U četvrtak, 01. 07. 2010. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, održat će se


Razgovor sa Radom Jarkom
„Japan u dvadeset slika“

Ne tribini, pisac Rade Jarak govorit će o svojim dojmovima iz Japana, o novom tekstu „Japan u dvadeset slika“ , o tome hoće li uskoro biti objavljena njegova knjiga „Japanski dnevnik“ u nakladi VBZ-a, o japanskom tržištu knjiga, itd.

Dobrodošli!

Voditeljica Tribine dekonstrukcije
Darija Žilić

Nada Mihelčić, književnica je i prevoditeljica, čiji je najnoviji roman "Zeleni pas" (Naklada Lukom, 2009.) u 2010. godini osvojio čak četiri prestižne književne nagrade: "Grigor Vitez", "Anto Gardaš", "Mato Lovrak" i "Mali princ".

To je i bio povod za razgovor s autoricom - o pisanju, nagradama, čitateljima nada Mihelčić govori na ovome linku

Izdavačka kuća
DISPUT
poziva na
predstavljanje knjige

Dean Duda
HRVATSKI KNJIŽEVNI BAJKOMAT
/Disput, 2010/

Predstavljanje će biti u Knjižnici "Bogdan Ogrizović" , Zagreb, Preradovićeva 5, u srijedu 30. lipnja 2010. u 11 sati

Knjigu će predstaviti Andrea Zlatar, Viktor Ivančić i autor Dean Duda

Opširnije o knjizi ovdje

Ciklus tribina «Grički dijalog» u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u Profil Megastoru :

Je li pop kultura Frankesteinova mlada? Od Beatlesa do Harryja Pottera

- Kako popularna kultura utječe na status, sredstva i recepciju književnih djela?
- Može li se reći da je roman žanr popularne kulture, a popularna kultura tema romana?
- Što je to rock poezija i kakav je status knjiga u kojima su sakupljeni tekstovi pjesama rock bandova?
- Suvremena hrvatska proza i popularna kultura – deklaratorna ili stvarna veza?
- Jesmo li u teorijskom proučavanju veze popularne kulture i književnosti odmakli dalje od "proze u trapericama"?
- Je li očigledna tvrdnja K. Turnera da su pop kultura i masovni mediji u simbiotskoj vezi: međusobno su ovisni i prisno surađuju?
-Esej H. Arend od prije zamalo pet desetljeća bio je proročki jer je rekla da će tržišno usmjereni mediji istisnuti kulturu i nadomjesti je zabavom. Mi to živimo i ne bunimo se???
- Što danas znači podjela na višu i nižu kulturu? Što je u kulturi rafinirano, a što priprosto?
- Je li pop kultura smanjila društvene distance među društvenim grupama (klasama)? Koliko je komercijalizacija kulturnih vrijednosti pridonijela pristupačnosti kulture za sve?
- Kakav je odnos između pop kulture i konzumerizma? Kako globalizacija utječe na pop kulturu?
- Kako se zagovornici pop kulture nose s "optužbom" da je ona pretežito reproduktivna a ne produktivna?
- Može li pop kultura danas uopće biti supkultura? Je li u njoj išta subverzivno?
- Kakav je odnos između popularne kulture i kiča? Ili je to nepristojno pitati…

O tim i drugim pitanjima u ponedjeljak, 28. 6. 2010. u 19 sati u Profil Megastoru raspravljat će
moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik
i njihovi gosti:
Katarina Peović Vuković, Tomislav Brlek, Branko Kostelnik i Borivoj Radaković

Prvi novi forumaš (registrovan od 01.06.2010.) koji napravi 50 postova na forumu portala Knjizevnost.org i tako stekne forumašku titulu Pisara dobit će na kućnu adresu 5 poslastica za knjigoljupce – 5 vrijednih antikvarnih knjiga sa početka 20. stoljeća:

1. Jacques Baschet: ''Utočište'', roman jedne učiteljice; Zabavna biblioteka, Kolo XXVI. Knjiga 324. Naklada Zaklade Tiskare Narodnih Novina, Zagreb, 1923.
2. Henri Barbusse: ''Oganj I'', dnevnik jedne kaplarije; roman; Zabavna biblioteka, Kolo XIII. Knjiga 146 – 147. Naklada Kr. Zemaljske Tiskare, Zagreb, 1919.
3. Henri Barbusse: ''Oganj II'', dnevnik jedne kaplarije; roman; Zabavna biblioteka, Kolo XIII. Knjiga 148 – 149. Naklada Kr. Zemaljske Tiskare, Zagreb, 1920.
4. Renee Erdös: ''Kardinal Santerra'', roman idealnog svećenika; Zabavna biblioteka, Kolo XXXVII. Knjiga 453. Naklada Zaklade Tiskare Narodnih Novina, Zagreb, 1929.
5. W. Somerset Maugham: ''Demon'', roman jednog slikara; Zabavna biblioteka, Kolo XLVII. Knjiga 577. Naklada Knjižare ''Zabavne biblioteke'' u Zagrebu, Zagreb, 1935.

Da biste osvojili knjige, registrirajte se na http://www.knjizevnost.org/forum/ i krenite u književne rasprave.

Ovo nagradno natjecanje pokrenuto je u svrhu popularizacije Foruma informativnog portala za književnost – www.Knjizevnost.org.
Da bi se nagrada osvojila, potrebno je napraviti 50 postova na forumu. Napomena – spamanje, copy – paste, kao i nesuvisli postovi se neće uzimati u obzir. U obzir za nagradu dolazi samo ''ispravna'' forumaška aktivnost.

Od 30. lipnja do 3. srpnja 2010. u Kikindi i Beogradu održat će se peti međunarodni festival kratke priče 'Kikinda short'. Kako najavljuju organizatori, ovo će biti najkvalitetniji festival do sada.

Na festival dolazi 25 pisaca mahom mlađe generacije, iz 17 zemalja. Između ostalih to su Petina Gappah, ovogodišnja dobitnica Guardianove nagrade, Craig Taylor, kanadski autor koji piše za Independent i The New York Times, kao i Gustav Murin, slovački pisac koji je preveden na čak na 36 jezika.

Zemlja-specijalni gost je Nizozemska i nju predstavljaju Maartje Wortel, Sanneke van Hassel koja je i organizator festivala kratke priče u Amsterdamu te Ton Rozeman, glavni urednik nizozemskog sajta posvećenog kratkoj prozi ShortStory.nu

Njemačku proznu scenu zastupat će Maike Wetzel, autorica koja je ubrojana među sto najperspektivnijih pisaca Njemačke pre nego što je objavila knjigu.
Pored navedenih autora, na festivalu nastupaju još Andrea Stift, Kornelia Travnicek (Austrija), Muharem Bazdulj (Bosna i Hercegovina), Emanuil A. Vidinski (Bugarska), Antonija Novaković, Alen Kapidžić (Hrvatska), Lars Frost (Danska), Christos Asteriou (Grčka), Orsoi Benczik, Laslo Kis (Mađarska), Vladimir Martinovski (Makedonija), Radu Pavel Geo (Rumunija), Gustav Murin (Slovačka), Matjaž Brulc (Slovenija), Santjago Pahares (Španija), Aleksandar Gatalica, Miloš Ilić, Miloš Krneta (Srbija), Lewis Crofts, Craig Taylor (Velika Britanija) i Petina Gappah (Zimbabve).

