Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
30.04.2011., subota
Petogodišnja kineska djevojčica svira Bachov Menuet
|
Pogledajte i poslušajte. Isplati se!! |
- 12:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #
23.04.2011., subota
Sretan Uskrs!!
 Svim polaznicima naših tečajeva i njihovim obiteljima, nastavnicima i njihovim obiteljima te svim ljudima dobre volje želimo sretan Uskrs!! |
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #
21.04.2011., četvrtak
Krešimir Dolenčić, kazališni redatelj: Hrvatskoj kulturi nedostaje znanja
|
Razgovarao Jasen Boko U hrvatskom kazalištu nevjerojatna količina novca odlazi u vjetar / Kad bi bilo koje naše kazalište imalo prosječnu popunjenost od dva-tri posto, što je popunjenost naših stadiona, onda bi ono ubrzo bilo zatvoreno / Hrvatsko je kazalište lijeno, neartikulirano i previše tržišno orijentirano / Mladi redatelji premalo rade Krešimir Dolenčić jedan je od najzaposlenijih i najnagrađivanijih hrvatskih redatelja srednje generacije. U njegovu redateljskom opusu, osim brojnih opernih i dramskih režija, važno mjesto zauzimaju i veliki spektakli, poput opere na stadionu u Kini ili otvaranja Azijskih igara u Omanu, gdje se autorski tim sastojao od 107 ljudi iz Hrvatske. Režirao je 41 operu u sedam zemalja i brojne dramske naslove, a na posljednjoj dodjeli Nagrade hrvatskog glumišta njegove su predstave osvojile čak šest nagrada. Predavao je glumu u Houstonu na Sveučilištu Rice i u Londonu na Trinity College of Music, a danas je profesor na zagrebačkoj ADU. U ovom trenutku na repertoaru hrvatskih kazališta čak je dvanaest njegovih predstava.  Snimila Sanja Ribarić Kako gledate na stanje u kulturi u Hrvatskoj danas? Radi li se i ovdje o krizi novca i morala, kako često govorimo za ono što nam se događa u društvu? Je li stanje u kulturi bitno bolje od onog u društvu? To pitanje svakako ima vrlo masno napisan naslov pa zaslužuje i masni odgovor – „Stanje u kulturi u Hrvatskoj danas je u svakom, osim u umjetničkom smislu zaustavljeno“! Hrvatska se kultura naime vrlo lijepo nominalno, statistički, institucionalno, pravno i na svaki način razvija, bez obzira na sve ono što bi je trebalo činiti. Taj masni naslov funkcionira besprijekorno, a opet sve više gubi kontakt s osnovnim tijelom. Nezamislivo? A ipak jest. I nije to ništa različito od funkcioniranja cjelokupne hrvatske politike. Bilo bi jednostavnije kad ne bi toliko utjecala na našu svakodnevicu, cijela ta klasa ljudi i njihov posve nerazumljiv metajezik u kojem je transparentno (pojam koji vole upotrebljavati) tek Hamletovo „riječi, riječi, riječi“. A sve odreda su masne i debele. Bez nekog posebnog značenja, zapravo, bez znanja. Tako i kultura – sve funkcionira, ali nema kuplunga, pa je auto u neprestanom leru, bučna mašina, sve čisto i prekrasno, čak i GPS radi, ali, eto, getriba ne prima, nikako se pokrenuti. Hrvatska kultura ne samo da nije imuna na zaglupljujuću globalizacijsku uravnilovku nego joj se i neobično veseli čekajući šlep-službu da je odvuče u najbližu garažu. Prilično pesimistična slika… Ima li nade? Mislim da je došlo vrijeme nekih sasvim novih majstora koji neće cjepidlačiti i skupo naplaćivati ležarinu, nego mirno i racionalno pokrenuti ta kola. Moja je generacija tu doista vrlo odgovorna, jer smo se nauživali i socijalizma, i socijalizma s ljudskim likom, i tranzicije i nekoliko gospodarskih, političkih i nacionalnih kriza. I rat k tome. I nagli prijelaz od Glembayevih šumskih razbojnika do pokondirenih i korumpiranih salona zaodjenutim svim izvedenicama iz riječi Hrvatska. Naprosto, dosta mi je dijagnoze, mislim da je došlo vrijeme mirenja s