Ponedjeljak, 11 Siječanj 2010 20:23
Daria Marinić
Glazba koju oni slušaju nema nikakav tekst koji im kaže da rastu, ali novo istraživanje sa sveučilišta u Tel Avivu otkriva da nedonoščad koja je izložena glazbi kompozitora iz 18. st. Wolfganga Amadeusa Mozarta brže dobija na težini i stoga postaje snažnija od one koje je ne slušaju.
Nova studija koju su proveli Dr. Dror Mandel i Dr. Ronit Lubetzky sa Tel Aviv Medical Center u suradnji sa Sackler School of Medicine sveučilišta u Tel Avivu pokazala je da prerano rođena djeca koja su izložena Mozartovoj glazbi do 30 min u jednoj sesiji, jednom dnevno, troše manje energije - i stoga trebaju manje kalorija za brži rast - nego kada ne "slušaju" glazbu.
"Nije sasvim jasno kako glazba utječe na njih, ali čini ih mirnijima i manja je vjerojatnost da će se buniti", kaže Dr. Mandel, predavač na sveučilištu u Tel Avivu. U studiji su Dr. Mandel i Dr. Lubetzky, i njihov tim, mjerili fiziološke učinke Mozartove glazbe koja se pola sata dnevno puštala prerano rođenoj djeci. Nakon što bi glazba završila istraživači su ponovno mjerili potrošnju energije kod novorođenčadi, i uspoređivali ju sa potrošenom energijom kada je dijete mirovalo. Nakon što je "poslušalo" glazbu, novorođenče je trošilo manje energije - ovaj proces može ubrzati dobivanje na kilaži.
Kad govorimo o nedonoščadi, jedan od glavnih prioriteta doktora je dovesti dijete do prihvatljive tjelesne težine, tako da nju ili njega mogu pustiti kući. U bolnicama prerano rođena djeca mogu biti izložena infekcijama i drugim bolestima, a zdrava tjelesna težina održava ih imunima na druge zdravstvene probleme u budućnosti.
Dok znanstvenici nisu sigurni što je uzrokovalo reakciju, Dr. Mendel nudi jednu hipotezu. "Ponavljajuće melodije u Mozartovoj glazbi možda utječu na organizacijske centre u moždanom korteksu", kaže on. "Za razliku od Beethovena, Bacha ili Bartoka, Mozartove kompozicije imaju melodiju koja se često ponavlja. Ovo bi moglo biti glazbeno objašnjenje. Za ono znanstveno trebamo još istraživanja." Studija je napravljena pod međunarodnim projektom koji vodi konzorcij iz SAD, NIDCAP, čiji je cilj uspostaviti set standarda koji će optimizirati zdravlje i dobrobit novorođenčadi. Za brojne utjecaje okoline, kao što su taktilna stimulacija i osvjetljavanje sobe, se već zna da pomažu preživljavanju i zdravlju ove vrlo osjetljive djece.
TAU (Tel Aviv University) studija prva je kvantificirala učinak glazbe, osobito Mozartove, na novorođenčad. "Medicinari su svjesni da mijenjanjem okoline mogi stvoriti cijelu novu paradigmu liječenja za djecu u neonatalnoj skrbi", kaže Dr. Mandel i dodaje, "to je naš glavni cilj - poboljšati njihovu kvalitetu života." "Svrha našeg istraživanja je kvantificirati ove efekte tako da mogu biti postavljeni standardi vodiča za njegu. Još uvijek ne znamo dugoročne učinke glazbe, ni hoće li i druge vrste glazbe također djelovati", završava Mandel.
Slična kontroverzna studija iz 1993. je pokazala da studenti poboljšavaju svoj IQ slušajući Mozartovu sonatu 10 minuta. Kad je studija objavljena roditelji u SAD počeli su kupovati Mozartove CD-ove nadajući se da će potaknuti mentalnu snagu svoje djece.
Uskoro će izraelski istraživači početi ispitivati različite vrste glazbe da vide mogu li izmjeriti ikakve slične učinke na prerano rođenoj djeci. Jedan je izraelski istraživač iznio kako bi rap glazba mogla imati isti učinak kao i Mozartova budući da se pulsirajuća i ponavljajuća frekvencija iz Mozartove glazbe može pronaći i u suvremenoj urbanoj glazbi. Istraživači će ispitati i majke kako bi otkrili kakvoj su glazbi djeca bila izložena dok su još bila u utrobi. Tada će izložiti drugu novorođenčad toj istoj glazbi da znanstveno potvrde bilo kakav efekt. Glazba koja će se puštati prerano rođenoj djeci uključivat će: etno glazbu, rap, pop, i naravno klasičnu glazbu, kao što su Bach, Beethoven i Mozart, kaže Dr. Mandel.
Prenosimo: Znanost
Post je objavljen 20.04.2011. u 14:34 sati.