Osim čitanja, planirano je i održavanje okruglog stola na temu Kako objaviti u inozemstvu?. Namjera organizatora je da iskoriste iskustvo koje imaju njihovi gosti i da se autorima iz Srbije prenesu saznanja o mehanizmima i načinima za uspješno prevođenje i objavljivanje knjiga u drugim zemljama. Okrugli stol bit će održan 3. srpnja u Gete institutu u Beogradu a učesnik će biti i Jim Hinks, urednik izdavačke kuće Koma press iz Manchestera.

Pored Hinksa, u razgovoru će učestvovati Christos Asteriou, osnivač Europskog centra za literarno prevođenje, Maike Wetzel koja će govoriti o vlastirom primjeru uspešne prakse, te Gojko Božović, glavni urednik izdavačke kuće Arhipelag, koji će govoriti o problemu prodaje autorskih prava domaćih pisaca inostranim izdavačima.

Sam festival će se u Kikindi održati u srijedu 30. lipnja i u četvrtak 1. srpnja u vrtu Narodne biblioteke "Jovan Popović" s početkom u 21 sat. Nakon pisaca nastupit će bendovi The Fuckables (srijeda) i The Kurija Band (četvrtak).

Direktor izdavačke kuće
"Jesenski i Turk"
Mišo Nejašmić
u razgovoru
za Novi list
govori o
lošem stanju
u hrvatskom izdavaštvu.

Čitajte ovdje

Književni klub Booksa i Nakladnička kuća Celeber pokrenuli su književno-umjetnički projekt 'Sedam'.
Radi se o romanu u nastajanju kojeg zajedničkim snagama započinju pisati: Daniel Bele, Ivana Gudelj, Luka Marić, Dario Šarec, Andrija Škare, Predrag Vrabec a pridružit će im se netko od vas - odnosno pobjednik natječaja za kratku priču koji je drugi dio projekta, a pobjednik kojega kao nagradu dobiva književnu stipendiju u cijelokupnom iznosu ostvarenom od prodaje romana 'Sedam', uz uvjet da napiše završno poglavlje romana.

Više o svemu na ovome linku

Dražen Katunarić (rođ. 1954. g.) autor je ukupno dvadeset knjiga poezije, proze, eseja, romana. Bavio se bibliotekarstvom i prevođenjem, bio je urednik časopisa ''The Bridge'' i ''Relations'', a već duže vrijeme uređuje časopis ''Europski glasnik''. Dodijeljen mu je red "Viteza umjetnosti i književnosti" francuskog Ministarstva kulture.

Prije nekoliko mjeseci objavljen mu je roman ''Prosjakinja'' što je i povod razgovoru u kojemu smo se dotakli mnogih tema.

Moj razgovor s Draženom Katunarićem čitajte na ovome linku

Hrvatski radio 3.program
23.06.2010. 18:00

FANTASTIKA U RADIO DRAMI - Henry James: 'Okretaj zavrtnja'

Prijevod: Tanja Žakula
Dramatizacija: Nives Madunić-Barišić
Režija: Mislav Brečić

Henryja Jamesa privlačile su priče o duhovima, ali nije gajio simpatije za stereotipe toga žanra, nego je stvarao duhove koji su bili tajanstveni nastavak svakodnevne realnosti -"neobično i strašno utkano u svaki oblik normalnog i bezbrižnog." U "Okretaju zavrtnja", radio-igri nastaloj dramatizacijom istoimene pripovijetke, slušatelj se mora odlučiti hoće li vjerovati priči protagonista, guvernante, ili će shvatiti da je riječ o osobi koja pati od neuroze i suviška mašte.

Urednica : Nada Zoričić

Moji novi tekstovi
na portalu za
kulturu i nekulturu
Kupus.net :

- blog: piše: mlad ali uspješan

- kritika: glad, to sam ja

Zoran Kravar, ako još to netko ne zna, dugogodišnji je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu i u svojem radu zaokupljen je najrazličitijim temama: književnim barokom, teorijom stiha, poviješću hrvatske versifikacije, antimodernističkim tendencijama u književnosti, filozofiji i ideologiji oko 1990, libretom kao književnom vrstom...Uglavnom jedan od onih intelektualaca koji su odgojili generacije i generacije studenata. No taj samozatajni predavač zapravo je i pravi prevratnik. Još kao mladi znanstvenik objavio je niz studija o starijoj hrvatskoj književnosti koje su uzdrmale dotadašnje predodžbe o maloj vrijednosti književne baštine i njezinoj provincijalnosti. U međuvremenu njegove su knjige o književnom baroku postale kanon. A osim što nadasve uživa u djelima visoke kulture, rado čita i Tolkiena, predavao je i o Danu Brownu, prošao je rock-fazu, obožava klasičnu glazbu.

Ima tu još štošta, a djelić toga otkiva nam Katarina Lisak Vidović u razgovoru sa Zoranom Kravarom na ovome linku

Pjesnik, prevoditelj, performer, urednik u izdavačkoj kući i umjetnički aktivist – sve je to Nino Flisar iz Maribora, koji u razgovoru s hrvatskom pjesnikinjom i književnom kritičarkom Darijom Žilić govori o svim svojim nabrojanim aktivnostima, „Pjesničkom turniru“, Mariboru kao europskoj prijestolnici kulture 2012., kulturnoj sceni Maribora, itd.

Inače, razgovor je objavljen kao najava knjige intervjua Darije Žilić „Paralelni vrtovi“ koja izlazi u rujnu u izdanju opatijske izdavačke kuće Shura publikacije, a sadržavat će autoričine razgovore s pedesetak uglednih pisaca, teoretičara i aktivista iz Hrvatske i regije, a kojima je zajedničko opiranje neoliberalističkim vrijednostima, zagovaranje mirotvornosti i rušenje različitih predrasuda.

Dakle, razgovor Darije Žilić s Ninom Flisarom čitajte ovdje

Posljednji sastanak žirija za nagradu za književnost 'Ivan Goran Kovačić' donio je i pobjednika. Kao najbolja knjiga u jednogodišnjoj produkciji izabrana je knjiga poznatog komparatista, stručnjaka za baroknu književnost i versologiju Zorana Kravara »Uljanice i duhovi«. Od šest naslova koji su ušli u samu završnicu, »April u Berlinu« Daše Drndić, »Unterstadt« Ivane Šojat Kuči, »Polusan« Ratka Cvetnića, »Uljanice i duhovi« Zorana Kravara, »Autotopografija« Aleksandra Flakera i »Pustinje i drugi ne-vremeni ogledi« Dinka Telećana bilo je sve samo ne lako odabrati samo jedan. Najžešća borba vodila se između Kravareva esejističko-autobiografskog djela i Cvetnićeva opsežnog romana no nakon ponovljenog glasanja u kojem se Velimir Visković kao urednik Kravareve knjige nije glasao, Kravar je odnio pobjedu.

Opširnije ovdje

Društvo hrvatskih književnika
i
Istarski ogranak DHK, Pula,

raspisuju

NATJEČAJ
za književnu nagradu
„ZVANE ČRNJA“


Nagrada „Zvane Črnja“ dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja
i sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju knjigama objavljenim
u vremenu od 1. rujna 2009. do 15. rujna 2010.
Pet (5) primjeraka knjige do 21. rujna 2010. valja poslati na adresu:
ISTARSKI OGRANAK DHK
Sv. Ivana 1
52100 Pula
- za nagradu „Zvane Črnja“ -

Svečana dodjela nagrade bit će na
8. Pulskim danima eseja
u listopadu 2010.