bolesti i propisivanja učinkovitih terapija. Ali ne od ove svjetske, pozitivističke medicine koja nas gura u propast mehaničkog plivanja u brojkama kulturno-farmaceutske industrije – dajte nam novaca, pa ćemo biti kulturni, nego u smislu osvještavanja i liječenja cjelokupnog energetskog korpusa našega naroda, kojemu se sustavno i vrlo organizirano zatvaraju meridijani ozdravljenja. Evo, sad smo gurnuti u program stranačko-korupcijskih afera, bruto nacionalne nesreće i svođenja ljudi isključivo na statističke podatke. Brojimo se u stotinama tisuća – nezaposlenih, zovemo se glasačko tijelo, potrošači, neopredijeljeni građani. Svakako – masa. A nema nas mnogo, pa s takvom masom i nije teško manipulirati. Samo nas se ubaci u potprogram i polako nam se gasi individualni sklop. Onako kako računalo Hall u Odiseji u svemiru kad mu sve isključe ostane pjevati dječju pjesmicu. I tako pjevamo te pjesmice kao neki prateći vokali u koncertu svih ostalih nacija i država koje polako gube identitet. Svemu tomu aktivno pomažu i mediji? Slično djeluje i naš informativni prostor. Mi u nekom širem razmjeru nismo više hrvatska kultura, nego dio regionalne zajednice, srednjoeuropski krug, balkanski krug, zemlja koja kuca na vrata EU i naposljetku tek članica, a zatim i u budućnosti – zajednička kupka. Taj je objektiv međutim posve pogrešan prikaz stvarnog, individualnog kreativnog potencijala koji se u Hrvatskoj nalazi možda danas više nego ikada. On nema pristupa toj Big Brother-političkoj javnosti, koja kroji sudbinu naroda bez obzira na sudbine ljudi. Stoga, pitanje bi zapravo trebalo točnije postaviti – gdje se hrvatska kultura nalazi? Posvuda oko nas, u svakom segmentu društva, u svakom čovjeku koji se opire ispiranju mozga i u svakome koji pokušava vidjeti malo dalje od Brešanova čuvenog završetka Mrduše, „uživajmo braćo draga, neka iđe sve do vraga“. Tu smo doista jaki. Lijeni i spori, ali jaki. Čini mi se da je situacija danas u hrvatskom kazalištu prilično nesretna kombinacija prevladane austrijske organizacije, socijalističke uravnilovke i tranzicijskog kaosa. Kako vi gledate na situaciju, prije svega u organizacijskom smislu? Trebaju li nam bitne reforme? Nismo mi u kazalištu ništa drukčiji od svih ostalih građana koji evo vape za nekim čvrstim odlukama. Naravno, opasna je ta čežnja za dobrom, željeznom rukom koja će teške, ali radikalne odluke populistički donijeti i provoditi, jer znamo iz prošlosti kamo to može odvesti, no da nam trebaju doista bitne i dubinske reforme, trebaju. Ovdje će svi odmah pomisliti na različite modele tržišnoga gospodarenja u liberalnokapitalističkom kulturnom sustavu. Nije to najvažnije. Ali kad razmišljamo o ovom golemom kazališnom austrougarsko-jugoslavensko-hrvatskom aparatu, onda se doista moramo uhvatiti za glavu. Nevjerojatna količina novca odlazi u vjetar. Razgovor u cijelosti pročitajte u Vijencu br. 447. od 21. travnja 2011. Prenosimo:Vijenac |
- 16:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #
20.04.2011., srijeda
Jedna sonata na dan drži doktora podalje
|
Ponedjeljak, 11 Siječanj 2010 20:23 Daria Marinić Glazba koju oni slušaju nema nikakav tekst koji im kaže da rastu, ali novo istraživanje sa sveučilišta u Tel Avivu otkriva da nedonoščad koja je izložena glazbi kompozitora iz 18. st. Wolfganga Amadeusa Mozarta brže dobija na težini i stoga postaje snažnija od one koje je ne slušaju. Nova studija koju su proveli Dr. Dror Mandel i Dr. Ronit Lubetzky sa Tel Aviv Medical Center u suradnji sa Sackler School of Medicine sveučilišta u Tel Avivu pokazala je da prerano rođena djeca koja su izložena Mozartovoj glazbi do 30 min u jednoj