Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
06.05.2008., utorak
ZAGREBAČKE PLESNE ZABAVE S KRAJA 18. I TIJEKOM 19. STOLJEĆA
|
IVANA KATARINČIĆ Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Autorica pokušava smjestiti plesna događanja i plesne zabave u društveni kontekst zagrebačkog devetnaestog stoljeća. U razdoblju velikih političkih previranja predstavlja njihovu ulogu i utjecaj na zagrebačka društvena zbivanja te nastoji otkriti prve plesne prostore i okolnosti njihova održavanja. Ključne riječi: ples, plesne zabave, Zagreb Pojava društvenog plesa u Europi vezana je uz rast većih europskih gradova i uvjetovana razvojem trgovine i obrta. Društveni su, odnosno gradski plesovi u Zagreb stigli iz europskih gradova, ostavljajući prve poznate tragove u 18. stoljeće, dok u 19. stoljeću mijenjaju svoj oblik i značaj. Kakvi su i koji plesovi 19. stoljeća bili u Zagrebu, kada su se plesali, u povodu kojih događanja, koliko često su se izvodili te kakva je bila njihova uloga u zagrebačkom društvu, pitanja su koja će se provlačiti kroz ovaj tekst. Počela sam iščitavati ponajprije Narodne novine1 i njihov književni prilog Danicu,2 a literatura me uputila i ka drugima. Pokazalo se da dnevne novine 19. stoljeća obiluju oglasima koji obavještavaju o vremenu, mjestu i povodu održavanja nekog plesa te izvještajima iz kojih se može iščitavati brojnost prisutnih i imenovanje osoba na plesu, raspored i plesovi koji su se plesali pa čak i atmosfera koja je vladala u plesnim dvoranama. Plesovi s kraja 18. stoljeća zabilježeni su samo usputno ili se kratko spominju uglavnom u kronikama koje opisuju zagrebački život i običaje. Kao osnovnim izvorom služila sam se, dakle, dnevnim novinama 19. stoljeća. Metodi povijesnog istraživanja plesa tek predstoji razdoblje razvitka i konačnog konkretiziranja. Hrvatske su zemlje s kraja 18. i tijekom 19. stoljeća teritorijalno razjedinjene i pod velikim su političkim, a onda neminovno i društvenim utjecajem Budima, Beča i Praga. S druge pak strane, mladi intelektualci, školujući se na europskim sveučilištima, šire utjecaje slavenskih zemalja i njihovih zajedničkih političkih ideja. U takvom se ozračju budi nacionalna svijest, sve se više vrednuje domaće i narodno te u cijeloj situaciji važnu ulogu preuzimaju i zagrebačka plesna događanja. 1 Pokrenute su u Zagrebu 1835. pod nazivom Novine horvatske, od 1836. do 1843. nose naziv Ilirske narodne novine, a od 1843. zbog zabrane ilirskog imena postaju Narodne novine. Kao službeni list RH izlaze i danas ([S.n.] 1997:160). 2 Danica je književni list koji je kao tjedni prilog Novina horvatskih počeo izlaziti 1835. S kulturnoprosvjetnom nakanom pokrenuo ga je i uređivao Ljudevit Gaj. Poslije su kao urednici djelovali Dragutin Rakovac, Vjekoslav Babukić, Dimitrija Demeter, Bogoslav Šulek te Stanko Vraz. Atribut "horvatsko, slavonska, dalmatinska" odnosno "ilirska" mijenja 1836., 1843. i 1848. Bila je medij jezične standardizacije i kulturnopolititičke integracije. Izlazila je u Zagrebu 1835.- 1849., 1853.,1862.-1967. ([S.n.] 1996:234). Prenosimo:Časopis Narodna umjetnost Originalni znanstveni članak: ZAGREBAČKE PLESNE ZABAVE S KRAJA 18. I TIJEKOM 19. STOLJEĆA Autorica: IVANA KATARINČIĆ Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