KRITIKA: Jose Saramago - 'Kolebanje smrti' (VBZ, 2009.)


Iako je već duboko zakoračio u deveto desetljeće života (rođ.1922.), portugalski nobelovac Jose Saramago ne prestaje pisati i svojim romanima izazivati kontroverze i polemike. Tako je na promociji svog prije nekoliko mjeseci objavljenog romana ''Kain'' portugalski pisac izazvao oštru reakciju Katoličke crkve Bibliju proglasivši "priručnikom lošega morala punim užasa, incesta, predaje i klanja'' te "katalogom okrutnosti i najgorih ljudskih osobina'', izjavivši pritom i kako bismo "bez Boga vjerojatno bili bolji ljudi". Dok iščekujemo hrvatski prijevod Saramagova ''Kaina'' u prilici smo pročitati njegov nedavno na hrvatski jezik preveden pretposljednji roman ''Kolebanje smrti'' (izd. V.B.Z., prijevod Dejan Trdak) u kojemu također ne manjka kontroverzi i kritika upućenih spram Katoličke crkve. Tako na primjer na 30. stranici romana jedan visoki predstavnik Katoličke crkve priznaje kako se njihovi svećenici samo prave da vjeruju u vječni, zagrobni život, jer, kako kaže ''moramo svoju robu učiniti privlačnijom'', uz objašnjenje kako njihova religija postoji kako bi ljudi proveli život u strahu, a zatim, kad dođe njihov čas, prihvatili smrt kao oslobođenje. No problem bi nastao kad bi ljudi prestali umirati jer bi religija izgubila svoj raison d'etre, a upravo je to osnovni motiv ovoga Saramagova romana. Naime, točno u ponoć, 31.prosinca neodređene godine u nekoj neimenovanoj zemlji zavladala je vječnost, odnosno ljudi su prestali umirati. Nakon početna oduševljenja i razdraganosti u najširem slojevima društva zbog novostečene besmrtnosti i ''života lišenog svakodnevnog straha od zveketa Parkinih škara'', počinju se javljati problemi: bolnice bivaju pretrpane ljudima koji vegetiraju na granici života i smrti, pogrebna poduzeća ostaju bez posla, osiguravajuća društva propadaju zbog otkazivanja polica životnih osiguranja te cjelokupnoj ekonomiji u dugoročnom razdoblju slijedi kolaps zbog mijenjanja dobne strukture stanovništva i progresivnog povećanja ljudi kojima bi trebalo stoljećima isplaćivati penzije. A i Crkva, ponovimo, doživljava tešku krizu identiteta, jer bez smrti nema uskrsnuća, a bez uskrsnuća nema Crkve.

Saramago je roman sastavio od dva dijela; u prvome dijelu – slično kao i u svom najpoznatijem djelu ''Ogled o sljepoći'' gdje je čovječanstvo iznenada bilo zahvaćeno epidemijom sljepila – Saramago konstruira jednu fantastičnu, nezamislivu situaciju i potom propituje implikacije takvog stanja na društvenu zajednicu, s filozofskog, kulturološkog, religijskog i sociološkog stanovišta. Lišen protagonista i sveden na razradu i analizu posljedica ''izbjegavanja neminovnosti'', ali uz veliku dozu ironije posredovanu iz pozicije duhovita i lucidna sveznajućeg pripovjedača, prvi se dio romana svodi na satiričnu, iako vrlo ozbiljnu filozofsko-sociološku studiju, koja kao svoj temeljni cilj ima obračun s licemjerjem očitovanim u odnosu ljudi ali i institucija (Crkve, medija, političkih struktura) spram bolesnih, starih i nemoćnih, potpuno u skladu s citatom iz Knjige proricanja ''Sve će nam manje biti jasno što je to ljudsko biće'' kojim autor, nagovješćujući njegovu pesimističnu odrednicu, otvara roman.

U drugome dijelu rukopisa slijedi novo iznenađenje; Saramago u priču uvodi protagonista i to u liku ni manje ni više nego same Smrti (koju u romanu, nakon vrlo lucidne intervencije upravo toga lika, u nastavku piše malim početnim slovom). Nakon sedam mjeseci ''štrajka'' Smrt je poslala pismo ravnatelju javne televizije s nalogom da ga osobno pročita na početku večernjih vijesti, a u kojemu objašnjava da je ono što ju je nagnalo da prekine sa svojom djelatnosti – da prestane ubijati i ode na odmor – bila želja ljudima koji ju toliko mrze pokazati kako nimalo lijepo ne bi izgledali njihovi životi kada bi ljudi prestali umirati, te da vječnost nije nimalo privlačna jer živjeti vječno ne znači i prestati starjeti. Smrt se u tom pismu također simbolički posipa pepelom priznajući kako je njezin prijašnji način djelovanja – koji se sastojao od podmuklog i nenajavljenog oduzimanja života – bio nepravedan, te je najavila novu praksu – svaki će čovjek od nje sedam dana prije svoje smrti dobiti pismenu najavu (u ljubičastoj kuverti) kako bi imao vremena dovesti u red ono što mu je preostalo od života te sastaviti oporuku, poplaćati sve račune i poreze i pripremiti se za dolazeći kraj. Smrt, kao što je i najavila, uskoro počinje slati pisma (što čini teleportirajući ih oštrim pokretom ruke) primaoci kojih dakako reagiraju histerično, ali ipak, malo-pomalo, društvo se stabilizira, starački domovi i bolnice se prazne, osiguravajuća društva mogu odahnuti, pogrebnici zadovoljno trljaju ruke, a Crkva s ponosom zaključuje kako budućnost pripada Bogu (no ne bez prešutne dvojbe ima li Bog ovlasti nad Smrću ili je Ona u poretku stvari ipak stepenicu više od Njega).

I tako sve do dana kada Smrt, ni nakon tri pokušaja, jednom pedesetogodišnjem vilončelistu ne uspijeva isporučiti kuvertu s najavom njegove smrti. Kako bi rješila nepredviđeni problem Smrt uzima obličje tridesetsedmogodišnje žene i odlazi vidjeti o kakvom se to čovjeku radi, te mu osobno uručiti kuvertu. No poprimivši oblik žene Smrt poprima i ljudski karakter, pa tako i upoznaje emocije, a potajno slijedeći vilončelista, prisustvujući probama i uživajući u koncertima njegova orkestra te mu praveći nevidljivo i tiho društvo u njegovu domu, Smrt postupno otkriva i – ljubav, jer u introvertiranu, usamljenom glazbenom umjetniku prepoznaje i djelić svoga iskustva. Naravno, kako jedno vodi drugome, naposljetku je uslijedila i ''konzumacija'' ljubavi, a nakon nje i neizbježna rečenica ''Sljedećeg dana nitko nije umro'' kojom Saramago logično zaključuje svoj izvrstan roman, zatvarajući krug, ali i perpetuirajući početnu situaciju. ''Kolebanje smrti'' tako se ispostavlja apologijom umjetnosti ali i romanesknim apostrofiranjem i debanaliziranjem one poznate: ''Ljubav pobjeđuje sve''. Pa čak, zašto ne, i smrt.

