Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
17.07.2012., utorak
PREDNOSTI GLAZBENE EDUKACIJE
|
Jeste li znali... PREDNOSTI GLAZBENE EDUKACIJE Niz studija Američkog udruženja za unapređivanje znanosti sa Sveučilišta Brown, ispitivalo je utjecaj glazbenog obrazovanja na učenje kod djece. Zaključci ovih istraživanja podržavaju teoriju da glazbena edukacija doprinosi razvoju intelektualnih i emocionalnih vještina. Glazbena edukacija facilitira djetetovu sposobnost učenja i drugih akademskih područja, kao što su čitanje i matematika. Nadalje, ove studije pokazuju da glazba može imati pozitivan učinak na djecu i odrasle svih dobnih uzrasta. Otkrića ovih studija u skladu su s drugim istraživanjima o glazbi i njenom utjecaju na razvoj djeteta. Učenjem glazbe razvijaju se funkcije mozga koje su odgovorne za kompleksan način razmišljanja. Ovaj način razmišljanja podrazumijeva rješavanje problema, rasuđivanje, analiziranje, konceptualizaciju, apstrakciju, generalizaciju, organiziranje i planiranje. U istraživanju provedenom na University Wisconsin i University of California trogodišnjoj i četverogodišnjoj djeci davali su jednostavne lekcije glasovira tijekom razdoblja od šest mjeseci. Ta djeca su imala 34% bolje rezultate na testovima inteligencije od ostale djece, od kojih su neki umjesto muzičke edukacije imali lekcije na računalu. Ovi impresivni rezultati dobiveni su na uzorku 789 djece iz različitih socijalnih i ekonomskih prilika. “Glazbeni trening potiče određene svojstvene obrasce u dijelovima mozga koji su odgovorni za spacijalno-temporalno rasuđivanje. S druge strane, računalne lekcije ne prisiljavaju djecu da zamišljaju ili razmišljaju unaprijed - kao što moraju pri reprodukciji glazbene kompozicije.“ – objasnio je jedan od istraživača sa University of California. Nekoliko studija pokazuje da je razina sposobnosti čitanja učenika sa jednom godinom glazbene naobrazbe gotovo za jedan razred bolja od njihovih vršnjaka bez takve naobrazbe, a ove statistike se povećavaju usporedno s glazbenim iskustvom. ("Dobiti glazbe na razvoj djeteta" http://www.paulborgese.com/report_benefitofmusic.html) ZAŠTO JE GLAZBENA NAOBRAZBA KORISNA? Kod djece… Glazba je bitna za um jer vježba mozak i može oblikovati njegov razvoj što uključuje i razvoj naše osobnosti, zaključili su znanstvenici. Glazbena naobrazba značajno poboljšava rad živčanog sustava i potiče sposobnost učenja. Podaci dobiveni u istraživanju sa Sveučilišta Northwestern objavljeni u Nature Reviews Neuroscience povezuju glazbenu naobrazbu i bolje sposobnosti učenja koja se vidi i na području jezika, govora, memorije, pažnje i emocija. "Istražujući studije koje su se u zadnjih nekoliko godina fokusirala na djelovanje glazbene naobrazbe na živčani sustav pokazalo se da glazba ima snažan utjecaj na sposobnost učenja," kaže Nina Kraus, direktorica Northwestern's Auditory Neuroscience Laboratory. Neuronske veze nastale tijekom glazbene vježbe osposobljavaju mozak i za druge aspekte ljudske komunikacije. "Mozak ne može procesuirati sve senzorne informacije iz sekunde u sekundu pa stoga selektivno prihvaća ono najvažnije," rekla je Kraus. No učenje sviranja instrumenta omogućava mozgu da bolje razlučuje ono najvažnije u kompleksnom procesu koji može uključivati čitanje, ili pamćenje nota, vremena kad treba svirati i koordinacije s drugim glazbenicima. "Mozak glazbenika selektivno naglašava one elemente zvuka koji mu daju važne informacije. U prelijepom odnosu između senzornog i kognitivnog procesa živčani sustav omogućuje asocijacije između zvukova i onog što oni znače. Ova veza između zvuka i značenja važna je i za druge aspekte komunikacije.", rekla je. Dok je fizička aktivnost važna za tjelesnu kondiciju, glazba je bitna za um jer vježba mozak i može oblikovati njegov razvoj, odnosno razvoj naše osobnosti, zaključili su znanstvenici. Zanimljivosti … Spacijalno-temporalni IQ - Istraživači su otkrili da su djeca podvrgnuta lekcijama iz glasovira imala značajno više rezultate na testovima spacijalno-temporalnih