Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
27.05.2008., utorak
Pjevačko društvo Zvonimir (1884.)
|
Pjevačko društvo Zvonimir (1884.) pridonijelo je oživljavanju nekih djela starih splitskih kapelnika (I. Lukačića, B. Pellizzarija, A. Vissetija i J. Bajamontija), ali i promicanju djela domaćih autora na hrvatskom jeziku (J. Hatze, I. Parać, J. Gotovac i dr.). Pročišćavanjem crkvene glazbene prakse prema liturgijskim i estetskim kriterijima, te njegovanjem domaće glazbene baštine, Zvonimir je nastojao slijediti prave zasade cecilijanskog pokreta, koji se u čitavoj Europi pojavio zajedno s liturgijskim pokretom. Nasljeđuje ga pjevačko društvo Lisinski, koje će uskoro promijeniti ime u Pjevačko društvo ‘Sveta Cecilija’, slijedeći ista načela cecilijanske obnove. No, zbog pada kvalitete i odmaka od cecilijanskih principa, društvo napušta katedralu. Njega će zamijeniti Katedralni (ili Oratorijski) zbor sv. Duje (1925.), koji nastavlja tradiciju sve do danas. Taj se zbor zarana opredijelio za vjernost strogoj liturgijskoj funkciji i ostvarivanju cecilijanskih reformi. Među istaknutim skladateljima i kapelnicima iz tog razdoblja, čija se brojna djela nalaze u Glazbenom arhivu splitske katedrale, valja istaknuti nekoliko imena: F. S. Vilhar Kalski (1852.-1928.), zaslužan za uvođenje i promicanje hrvatskog, odnosno staroslavenskog jezika u pjevane obredne službe; nadalje N. Faller (1862.-1938.), promicatelj stare glazbene baštine splitske prvostolnice; Ć. M. Hrazdira (1868.-1926.), te poslije K. Adamič (1887.-1945.), profesor u splitskom sjemeništu, plodni skladatelj i vrsni zborovođa, koji je zapisivao pučke i katedralne napjeve, ostavivši tijekom kraćeg djelovanja duboki trag u liturgijskoj glazbenoj kulturi splitske prvostolnice.15 Prenašamo u nastavcima (s manjim izmjenama u međunaslovima) izvorni znanstveni rad: Ivica Žižić - LITURGIJSKA GLAZBA IZMEĐU OČUVANJA GLAZBENE BAŠTINE I LITURGIJSKE PRAKSE Crkva u svijetu |