Svoju fantastičnu premisu Saramago uspijeva prikazati posve uvjerljivom što čini vrlo inteligentnim promišljanjem i predviđanjem posljedica takve situacije, koju ujedno ne propušta iskoristiti u svrhu vrlo oštre kritike brojnih društvenih čimbenika i anomalija. Esejističku suhoparnost prvoga dijela rukopisa autor uspješno neutralizira ironijskom impostacijom i neočekivanim uvođenjem nesvakidašnje protagonistice. Ona se unatoč svojoj (samorazumljivoj) hladnoći i okrutnosti na momente doima čak i simpatičnom, pa spram Smrti čitatelj postupno čak počinje osjećati i suosjećanje, uslijed njezine višestoljetne usamljenosti i sveopće omraženosti. Saramago se ujedno ponovo pokazuje izuzetnim stilistom i velikim eruditom, njegov je vokabaular iznimno bogat, a intelekt unatoč odmaklom dobu vrlo živ. Slično kao i kod romana ''Sva imena'' i ''Godina smrti Ricarda Reisa'', autor se i ovdje služi osebujnom tekstualnom formom lišenom upravnog govora, s dugim, meandrirajućim, vrtložnim sentencijskim sklopovima oslobođenim interpunkcijske stege i neprekidanim ulomcima, a čitatelju upoznatu s njegovim opusom (posebice s romanom ''Sva imena'') autor je priuštio i uživanje u prepoznavanju određenih (auto)referencijskih signala i autocitata.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na portalu Kupus.net, ožujka 2010.

U Sisku je, 4. lipnja, na 14. Kvirinovim poetskim susretima predstavljen novi broj časopisa 'Riječi', 1-3, 2010, na 160 stranica, velikog formata A4.

Tema broja u časopisu posvećena je nedavno preminuloj pjesnikinji, esejistici, kritičarki i književnoj teoretičarki Tei Benčić Rimay. Kroz sjećanja i prikaze književnog stvaralaštva Tee Benčić Rimay, laureatkinje ovogodišnjih Kvirinovih poetskih susreta, pišu Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Darija Žilić , Dražen Katunarić, Branko Maleš, Petra Sigur, Romeo Mihaljević i Nikola Tadić.

U nastavku časopisa, u rubrici poezija, predstavljeni su talijanski i hrvatski pjesnici Simon Mocenni i Gabriela Musetti (prijevod Vanesa Begić), Franjo Nagulov, Milan Fošner i Marina Tomić.

Proza započinje s poetskim esejom Bacanje planina Dorte Jagić, ulomcima iz romana Nataše Nježić i Galine Skvorcove:Zbor ruskih starica (prijevod s ruskog Ljiljana Šorgić) i kratkim pričama Dubravka Krstića, Nade Mihaljević i Silvia Lebinca.

Esej Božice Zoko Nema grješeke govori o slikarstvu Mladena Pejakovića. Ivica Župan piše o elitizmu dvaju vrhunskih umjetnika Borisu Demuru i Vladi Marteku a Alma Trauber u tekstu Postskriptum apsolutnoj umjetničkoj slobodi govori o cenzuri u umjetnosti.

Blok kritika sadrži četiri teksta Božidara Alajbegovića, a Darija Žilić osvrće se na knjigu Maryline Desbiolles 'Sipa'.

Povjesnica donosi tri priloga - Marije Buzov: Sudbina žene i carice-Fulvia Plautilla, Line Slavice Plukavec: Značenje ponovne uspostave Sisačke biskupije i Vlatka Čakširana koji piše o Konstantinu Reimersu Volinskom profesoru na sisačkoj gimnaziji. Na kraju časopisa u rubrici društvo Daša Poredoš Lavor piše o Nasilju među djecom i mladima.
Časopis je protkan likovnim prilozima slikara Borisa Demura i Vlade Marteka.

U konkurenciji pet naslova uvrštenih u finale književne nagrade roman@tportal.hr, žiri tportalove nagrade romanom godine proglasio je "Vrijeme laži" (Fraktura, 2009.) Sibile Petlevski, za što je autorica nagrađena sa sto tisuća kuna.

U sastavu žirija bili su Katarina Luketić (predsjednica žirija), Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Slaven Jurić, Miroslav Mićanović, Igor Mandić i Jadranka Pintarić.

Obrazloženje žirija pročitajte na ovome linku

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana 'Ljubav malim slovima'
Francesca Mirallesa



Novi 'Vijenac još donosi:

- opširan intervju s književnim povjesničarom i teoretičarom Zoranom Kravarom
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dorte Jagić 'Kičma'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Zvonimira Majdaka 'Povratak sudbini'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - epanalepsa i okruživanje'
- tekst Zvonimira Mrkonjića o knjizi Gordane Benić 'Banalis Gloria'
- tekst Miroslava Slavka Mađera o knjizi Branka Crlenjaka ' Zapisi'
- temat : Festival europske kratke priče, koji sadrži tekst Laure Mihaljević, razgovor s Mariusom Serraom, sudionikom Festivala europske kratke priče, dvije njegove kratke priče i tri kratke priče Susanne Ringell
- tekstovi Tonka Maroevića o knjizi Ambroza Tudora 'Petar Hektorović i njegov Tvrdalj u svjetlu novih istraživanja' i o knjizi Slavomira i Zanete Sambunjak 'Traganje za smislom'
- tekst Darije Žilić o knjizi Seada Begovića 'Džibrilove oči'
- esej Bogdana Mesingera o Ivanu Baranjeku, Nouri M. El-Kordy i Brani Crlenjaku
- opširan tekst Davora Šalata o antologijama hrvatskog pjesništva od 1990.do danas


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Petak, 18. 06. 2010., u 20 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb,

Razgovor sa Sanjom Lovrenčić
u povodunjezine knjige pjesama "Noćno doba"
(HDP, Biblioteka časopisa Poezija, ur. Ivan Herceg, Zagreb 2009.)

Uz autoricu, o knjizi govore kritičarka Darija Žilić i urednik Ivan Herceg.

Voditeljica tribine Dorta Jagić.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb
pozvaju nas
na susret s makedonskim književnicima

Pozdravna riječ:
Borben Vladović, predsjednik DHK

Sudjelovat će:
Vesna Acevska, makedonska književnica
Sande Stojčevski, makedonski književnik
prof. dr. sc. Borislav Pavlovski

dramski umjetnik Joško Ševo

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo


Dobro došli u DHK,
u četvrtak, 17. lipnja 2010. u 12 sati!

Knjižnica Sesvete
Trg D. Domjanića 6

Pjesnička večer s Ljerkom Car Matutinović

o knjigama stihova:
'Zarobljeno tijelo i drugi soneti'; 'Jabuka puno krilo'; 'Uzmi me na oblaku'

Sudjeluju:
Ljerka Car-Matutinović - autorica
Davor Šalat, pjesnik i kritičar
Dubravko Sidor - dramski umjetnik
Ivan Babić - voditelj

u čitaonici KNJIŽNICE SESVETE
u četvrtak 17. 06. 2010. u 18,30 h

Hrvatsko književno društvo
poziva nas na

predstavljanje
nove knjige
prof. dr.sc. Vasila Tocinovskog
'' SUŠAČKO POPODNE''

16.06. 2010. u 10 h
u prostoru - Ri-infa, Korzo 18 B

Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatskog književnog društva
a predstavit će je u ime nakladnika Valerio Orlić,
urednica Vesna Miculinić Prešnjak i autor

Četvrtak, 17. lipnja 2010, u 19 sati, SFera i Profil Megastore pozivaju vas na multimedijalno predavanje "Stota obljetnica rođenja najutjecajnijeg urednika SF-a svih vremena - Johna W. Campbella" koje će voditi nagrađivani hrvatski SF pisac i urednik SFerinog glasila "Parseka" Boris Švel. Predavanje će se održati u prostoru Profil Megastorea, Bogovićeva 7, Zagreb.