sposobnosti (važno za neke oblike matematičkog rasuđivanja) od djece podvrgnutim kompjuterskim lekcijama ili onima koji nisu bili podvrgnuti nikakvim lekcijama. Više priznanja – Iz podataka Nacionalnog obrazovnog longitudinalnog istraživanja provedenog 1988. utvrđeno je da su učenici s glazbenom naobrazbom ostvarivali znatno više akademskih priznanja i nagrada od onih bez glazbene naobrazbe. NELS:88 First Follow-up, 1990, National Center for Education Statistics, Washington DC Viši rezultati na testovima – desetogodišnja studija upućuje na to da djeca koji pohađaju glazbenu naobrazbu postižu više rezultate na testovima, bez obzira na socio-ekonomski status. - Dr. James Catterall, UCLA. Viši rezultati na testovima sposobnosti čitanja - U škotski studiji, jedna skupina učenika osnovne škole primala je glazbenu naobrazbu, dok je druga skupina dobila jednaku količinu naobrazbe retoričkih vještina. Nakon šest mjeseci, učenici u glazbenoj skupini pokazali su značajno poboljšanje u testu sposobnosti čitanja, dok se rezultati retoričke skupine na testu sposobnosti čitanja nisu promijenili. - Sheila Douglas i Peter Willatts, Journal of Research in Reading, 1994. Bolje ponašanje - U anketnom istraživanju provedenom 2000. godine, 73 posto ispitanika je izjavilo da tinejdžeri koji sviraju neki instrument imaju manje disciplinskih problema. - Americans Love Making Music – And Value Music Education More Highly Than Ever, American Music Conference, 2000. Niža stopa kriminala - Učenici srednjih škola koji su sudjelovali u bendu ili orkestru imali su najmanju stopu zlouporabe psihoaktivnih tvari (alkohol, duhan, droge). Texas Commission on Drug and Alcohol Abuse Report. Reported in Houston Chronicle, January 1998 Bolja organiziranost - Studenti koji imaju razvijenije ritmičke vještine također imaju bolju sposobnost organizacije, planiranja i koordiniranja aktivnosti u svakodnevnom životu. - “Cassily Column,” TCAMS Professional Resource Center, 2000. Rješavanje problema - Učenici koji su sposobni izvesti složene ritmove također znaju napraviti brže i preciznije korekcije u brojnim akademskim i fizičkim situacijama (prema Centru za mjerenje brzine, koordinacije i motoričkih sposobnosti). - Ritam kao ključ glazbene evolucijske uloge u ljudskom intelektualnom razvoju, Center for Timing, Coordination, and Motor Skills, 2000. Manje anksioznosti - Glazbeno obrazovani učenici iskazuju nižu razinu ispitne anksioznosti od onih koji nisu glazbeno obrazovani. - “College-Age Musicians Emotionally Healthier than Non-Musician Counterparts,” Houston Chronicle, 1998. Kod odraslih… "Muziciranje, odnosno sviranje instrumenta čini odrasle osobe zdravijima.... Kod osoba koje su učile svirati klavir utvrđeno je da se porastom broja nastavnih satova smanjivao stupanj anksioznosti, depresije i usamljenosti. Ovo su čimbenici koji su ključni u sposobnosti suočavanja sa stresom, stimuliranju imunološkog sustava i u poboljšanju zdravstvenog stanja općenito. Rezultati također pokazuju da se kod tih osoba pojačalo izlučivanje hormona rasta." Dr. Frederick Tims, AMC Music News, June 2, 1999 Uključivanjem u glazbene aktivnosti odrasli stječu brojne i raznolike dobiti. Primjerice, utvrđeno je da koralno pjevanje ima pozitivne emocionalne, socijalne, fizičke, kreativne i spiritualne učinke. Sudjelovanje u aktivnostima amaterskih zborova omogućuje postignuće, izazov i mogućnost privremenog bijega od frustracija koje nam svakodnevni život nosi. Razni muzički ansambli starijim osobama predstavljaju mjesta gdje se mogu družiti, stjecati nova prijateljstva te se ponovno osjećati korisno i prihvaćeno. Zanimljivosti … Vježba mozak – Znanstvenici su utvrdili da glazba aktivira lijeve, desne, prednje i stražnje dijelove mozga. – Donald Hodges, "Neuromusical Research." Handbook of Music Psychology (San Antonio: IMR Press, 1996). Potiče produktivnost – Glazba može potaknuti produktivnost na radnom mjestu. Tvrtke poput AT&T, DuPont i Equitable životno osiguranje su uz pomoć kreativnih muzičkih programa prepolovili