sesiji, jednom dnevno, troše manje energije - i stoga trebaju manje kalorija za brži rast - nego kada ne "slušaju" glazbu. "Nije sasvim jasno kako glazba utječe na njih, ali čini ih mirnijima i manja je vjerojatnost da će se buniti", kaže Dr. Mandel, predavač na sveučilištu u Tel Avivu. U studiji su Dr. Mandel i Dr. Lubetzky, i njihov tim, mjerili fiziološke učinke Mozartove glazbe koja se pola sata dnevno puštala prerano rođenoj djeci. Nakon što bi glazba završila istraživači su ponovno mjerili potrošnju energije kod novorođenčadi, i uspoređivali ju sa potrošenom energijom kada je dijete mirovalo. Nakon što je "poslušalo" glazbu, novorođenče je trošilo manje energije - ovaj proces može ubrzati dobivanje na kilaži. Kad govorimo o nedonoščadi, jedan od glavnih prioriteta doktora je dovesti dijete do prihvatljive tjelesne težine, tako da nju ili njega mogu pustiti kući. U bolnicama prerano rođena djeca mogu biti izložena infekcijama i drugim bolestima, a zdrava tjelesna težina održava ih imunima na druge zdravstvene probleme u budućnosti. Dok znanstvenici nisu sigurni što je uzrokovalo reakciju, Dr. Mendel nudi jednu hipotezu. "Ponavljajuće melodije u Mozartovoj glazbi možda utječu na organizacijske centre u moždanom korteksu", kaže on. "Za razliku od Beethovena, Bacha ili Bartoka, Mozartove kompozicije imaju melodiju koja se često ponavlja. Ovo bi moglo biti glazbeno objašnjenje. Za ono znanstveno trebamo još istraživanja." Studija je napravljena pod međunarodnim projektom koji vodi konzorcij iz SAD, NIDCAP, čiji je cilj uspostaviti set standarda koji će optimizirati zdravlje i dobrobit novorođenčadi. Za brojne utjecaje okoline, kao što su taktilna stimulacija i osvjetljavanje sobe, se već zna da pomažu preživljavanju i zdravlju ove vrlo osjetljive djece. TAU (Tel Aviv University) studija prva je kvantificirala učinak glazbe, osobito Mozartove, na novorođenčad. "Medicinari su svjesni da mijenjanjem okoline mogi stvoriti cijelu novu paradigmu liječenja za djecu u neonatalnoj skrbi", kaže Dr. Mandel i dodaje, "to je naš glavni cilj - poboljšati njihovu kvalitetu života." "Svrha našeg istraživanja je kvantificirati ove efekte tako da mogu biti postavljeni standardi vodiča za njegu. Još uvijek ne znamo dugoročne učinke glazbe, ni hoće li i druge vrste glazbe također djelovati", završava Mandel. Slična kontroverzna studija iz 1993. je pokazala da studenti poboljšavaju svoj IQ slušajući Mozartovu sonatu 10 minuta. Kad je studija objavljena roditelji u SAD počeli su kupovati Mozartove CD-ove nadajući se da će potaknuti mentalnu snagu svoje djece. Uskoro će izraelski istraživači početi ispitivati različite vrste glazbe da vide mogu li izmjeriti ikakve slične učinke na prerano rođenoj djeci. Jedan je izraelski istraživač iznio kako bi rap glazba mogla imati isti učinak kao i Mozartova budući da se pulsirajuća i ponavljajuća frekvencija iz Mozartove glazbe može pronaći i u suvremenoj urbanoj glazbi. Istraživači će ispitati i majke kako bi otkrili kakvoj su glazbi djeca bila izložena dok su još bila u utrobi. Tada će izložiti drugu novorođenčad toj istoj glazbi da znanstveno potvrde bilo kakav efekt. Glazba koja će se puštati prerano rođenoj djeci uključivat će: etno glazbu, rap, pop, i naravno klasičnu glazbu, kao što su Bach, Beethoven i Mozart, kaže Dr. Mandel. Prenosimo: Znanost |
- 14:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #
12.04.2011., utorak
Alexis Hauser dirigira Smetaninu "Vltavu"
|
Pronašao sam slučajno ovaj video zapis. Dirigira moj kolega i prijatelj sa studija u Beču Alexis Hauser. Snimljeno je u Montrealu gdje je Alexis Hauser šef dirigent Montreal Symphony Orchestra. |