Slavni Isaac Asimov opisao je Johna W. Campbella kao najjačeg pokretača zbivanja u znanstvenoj fantastici svih vremena. Tu je pohvalu zaslužio kao jedan od prvih urednika SF časopisa zahvaljujući kojima je ovaj žanr zakoračio prema književnosti i dobroj književnoj praksi.

John Wood Campbell, Jr. rodio se 8. lipnja 1910. godine i kroz pune 34 godine kao urednik časopisa Astounding Science Fiction, kasnije preimenovanog u Analog Science Fiction and Fact,
oblikovao je Zlatno doba američke znanstvene fantastike.

Danas dvije prestižne književne nagrade u žanru nose njegovo ime:
- nagrada The John W. Campbell Memorial Award za najbolji SF roman
- nagrada John W. Campbell za najboljeg novog autora

Kako je živio John W. Campbell, pod kojim je pseudonimom pisao SF, što je poticalo njegove legendarne žestoke i čudne uvodnike i što je sve za SF učinio čovjek koji je objavio prve priče velikana SF-a kao što su Robert A. Heinlein, Theodore Sturgeon, Lester del Rey i A. E. van Vogt
saznajte na SFeri u Profilu koja obilježava stotinu godina od njegova
rođenja!

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24, Zagreb

organizira
u utorak, 15.lipnja 2010. u 11 sati
u HDP-u,

predstavljanje knjige

ŽIVKA PRODANOVIĆA
'107 ZAGREBAČKIH PRIČA'


O knjizi će govoriti
Tvrtko Klarić, kritičar
Tomislav Zagoda, urednik
i autor

Izabrane tekstove interpretirat će
Rosanda Tometić

Predstavljanje knjige pjesama u prozi Predraga Vrabeca "Stabla visine", u izdanju Celebera, održat će se u ponedjeljak, 14. lipnja 2010. u 20,00 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5).

Na promociji će uz autora koji će i čitati svoje tekstove sudjelovati:

Zvonko Kovač, književni kritičar i
Ivo Caput, urednik i nakladnik.

O knjizi na ovome linku

Ovaj blog pokrenut
je na današnji dan
prije šest godina.

Na njemu je dosad objavljeno
ukupno 5.346 tekstova.

Dosad ste ga posjetili
877.000 puta.

U nedjelju 13. lipnja, na tribini Kava i kolači
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu,
s početkom u 19 sati,
gost Ivice Prtenjače bit će
Kemal Mujičić Artnam
koji će čitati ulomke iz svog novog romana,
ali i svoje pjesme.

Moja kritika njegova romana
'Pet litara benzina'
dostupna je na ovome linku

Izdavačka kuća Disput
poziva nas na predstavljanje knjige
kazališnih eseja, sjećanja, pisama i dnevničkih zapisa

Georgija Para
POSPREMANJE

Predstavljanje će biti u Zagrebačkom kazalištu lutaka
/Baruna Trenka 3/ u utorak 15. lipnja 2010. u 11 sati

Knjigu će predstaviti
Nino Škrabe,
Tonči Valentić,
Igor Mrduljaš
te nakladnik Josip Pandurić
i autor Georgij Paro

Odabrane ulomke iz knjige interpretirat će
dramski umjetnik Dragan Despot.

Novozelandski pisac Christian Karlson Stead (1932.), koji je bio jedno od najjačih imena nedavno završenog Festivala europske kratke priče, na čudan je način povezan s Hrvatskom. Osim što su mu čak četiri naslova prevedena na hrvatski jezik i što je već nekoliko puta posjetio Hrvatsku te je trenutno na rezidencijalnom boravku u Zadru, ta veza je upisana i u njegova djela.
Naime, radnja njegova romana, koji je na hrvatski preveden kao »Makutu«, jednim se dijelom događa i u Dalmaciji u vrijeme kad su Dalmatinci i Maori bili drugorazredni građani. No tu priča ne staje, kratka priča C. K. Steada, koja je pobijedila na značajnom natječaju Sunday Timesa i osigurala mu 25 tisuća funti. u potpunosti je smještena u Hrvatskoj.
Žiri te nagrade u čijem su sastavu neki od vodećih pisaca današnjice poput Nicka Hornbyja, A. S. Byatt te Kureishija jednoglasno je odabrao Steadovu priču »Čovjek prošloga doba«. Pjesnik i prozaik s povelikom bibliografijom bio je dvadeset godina profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Aucklandu, no od 1986. posvećuje se samo pisanju.

Intervju s autorom dostupan ovdje

U ovoj priči posvećenoj slobodi pratimo odrastanje mladića koji je zarana ostao bez roditelja. U Napulju pedesetih godina o njemu se uglavnom brine don Gaetano, koji u velikoj zgradi radi kao domar, električar, zidar... Taj starac, koji je i sam rastao kao siroče, podučava ga zanatima i pripovijeda mu priče o Napulju, osobito iz vremena potkraj Drugog svjetskog rata, kada su se ljudi digli protiv okupatora i vlastite moralne indolencije. Zahvaljujući don Gaetanu, koji posjeduje osobit dar – može drugima čitati misli – mladić spoznaje život, prirodu i kolanje životnih sokova. Tako ta dvojica drugova provode dane kartajući, razgovarajući, osluškujući život napuljskih uličica i šutke dijeleći požudu prema jednoj udovici. No mladome se čovjeku, koji se još kao dječak verao preko žljebova po zgradi i gledao u prozor iza kojega je živjela jedna djevojčica, u život iznenada vraća taj ženski fantazam i diže oluju neostvarive ljubavi, čiji je jedini mogući ishod nož-krv-ocean.

O AUTORU:
Rođen je u Napulju 1950. Kao osamnaestogodišnjak odlazi u Rim i priključuje se pokretu Lotta continua, sedamdesetih se godina profilirajući u jednog od njegovih predvodnika. Zatim se bavi raznim poslovima (vozač kamiona, radnik, skladištar, zidar), krećući se između Afrike, Francuske i Italije. Tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji stradalnicima dovozi humanitarnu pomoć. Istodobno samostalno uči razne jezike, među kojima i starohebrejski, prevodeći pojedine dijelove Biblije. Danas je novinar (piše za Manifesto i Repubblicu). Prvi mu je roman izašao 1989., u dobi od gotovo četrdeset godina, ali otada ne prestaje objavljivati, pa njegov opus danas broji pedesetak objavljenih naslova, što autorskih, što prijevoda. Njegova djela – romani, pripovijetke, priče, zabilješke, ogledi i kazališni tekstovi – prožeta su lirsko-mističnim tonovima, socijalno su osjetljiva, ideološki obojena i često tematizira odrastanje u siromašnim napuljskim četvrtima. Među najpoznatijima svakako su Non ora non qui (Ne sad, ne tu, 1989), Una nuvola come un tappeto (Oblak kao tepih, 1991), I colpi dei sensi (Naleti čula, 1993), In alto a sinistra (Uvis ulijevo, 1994), Tu, mio (Ti, moj, 1998), Tre cavalli (Tri konja, 1999), Montedidio (2000), Nocciolo d'oliva (Koštica masline, 2002), Il contrario di uno (Suprotno od jedan, 2003), Sulla traccia di Nives (Nivesinim tragom, 2005), In nome della madre (U ime majke, 2006). Il giorno prima della felicitŕ (Dan prije sreće, 2009). Dosad nije prevođen na hrvatski jezik.

