IVANA KATARINČIĆ
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Autorica pokušava smjestiti plesna događanja i plesne zabave u
društveni kontekst zagrebačkog devetnaestog stoljeća. U razdoblju
velikih političkih previranja predstavlja njihovu ulogu i utjecaj na
zagrebačka društvena zbivanja te nastoji otkriti prve plesne prostore i
okolnosti njihova održavanja.
Ključne riječi: ples, plesne zabave, Zagreb
Pojava društvenog plesa u Europi vezana je uz rast većih europskih gradova i
uvjetovana razvojem trgovine i obrta. Društveni su, odnosno gradski plesovi u
Zagreb stigli iz europskih gradova, ostavljajući prve poznate tragove u 18.
stoljeće, dok u 19. stoljeću mijenjaju svoj oblik i značaj.
Kakvi su i koji plesovi 19. stoljeća bili u Zagrebu, kada su se plesali, u
povodu kojih događanja, koliko često su se izvodili te kakva je bila njihova
uloga u zagrebačkom društvu, pitanja su koja će se provlačiti kroz ovaj tekst.
Počela sam iščitavati ponajprije Narodne novine1 i njihov književni
prilog Danicu,2 a literatura me uputila i ka drugima. Pokazalo se da dnevne
novine 19. stoljeća obiluju oglasima koji obavještavaju o vremenu, mjestu i
povodu održavanja nekog plesa te izvještajima iz kojih se može iščitavati
brojnost prisutnih i imenovanje osoba na plesu, raspored i plesovi koji su se
plesali pa čak i atmosfera koja je vladala u plesnim dvoranama. Plesovi s
kraja 18. stoljeća zabilježeni su samo usputno ili se kratko spominju
uglavnom u kronikama koje opisuju zagrebački život i običaje. Kao osnovnim
izvorom služila sam se, dakle, dnevnim novinama 19. stoljeća. Metodi
povijesnog istraživanja plesa tek predstoji razdoblje razvitka i konačnog
konkretiziranja.
Hrvatske su zemlje s kraja 18. i tijekom 19. stoljeća teritorijalno
razjedinjene i pod velikim su političkim, a onda neminovno i društvenim
utjecajem Budima, Beča i Praga. S druge pak strane, mladi intelektualci,
školujući se na europskim sveučilištima, šire utjecaje slavenskih zemalja i
njihovih zajedničkih političkih ideja. U takvom se ozračju budi nacionalna
svijest, sve se više vrednuje domaće i narodno te u cijeloj situaciji važnu
ulogu preuzimaju i zagrebačka plesna događanja.
1 Pokrenute su u Zagrebu 1835. pod nazivom Novine horvatske, od 1836. do 1843. nose naziv
Ilirske narodne novine, a od 1843. zbog zabrane ilirskog imena postaju Narodne novine. Kao
službeni list RH izlaze i danas ([S.n.] 1997:160).
2 Danica je književni list koji je kao tjedni prilog Novina horvatskih počeo izlaziti 1835. S
kulturnoprosvjetnom nakanom pokrenuo ga je i uređivao Ljudevit Gaj. Poslije su kao
urednici djelovali Dragutin Rakovac, Vjekoslav Babukić, Dimitrija Demeter, Bogoslav Šulek
te Stanko Vraz. Atribut "horvatsko, slavonska, dalmatinska" odnosno "ilirska" mijenja 1836.,
1843. i 1848. Bila je medij jezične standardizacije i kulturnopolititičke integracije. Izlazila je
u Zagrebu 1835.- 1849., 1853.,1862.-1967. ([S.n.] 1996:234).
Prenosimo:Časopis Narodna umjetnost
Originalni znanstveni članak: ZAGREBAČKE PLESNE ZABAVE S KRAJA 18. I TIJEKOM 19. STOLJEĆA
Autorica: IVANA KATARINČIĆ
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Post je objavljen 06.05.2008. u 07:00 sati.