- 10:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #
09.04.2011., subota
I mozak odraslih može se razvijati brzo kao dječji
|
– Naše nove spoznaje govore nam da je ljudski mozak “plastičniji” nego što smo prije mislili. Povećaj I mozak odraslih može se razvijati brzo kao dječji  mozak odraslih, dječji mozak, siva tvar, razvoj mozga Piše: A.Be./VLM Iako se dosad smatralo da je to moguće samo u vrlo mladoj dobi, čini se da i odrasli mogu brzo “nadograditi” svoj mozak. U samo nekoliko sati, izvođenjem jednostavnih metoda učenja prilagođenih inteligenciji beba, moguće je povećati sivu tvar. Ovo bi otkriće moglo biti od velike pomoći u razvoju novih lijekova za poremećaje mozga koje su liječnici dosad smatrali neizlječivima. – Naše nove spoznaje govore nam da je ljudski mozak “plastičniji” nego što smo prije mislili. Vrlo smo uzbuđeni jer ćemo ubuduće moći liječiti i odrasle ljude kojima se mozak nije razvio kako treba – rekao je neuroznanstvenik Li-Hai Tan iz Hong Konga i dodao da će novim metodama olakšati život brojnim obiteljima čiji pojedini članovi zbog problema s moždanim funkcijama nemaju normalan život. Istraživači su oduvijek znali da se mozak male djece razvija brzo, ali posljednje studije pokazale su da je mozak odraslih i dalje sposoban za razvoj i to nakon samo nekoliko tjedana učenja. Tijekom eksperimenta odraslima su dane različito obojene kartice uz koje su morali povezati neke nove riječi i zapamtiti ih. Isti proces prolaze i bebe kada uče kako povezivati jezik s objektima. Istraživači su potom skenirali mozgove odraslih, što je pokazalo da se nova siva tvar formirala na lijevim stranama njihovih mozgova. – Bili smo iznenađeni, nismo mogli vjerovati da se struktura mozga u odraslih može tako brzo promijeniti – zaključio je Tan. Prenosimo:Večernji list A najbolje se mozak razvija uz učenje glazbenog instrumenta. (naša primjedba) |
- 10:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
08.04.2011., petak
Muzio Clementi (1752-1832): Sonatina u c duru, op. 36 no. 3 (complete)
|
|
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #
07.04.2011., četvrtak
Glazba za bolje pamćenje
|
Glazba za brzo čitanjeZvukovi imaju mnoga zagonetna svojstva. Švicarski inžinjer i liječnik Hans Jenny dokazao je da je zvukom moguće stvoriti složene geometrijske likove. Električnim impulsima izazvao je vibracije u kristalima, a zatim je te vibracije prenio na medij poput ploče ili niti. Oscilirajuće likove stvorio je i u tekućinama te u plinovima.  Većina ljudi voli slušati glazbu iako nisu svjesni njezina utjecaja. Glazba nas kadkad stimulira, a ponekad je prtjerano stimulativna – čak invazivna. Kakva god bila reakcija na slušanje glazbe, jedno je sigurno, a to je da su učinci glazbe mentalni i tjelesni. Glazba može usporiti moždane valove. Uobičajena svijest temelji se na beta valovima. Beta valovi svojstveni su usredotočenosti na svakidašnje aktivnosti. Nešto sporiji alfa moždani valovi karakteristični su za stanja opuštenosti, meditacije i smirenosti. Alfa valovi idealni su za čitanje i učenje. U stanje kada su nam moždani ritmovi 8 do 13 herca, dakle alfa stanje brzo možemo ući opuštajući se nekoliko minuta uz laganu instrumentalnu glazbu. Glazba može pomoći uspostavljanju dinamične ravnoteže između logičnije lijeve i intuitivnije desne polutke mozga – međuodnosa koji se smatra temeljem kreativnosti. Određena djela barokne glazbe, new age ili ambijentalne glazbe – mogu pomaknuti svijest s beta prema alfa rasponu valova i na taj način pojačati pozornost i poboljšati opće stanje. Ako sanjarite ili ste pomalo rastreseni, barokna glazba može vam pomoći mentalno