Na 450 stranica u prvom ovogodišnjem dvobroju 'Quorum' predstavlja 39 autora i šestero prevoditelja iz 11 zemalja i 13 područja umjetničkog djelovanja
Ovaj broj otvara temat o jednom od najzanimljivijih suvremenih srbijanskih pisaca, Zvonku Karanoviću, pravom kvorumašu, čiji je spisateljski put, kako sam naglašava u intervjuu sa Slađanom Lipovcem, i počeo na stranicama 'Quoruma'. Njegov pjesnički opus kritički je popratio Marjan Čakarević, a analizu njegove romaneskne trilogije Dnevnik dezertera priredila je ukrajinska slavistica Alla Tatarenko.

Glazbeni bard Leonard Cohen svojom poezijom i proznim 'Molitvama' iz 'Knjige milosrđa' predstavlja se zahvaljujući Tomislavu Šakiću, Damiru Šodanu i Marku Pogačaru.

Krešimir Bagić, ustvrđuje da 'Trebalo bi srušiti zidove', slovensku pjesnikinju Stanku Hrastelj čitamo u prijevodu Branislava Oblučara, a Olja Savičević Ivančević piše 'Blagoslov za Johna Waynea'. Zoran Roško i Damir Šodan priredili su pjesme-priče američkog književnika Jamesa Tatea, Sanja Lovrenčić u esejističkim fragmetnima otkriva 'Sve što zna o Grožnjanu', dok Bekim Serjanović piše putopis o Indiji.

Olga Majcen Linn i Sunčica Ostoić priredile su opsežan temat o bioumjetnosti, a kritike domaćih i stranih djela donose Katarina Brajdić, Marjan Čakarević, Marko Pogačar, Boris Postnikov i Dario Grgić.

Na samom kraju broja, u novopokrenutoj rubrici 'Quoruma', u pogon je pušten Lančani reaktor, u kojemu šestero pjesnika bira i obrazlaže svoje pjesničke favorite.

Novi je dvobroj opremljen fotografijama Đure Gavrana, a dizajn potpisuje Vladimir Končar.

u petak,11. lipnja 2010. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,
održat će se
književna večer s pjesnikinjom Helenom Burić.

Helena Burićpiše poeziju i kratke priče,
dobitnica je nagrade "Fran Galović" za kratku priču 2007.godine.

Radi kao lektorica u Centru za hrvatske studije u svijetu.

O njezinoj zbirci pjesama 'Kratka povijest bolesti' (HDP, 2009.) govorit će kritičarka Darija Žilić.

Voditeljica tribine Dorta Jagić.

Zvonimir Majdak (1938.) u svojoj je književnoj karijeri pisao poeziju, romane, pripovijesti, televizijske i radijske drame, feljtone, kritike i putopisnu prozu, no najviše se istaknuo kao pripovjedač. Njegov se književni opus temelji na iznimnoj lakoći i jednostavnosti pisanja te majstorskom fabuliranju što je rezultiralo mnoštvom uspješnica u kojima je vješto znao uklanjati granice između ozbiljne i zabavne književnosti.

Majdak je književnik koji je nastojao njegovati dvije posve sučeljene tendencije našega vremena: onu u kojoj dolaze do izražaja sve aporije i sumnje moderne književnosti druge polovice 20. stoljeća, i onu koja je svojom jednostavnošću, razumljivošću i lakom mogućnošću poistovjećivanja namijenjena najširoj čitalačkoj publici.

Glede estetske vrijednosti i vjerodostojnosti književnoga sloga, posebno valja istaknuti njegov kultni roman "Kužiš, stari moj", zatim romane "Mladić", "Kćerka" i "Starac" koji sigurno pripadaju u sam vrh suvremene hrvatske proze 20. stoljeća.

Najnoviji Majdakov roman "Povratak sudbini" otkriva posve novog Majdaka, autora koji više nije toliko zaokupljen čvrstom fabulom, koji ne stvara osobite napetosti među svojim likovima, koji svoj roman gradi više kao poetsku priču umorna čovjeka, čovjeka koji je doživio sve što se u jednoj vrsnoj karijeri stomatološkoga kirurga može dogoditi, čovjeka koji se nakon raznih putovanja diljem svijeta konačno želi vratiti u svoj zavičaj, otpočinuti i uživati u ljepotama pejzaža i vlastitim sjećanjima.

"Povratkom sudbine" hrvatska književna proza zaista je dobila posve drukčijega, neočekivana i intrigantnog Majdaka. Svojim najnovijim romanom nesumnjivo se potvrđuje kao jedan od najvitalnijih autora s najraznorodnijim književnim opusom u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

“Vaki!” - neposredno i gotovo intimno cijeli Zagreb tako zove 59-godišnjeg Vladimira Stojsavljevića. Bio je novinar, kazališni redatelj i zagrebački pročelnik za kulturu, a ostao je dramski i prozni pisac, no, prije svega - glavni kulturtreger ovoga grada. Stojsavljević je, naime, promovirao “Eurokaz” i “Tjedan suvremenog plesa”, nove ljude, nove ideje i nove umjetnosti, uvijek ga se može sresti u gradu, i uvijek na nečemu radi.
U povodu nedavno objavljenog mu romana “Pula“ u kojem otkriva i intimniji dio sebe, Jelena Jindra je za Globus razgovarala s autorom.

Intervju čitajte na ovome linku

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na predstavljanje

novoga romana
Zvonimira Majdaka
POVRATAK SUDBINI
(Alfa, Zagreb, 2010.)

Sudjelovat će:
dr. sc. Branimir Bošnjak
Srahimir Primorac, književni kritičar
i autor

te dramski umjetnik Joško Ševo

Voditelj Tribine DHK
Božidar Petrač

Dobro došli u DHK,
u srijedu, 9. lipnja 2010. u 12 sati!

Hrvatski radio 3.program
07.06.2010. 18:00

RADIO - IGRA: Ivan Vidić - 'Zoo'

Dvoje mladih ljudi u noći svog prvog poljupca dolaze u zagrebački park Maksimir, gdje se susreću s natprirodnim pojavama: djevojčicom koja je možda došetala iz bajke "Ivica i Marica", vukom koji govori te čudakom koji za sebe tvrdi da je odavno preminuli zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec. No umjesto odgovora na pitanje što je tu stvarnost, a što fikcija mladih ljubavnika, autor dramoleta "ZOO", Ivan Vidić, nudi nam dvosmisleni naputak svoga biskupa: "Ako to želite znati, pođite samo dublje u šumu... Pođite i otkrijte."