vrijeme usvajanja novih poslovnih vještina te povećali proizvodnju i efikasnost. - Business Music: A Performance Tool for the Office/Workplace (Seattle: Muzak, 1991). Pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav – Glazba može utjecati na tjelesnu temperaturu zbog svojeg utjecaja na cirkulaciju, brzinu otkucaja srca, disanje i znojenje. Brza i glasna glazba može povisiti tjelesnu temperaturu za nekoliko stupnjeva, dok tiha glazba sporijeg ritma može sniziti tjelesnu temperaturu. - Don Campbell, The Mozart Effect (New York: Avon Books, 1997), 70-71. Pomaže u prevenciji bolesti – Istraživači sa Sveučilišta Michigan su utvrdili da slušanje „omiljene“ glazbe može izazvati duboko pozitivno emocionalno iskustvo koje može potaknuti oslobađanje hormona koji doprinose smanjivanju čimbenika koji potiču napredovanje procesa bolesti. - Dale Bartlett, Donald Kaufman i Roger Smeltekop, "The Effects of Music Listening and Perceived Sensory Experiences on the Immune System as Measured by lnterleukin-1 and Cortisol," Journal of Music Therapy 30 (1993): 194-209. Umiruje – U gradu Edmonton (Kanada) vlasti su odlučile kroz otvore gradskih trgova puštati Mozartovu glazbu za gudače kako bi umirili pješački promet. Između ostalih dobiti, policija je utvrdila da je na ulicama došlo do značajnog pada preprodaje droge. - "Music-Let's Split," Newsweek, 1990. Uklanja bol – Doktori iz jedinice za koronarnu njegu Saint Agnes bolnice u Baltimoreu utvrdili su da pola sata slušanja klasične glazbe proizvodi iste učinke kao i 10 mg Valiuma. - Sheila Ostrander, Lynn Schroeder i Nancy Ostrander, Superlearning 2000 (New York: Delacorte Press, 1994), 76. Smanjuje migrenu – Osobama koje pate od migrene glazbe može reducirati intenzitet, učestalost i trajanje glavobolja - Paul Chance, "Music Hath Charms to Soothe a Throbbing Head," Psychology Today, February 1987, p. 14. Pomaže pacijentima oboljelim od Alzheimerove bolesti – Glazbeni terapeuti koji rade sa osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti su utvrdili da ritmička interakcija ili slušanje glazbe dovodi do pada agitiranosti, porasta koncentracije, poboljšanja sposobnosti verbalne i bihevioralne reakcije, eliminacije oštećenog govora, poboljšanja sposobnosti odgovora na pitanja i bolje socijalne interakcije. - Carol Prickett i Randall Moore, "The Use of Music to Aid Memory of Alzheimer's Patients," Journal of Music Therapy 28 (1991). Osobe koje su doživjele moždani udar – Istraživanje provedeno u Francuskoj pokazalo je da uporaba melodije stimulira oporavak sposobnosti govora kod osoba koje su doživjele moždani udar. - Neurology, December, 1996. Smanjuje depresiju i usamljenost – U istraživanju provedenom 1998., kod umirovljenika koji su pohađali tečaj sviranja glasovira utvrđeno je smanjenje stupnja anksioznosti, depresivnosti i usamljenosti (u usporedbi sa kontrolnom skupinom koja nije sudjelovala tečaju). - Scientific Study Indicates That Making Music Makes the Elderly Healthier, American Music Conference, 1998. Produžuje život – Prema Švedskoj studiji, osobe koje sudjeluju u umjetničkim aktivnostima žive dulje od drugih - British Medical Journal, 1996. Koristi od glazbene naobrazbe Učenje sviranja glazbala daje brojne prednosti. Naše je mišljenje da, ako postoji jedna stvar koju treba naučiti u životu, to je kako svirati instrument. Evo nekoliko razloga zašto: 1. Rano glazbeno obrazovanje pomaže u razvoju područja mozga uključenih u razvoj jezika i zaključivanje. Smatra se da se razvoj mozga nastavlja i niz godina nakon rođenja. Nedavna istraživanja su jasno pokazala da glazbeno obrazovanje fizički razvija dio lijeve strane mozga koji je odgovoran za procesiranje jezika. 2. Postoji i uzročna veza između glazbe i spacijalne inteligencije (sposobnost da percipiramo svijet i formiramo mentalne slike stvari). Ova vrsta inteligencije, kojom možemo vizualizirati različite elemente koji bi trebali ići zajedno, kritična je za vrstu razmišljanja potrebnu za sve - od rješavanja problema napredne matematike do sposobnosti da u školsku torbu stavimo sve ono što će nam taj dan biti potrebno. 