se sabrati. S druge strane, ako ste vrlo analitični i teško vam je improvizirati, jazz i new age glazbom možete preusmjeriti svijest s lijeve na desnu polutku i probuditi svoju kreativnost. Najtemeljitiji oblik primjenjene glazbe osmislio je bugarski psiholog Georgi Lozanov. U svom radu koristio je tehniku pod nazivom sugestopedia, a sastoji se od opuštanja, mentalnih predodžbi i sugestija. Isprva je ova tehnika korištena pri učenju stranih jezika u odrasloj dobi, ali je i dovela do kreativnih promjena nastavnih planova širom Europe i Sjedinjenih Američkih Država te promaknula teoriju da polagana barokna glazba poboljšava učenje. Glazba je ušla i na radna mjesta. Od pedeset najvećih industrijskih tvrtki na svijetu, njih četrdeset svojim zaposlenicima omogućuje slušanje glazbe tijekom radnog dana. Dokazano je da glazba na radnom mjestu podiže razinu izvedbe i produktivnosti tako što ublažuje stres i napetost, prikriva neugodne zvukove te pridonosi osjećaju privatnosti. I zato prije no što krenete učiti, čitati ili obavljati svoj dnevni posao, opustite se nekoliko minuta uz laganu glazbu koju u nastavku možete koristiti kao zvučnu kulisu. Prenosimo: Centar uspjeha |
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #
05.04.2011., utorak
Mozart: Alla turca
|
|
- 18:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #
02.04.2011., subota
Prva glazbena online škola sintesajzera i glasovira u Europi
|
Želite li naučiti svirati sintesajzer ili glasovir a nemate priliku pohađati glazbene tečajeve ili školu što zbog udaljenosti što zbog prezaposlenosti onda je ovo idealna ponuda za vas bez obzira gdje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Sloveniji živjeli. Tečaj traje 17 tjedana, svaki tjedan u dogovoreno vrijeme dobivate 45 min individualne nastave. I to internetom. Tečajevi se mogu održavati i navečer ali i subotom. Tehnički zahtjevi Našom metodom, vi ste u direktnoj vezi s nastavnikom. Vi vidite nastavnika i razgovarate s njim a on vidi vas. Važno je pri tome da i vi vidite nastavnikov instrument i nastavnik vaš instrument. U prvom redu trebate širokopojasni internet (ovisi o provideru, npr.ADSL) A provjerite i vaš paket internet usluga i izračunajte da li vam se isplati uzeti flat. Zatim vam treba program Skype kojeg možete besplatno skinuti ovdje. Izvrsne upute na hrvatskom jeziku kako dobro instalirati Skype možete naći ovdje. Uz program skype treba vam i kamera i slušalice s mikrofonom a prijedlog vam donašamo ovdje. Glazbene komponente Treba vam sintesajzer i to s uobičajenim tipkama, pet oktava i sekcijom za ritam i sekcijom za kombinaciju glasova. Morate imati i note koje dobivate od nas i po kojima, u dva do tri tečaja(ovisi o vašem zalaganju) stječete solidno znanje sviranja sintesajzera. Upute Pobriniute se da imate širokopojasni pristup internetu(ADSL). Instalirajte Skype i uz njega kameru i slušalice/zvučnike. Smjestite vaš sintesajzer uz kompjuter a kameru postavite tako da se dobro vidi klavijatura vašeg sintesajzera ili glasovira. Uključite Skype i putem tog programa vi vidite nastavnika i njegov instrument a nastavnik vidi vaš instrument. A budući da imate note koje ima i nastavnik, nastava može započeti. Zahvaljujući internetu nastava se odvija tako kao da nastavnik sjedi uz vas. Naš prijedlog je da ako ste ikako u mogućnosti na početku tečaja posjetite naš Glazbeni studio i da prva dva sata tečaja u bloku održimo ovdje kod nas. No ako to nije moguće možemo sve održati putem interneta. Opseg učenja sintesajzera ili glasovira možete pogledati na našem blogu. Kontaktirajte nas direktno putem Skypea na ime: ivan.cerovac1  Musikstudio Cerovac |