Igraju: Natalija Đorđević, Petar Leventić, Ana Maras, Goran Grgić i Pero Kvrgić.
Režija: Darko Tralić
Urednik: Hrvoje Ivanković

Riječka knjižara RIBOOK:

07.06.2010. PONEDJELJAK
19:00 EDO POPOVIĆ: Hodač

Edo Popović gostuje u Ribooku.
Kultni underground pisac osamdesetih na tribini predstavit će svoju zadnju knjigu Priručnik za hodače.Kreator druženja je Boris Perić.Dođite pješice u 19 h jer ovo nije retro!

******

10.06.2010. ČETVRTAK
12:00 BOSILJKA PERIĆ KEMPF: RAZGOVORI I SUSRETI

Dugogodišnja radijska i novinska novinarka, iznimno samosvojna i nepotkupljiva kulturna kritičarka i esejistkinja - Bosiljka Perić Kempf govori o svojoj knjizi SUSRETI I RAZGOVORI (Naklada Jesenski I Turk, 2009.). Gost večeri je novinar BRANKO MIJIĆ, a moderatorica susreta iI urednica knjige je IRENA MILIČIĆ.

******

11.06.2010. PETAK
19:00 LIJEVA (S)KRETANJA, Tribina SREĆKA HORVATA

ovaj petak s temom: "GRAD POSTKAPITALIZMA I MOGUĆNOSTI OTPORA",
Gosti: EMIL JURCAN I TOMISLAV TOMAŠEVIĆ.

"Književni krug" Karlovac
raspisuje nagradni
N A T J E Č A J
ZA KRATKU PRIČU

1. NAGRADA 2000,00 KN
2. NAGRADA 1500,00 KN
3. NAGRADA 1000,00 KN


- Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske.
- Prosudbeno povjerenstvo prima po jedan rad od svakog autora.
- Radovi ne smiju biti duži od 5 kartica teksta i ne smiju biti uzeti kao dio iz dužeg proznog djela.
- Priče moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i ne smiju biti objavljene.
- Radovi se šalju u digitalnom zapisu na CD-u u jednom primjerku i obavezno u tri istovjetna ispisa kuvertirano pod šifrom s rješenjem šifre u zasebnoj zatvorenoj kuverti, koja mora sadržavati:

ime i prezime, adresu, OIB, broj žiro-računa i broj telefona autora.

- Radovi se šalju na adresu "Književni krug" Karlovac, za natječaj, Banjavčićeva 8, 47000 Karlovac

- Natječaj ostaje otvoren od 1. lipnja 2010. godine do 31. listopada 2010. godine.

- Izabrani i nagrađeni radovi bit će objavljeni.
- Sve ostale informacije na broj tel: + 385 (0) 91/571-2842

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana 'Muž i žena'
Zeruye Shalev



Novi 'Vijenac još donosi:

- opširan intervju s predsjednikom Matice hrvatske Igorom Zidićem
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Željke Lovrenčić 'Tragovi iseljenih Hrvata (u književnosti i izvan nje)'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Ivana Aralice 'Život nastanjen sjenama'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - sinestezija'
- tekst Seada Begovića o knjizi Ervina Jahića 'U nebo i u niks, antologija hrvatskog pjesništva 1989.-2009.'
- tekst Nike Štrige o knjizi Ive Pranjkovića 'Ogledi o jezičnoj pravilnosti'
- tekst Davora Šalata o knjizi Zvonimira Mrkonjića 'Suvremeno hrvatsko pjesništvo. Razdioba (1940.-1970.) i novi tekstovi (1970.-2010.)'
- tekst Dubravke Dorotić Sesar 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Diane Zalar o knjizi Stjepana Hranjeca 'Ogledi o dječjoj književnosti'
- temat : radiodramska umjetnost u Hrvatskoj, s tekstovima Igora Tretinjaka i Nikice Klobučara te razgovorom sa Ljubom Pauzinom

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

The Split Mind je časopis za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu. Izlazi već šest godina.

Časopis je po svojoj definiciji trojezičan, (u njemu se također tiskaju radovi na engleskom i talijanskom jeziku).

Osnovne rubrike su:
1. Poezija 2. Proza 3. Eseji 4. Prijevodi 5. Drama 6. Fotografija

U dosadašnjim brojevima sudjelovali su renomirani autori poput: Predraga Lucića, Ćiće Senjanovića, Nedjeljka Fabria, Borisa Dežulovića, Ante Tomića, Sanje Pilić,Marka Pogačara, Marije Andrijašević, Zvonimira Baloga, Tomice Bajsića, Marka Tomaša, Renata Baretića, Olje Savičević Ivančević, Jurice Pavičića, kao i mnogi drugi neafirmirani mladi autori i studenti.

Časopis poziva zainteresirane autore na suradnju.

Radove slati na mail adresu the_split_mind@yahoo.co.uk

Uz osnovne podatke poslati i kratku bio(biblio)grafiju.

U Razmjeni pisaca od 04. do 08. lipnja 2010.
švedski gosti HDP-a su:

KATARINA NORLING, pjesnikinja i likovna umjetnica;
JONAS BOHLIN, pjesnik i kompozitor;
JOHAN CHRISTIANSSON, pjesnik;
BOEL SCHENLAR, pjesnikinja, dramska spisateljica, urednica, pokretačica festivala poezije Soedermalm (na kojem će ujesen gostovati naši pisci)

- subota, 05. lipnja 2010. u 21 sat na Cvjetnom trgu, u sklopu poetsko-glazbenih nastupa, tekstove gostiju čita Urša Raukar

- ponedjeljak, 07. lipnja 2010. u 16, 30 sati, Knjižnica Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb
Uz goste, sudjeluju prevoditeljica Željka Černok i studenti FF-a

Moderator Tomica Bajsić

Knjiga Deana Dude "Hrvatski književni bajkomat" obuhvaća četrdesetak tekstova posvećenih različitim temama domaće tranzicije koji su od 2002. godine objavljivani u hrvatskim tiskanim medijima, uglavnom u Feralu. Tekstovi su raspoređeni u četiri tematske cjeline.
U prvoj se nalaze članci posvećeni hrvatskoj književnoj tranziciji, odnosno promjenama u književnom polju koje nastaju u tzv. neokapitalističkim uvjetima. Obuhvaćaju analizu cjelokupnoga ciklusa književne proizvodnje – način financiranja nakladništva, promjena autorske pozicije, status književne kritike, reprezentaciju književnosti u medijima, konstruiranje čitatelja, kao i niz popratnih pojava vezanih uz promjenu književnog polja (festivali, nagrade, autorske naknade itd.). Posrijedi su teme konceptualno posve zapostavljene u diskursu suvremene književne kritike i znanja o književnosti.
Drugu cjelinu čine tekstovi posvećeni potrošačkim aspektima hrvatske tranzicije, osobito njezinu tretmanu u domaćim medijima. Obrađuju se fenomeni medijskih kompradora (prekupaca), festivalske kulture, tržišta nostalgije i umivenog društva kao jasni signali izlaska iz okvira 1990-ih odnosno promjene nacionalno osviještenog subjekta u priželjkivanoga globalnog potrošača.
U trećem se bloku nalaze recenzentsko-kritičarski članci posvećeni knjigama ili pop-kulturnim proizvodima (npr. M. Krleža, R. Barthes, J. Strummer itd.), iznova kao simptom koji pomaže dijagnozi tranzicijske kulture i njezina vrijednosnog modela.
Posljednja, četvrta cjelina obuhvaća tekstove na temu škole, školovanja, roditeljstva i reformi u školskom odnosno sveučilišnom sustavu – od roditeljske panike prilikom upisa u obrazovne institucije preko politike Ministarstva znanosti i obrazovanja (bolonjska reforma, državna matura, znanstveni projekti itd.) do blokade hrvatskih sveučilišta.
Knjigu upotpunjuje pogovor urednika izdanja Viktora Ivančića.