3. Učenjem glazbe đaci uče kreativno razmišljati zamišljanjem različitih rješenja, odbacujući zastarjela pravila i pretpostavke. Pitanja o glazbi i umjetnosti često nemaju samo jedan točan odgovor. 4. Nedavne studije pokazuju da su studenti koji studiraju glazbu uspješniji na standardiziranim testovima, kao što su SAT. Oni također postižu više ocjene u srednjoj školi. 5. U glazbi, pogreška je pogreška, instrument je naštiman ili nenaštiman, note su ili dobro ili loše odsvirane, ritam je točan ili netočan. Samo je kroz puno uporne vježbe moguće ostvariti dobru izvedbu. Kroz učenje sviranja, djeca uče vrijednost kontinuiranog i napornog rada za postizanje izvrsnosti i konkretne nagrade napornog rada. 6. Muzička naobrazba potiče razvoj vještina timskog rada i discipline. Kako bi orkestar zvučao dobro, svi svirači moraju zajedno harmonično raditi prema jednom zajedničkom cilju, izvedbi. Kako bi ostvarili zajednički cilj, svaki pojedinačni član orkestra mora se obvezati na učenje glazbe, pohađanje proba i vježbanje. 7. Glazba omogućuje djeci vlastiti, originalni način samoizražavanja. To je nešto što je povezano sa osjećajem sigurnosti u općem pitanju postojanja - izazov da se život učiniti smislenim i da stremimo prema višem stupnju razvoja. Svi mi, u određenom trenutku vlastitog života, imamo potrebu za osobnim značenjem i vrijednosti, imamo potrebu biti u dodiru s onim što jesmo i što osjećamo. Naše samopoštovanje je nusproizvod ovog samoizražavanja. 8. Javni nastupi uče mlade ljude kako da pobijede strah i preuzimu rizik. Malo anksioznosti je korisno, i nešto što će se događati često u životu. Suočavanje s njom rano i često čini tu anksioznost manjim problemom kasnije u životu. Preuzimanje rizika je esencijalno ako želimo da dijete u potpunosti ostvari svoje potencijale. 9. Sviranje ublažava stres. Svi imamo dana kada smo pod tolikim stresom da samo želimo uzeti pauzu od svega. Jeste li ikada primijetili koliko se opuštenije osjećate kada čujete blagu, umirujuću glazbu?? Sviranje instrumenta može opustiti i više, pogotovo ako ste vi onaj svira. Glazba je jedna od jednostavnih životnih radosti: ona pomaže umiriti um. Vesela glazba doprinosi boljem raspoloženju Slušanje vesele glazbe ne samo da pomaže vama da se osjećate sretnije i bezbrižnije već čini da osjećate kako su svi oko vas isto tako dobro raspoloženi, piše britanski Telegraph. Znanstvenici sa Sveučilišta Goldsmiths u Londonu proveli su niz istraživanja i došli do zaključka da je samo 15 sekundi slušanja vesele glazbe sasvim dovoljno da se vaše raspoloženje popravi. Tijekom studije ispitanici su slušali različite vrste glazbe (jazz, pop, klasičnu glazbu). Nakon 15 sekundi slušanja ocjenjivali su raspoloženje lica sa prikazanih fotografija. Rezultati su pokazali da vesela glazba značajno utječe na mišljenje ispitanika o raspoloženju lica s fotografije, te je većina odgovarala da su te osobe vrlo sretne i zadovoljne. Daljnja istraživanja su pokazala da je utjecaj vesele glazbe na mozak gotovo trenutan. Potrebno je samo 50 milisekundi kako bi se raspoloženje promijenilo i to je nešto što pojedinac ne može kontrolirati. Nasuprot tome, slušanje depresivne glazbe utječe tako da se loše raspoloženje još više pogorša. Prenašamo:Glazbena škola Bonar |
- 18:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #
16.07.2012., ponedjeljak
Bliži se vrijeme odluke!! Koji tečaj instrumenta na jesen upisati? Evo pomoći!!
|
Iako je većina mladih i njihovih roditelja na praznicima, u gorama ili na moru ipak jesen je sve bliže. Naučite svirati barem jedan instrument od jeseni. Kako bi vam olakšali odluku donašamo vam link preko kojeg možete lako pogledati koje tečajeve nudimo:IZABERI |
- 18:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #
09.07.2012., ponedjeljak
Novi bubnjevi
 Za potrebe nastave bubnjeva nabavili smo nove elektronske bubnjeve Alesis. Njihove performanse će uvelike koristiti polaznicima tečaja bubnjeva kojih je sve više. |