Premda objavljivani u razdoblju od nekoliko godina, tekstovi okupljeni na jednome mjestu snaže jedan drugi, dobivaju dodatna značenja i čine logičnu i čvrstu cjelinu. Bez obzira na tematsku raznorodnost – ili bolje: upravo zbog toga – i posebnu posvećenost učincima tranzicije u domeni kulture, shvaćene u tradicionalnom i širem smislu, rezultat je, pored ostaloga, najzaokruženija kritika medijske moći i medijske industrije koja je u nas dosad objavljena.

Moji novi tekstovi na
portalu za kulturu i nekulturu
Kupus.net :

- kritika : Poezijom do novog života ovdje

- blog : Dobrodošli među zlihologe ovdje

Kako se dolazi na svijet?
Postoji li nešto prije toga?
Postoji li svijet onkraj ovog koji nazivamo zbiljom?
Što je prijateljstvo, a što tajna?
Kako se vuk pretvara u psa?
Otkud strah?
Gdje je i što je, na koncu, ljubav?
Ta i još brojna druga pitanja postavlja i pokušava na njih odgovoriti ova nesvakidašnja knjiga. No ne radi se tu o priručniku za samopomoć, danas tako popularnom i uspješnom žanru, već o čistoj i iskrenoj književnoj tvorevini koja nas od prvog trenutka vuče da je čitamo dalje. Svijet koji autor stvara izmišljen je i alegoričan, a opet toliko blizak da često čitajući gubimo pojam o snu i javi, o čitatelju kao odvojenom od teksta i tekstu kao pukom predmetu čitateljeva interesa.
O čemu je 'Izgubljeni san'? Teško je na to jednostavno odgovoriti, jer on je o svima nama. Ali on ima i svoje junake koji nas kroz san vode, a oni ni u samoj knjizi nisu u svijetu kakav poznajemo, već u svijetu sna. Glavna junakinja, Miona, kao i svi ostali likovi, samo je san svojih roditelja. Ali i taj sanjani lik ima pitanja. Pitanja su o svijetu sna, ali kada bolje pogledamo, taj svijet i nije toliko različit od našeg uobičajenog svijeta. Konačno, mi smo ti koji sanjamo.
Knjiga prati strukturu mjesečevih mjena. Četiri velika poglavlja, u svakom od njih po sedam manjih. Uz izvrstan tekst Darka Jordanova, poglavlja su bogato ilustrirana sjajnim ilustracijama Tajane Ivić.

Darko Jordanov godinama radi za Međunarodni odbor Crvenog križa kao obrazovni savjetniku centralnoj, jugoistočnoj i istočnoj Europi, na Bliskom istoku I u subsaharskoj Africi. Rođen je 19. ožujka 1966. godine u Skopju. Studirao je opću i komparativnu književnost u Skopju i multidisciplinarni poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao novinar za Radio Skopje i nastavnik književnosti u gimnaziji Zef Ljush Marku u Skopju. U međuvremenu je bio recepcionar u hostelu, prao suđe u francuskom restoranu Adrian u Amsterdamu i izrađivao fotografije na porculanu za nadgrobne spomenike. Ne računajući periodiku i pedagošku literaturu ovo je njegova prva knjiga.

Više na webu izdavača

730 dana. Jedna istraga bez rezultata. Odgovornost društva? Istraživačko novinarstvo? Je li ta sintagma u hrvatskim (ne)prilikama postala besmislena? Može li novinar kroz pričanje priče iskazati stajalište, zauzeti poziciju i boriti se za slobodu mišljenja? Naravno da može. I mora. Samo se ovo "mora" počesto zaboravlja jer ljudi etičke norme, pogotovo one profesionalne naravi, natežu uzduž i poprijeko, i zaboravljaju da upravo to odvaja lošeg novinara od dobroga, bez obzira na to bavio se on žutilom ili sivilom. Viktor Ivančić je novinar koji nas mnogočemu može poučiti, kako u domeni pisanja, tako i u području okretanja obraza slijeva-nadesno bez puno ustezanja, znajući da će šamar kad-tad pasti - jer to je takva profesija u kojoj kuraža počesto dovodi do blamaže, naravno u očima onih koji su naučeni upirati prstom. U novoj knjizi 'Zašto ne pišem i drugi eseji' Ivančić se bavi brojnim aktualnim temama, razlaže ih i sažima u svojoj maniri oštra i prkosna jezika: natječaji državne rafinerije, neslavni rasplet afere Index, raspjevani kapital i hrvatski Carringtoni u svojim dvorcima podno gora i brežuljaka, prepletanje vlasništva i medija iz tvrtke A preko tvrtke B u tvrtku C, koncerni i "gazde", bivši izbacivači - danas kolekcionari i vojna lica pred oltarom. Sve je to naša stvarnost, no ne zaboravimo nešto čemu nas uči Ivančić: "Možete ljude tretirati kao budale, i čak biti znatnim dijelom u pravu, ali nije mudro zanijekati im sposobnost poruge."
Nastala, uglavnom, u godini nakon gašenja splitskog "Feral Tribunea" - najznačajnijeg nedeljnika koji je na jugoslovenskom prostoru izlazio u poslednjoj deceniji prethodnog i prvoj deceniji ovog stoleća - knjiga "Zašto ne pišem i drugi eseji" Viktora Ivančića svojevrsni je autorov iskorak iz publicistike u esejistiku. Riječ je o štivu koje u isti mah funkcionira kao bespoštedna analiza, borbeni apel i vrhunska književnost. Lucidna demontaža aktualnih medijskih neprilika samo je polazište za Ivančićevo ukazivanje na neophodnost društvene promene, ali i za njegovo svjedočenje o važnosti estetske vizije svijeta.

Ministarstvo kulture objavilo je dobitnike Nagrade Vladimir Nazor za 2009. za životno djelo i godišnje nagrade u području književnosti, glazbe, filmske umjetnosti, likovne i primijenjene umjetnosti, kazališne umjetnosti, arhitekture i urbanizma.

Nagradu za životno djelo za književnost dobio je akademik Milivoj Solar, a godišnju nagradu književnica Ivana Šojat-Kuči za roman "Unterstadt".

Opširnije ovdje

Dva intervjua sa
Srećkom Horvatom
čitajte ovdje
i
ovdje

Katarina Luketić
napisala je
odličnu analizu prošlogodišnje
domaće romaneskne produkcije.

Čitajte ovdje

u srijedu 02. 06. 2010. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24 održat će
razgovor sa Tončijem Valentićem

Tonči Valentić diplomirao je filozofiju i književnost u Zagrebu, a magistrirao je sociologiju i antropologiju na CEU u Budimpešti. Bavi se medijskom teorijom, suvremenom filozofijom, sociologijom i filmom. Autor je knjige „Mnogostruke moderne-od antropologije do pornografije“, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2006. O radu Tončije Valentića govorit će filozof Srećko Horvat.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić