Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
20.03.2008., četvrtak
3. 2. Gregorijanski napjevi večernje Mise Velikog četvrtka
|
Ulazna pjesma: Nos autem gloriari oportet, in cruce Domini nostri Jesu Christi: in quo est salus, vita et resurrectio nostra: per quem salvati et liberati sumus (Gal. 6,14) Mi treba da se hvalimo križem Gospodina našega Isusa Krista, u kojem je spas, život i uskrsnuće naše, po kojemu mi smo spašeni i oslobođeni. Melodija ulazne pjesme Velikog četvrtka Nos autem gloriari oportet odiše uzvišenošću, radošću, zahvalnošću i ponosom “in cruce Domini nostri Jesu Christi, in quo est salus, vita et resurrectio nostra: per quem salvati et liberati sumus”. Tekst iz poslanice sv. Pavla apostola Galaćanima 6,14. najavljuje zajednici temu Svetog trodnevlja, tj. sintezu pashalnog misterija: križ, smrt i uskrsnuće Gospodinovo. Samo po Njemu raspetom i uskrslom mi imamo spasenje, život i uskrsnuće.32 Originalno je liturgijsko mjesto ove ulazne pjesme blagdan Uzvišenja svetog Križa, posuđen kao ulazna pjesma za Veliki četvrtak tijekom kompletiranja večernje Mise Velikog četvrtka u 8. stoljeću. Početak ove ulazne pjesme raspolaže ograničenom melodijskim linijom 34 - bez većih pokreta, s malo nota koje karakteriziraju 4. modus (hipofrigijsku ljestvicu) izgrađenu na tetrakordu mi-fa-sol-la. No, te malobrojne note koje onduliraju oko temeljnog tona mi skladatelj ponavlja bez zastoja. Od tona mi melodija se diže prema akcentu sol u oportet koji preuzina ulogu dominante u in cruce. Od tona sol dominanta se premješta na ton la u Domini (la, so, la, ti, la) te postaje melodijski zapjev 4. psalmodijskog tonusa (s “ti“) koji teži prema tonu do riječi nostri. Iz ove analize vidljivo je da, kad melodija ovog modusa nadiđe tercu mi-sol, i vine se na ton la, sposobna je oduševiti se sve do tona do, te postati liričana; da bi se bolje istaknuo tekst Domini nostri Iesu Christi kao i salus vita – dva su identična melodijska pomaka. Međutim, nota “b“ u melodiji Christi uklapa se u tijek melodijske linije jer je u relaciji s kadencom na tonu sol. Alternacija tona “b” i tona “ti” ovise o tonu kadence. In cruce (fa-re) kao i in quo (sol-mi) čine simetrični melodijski pomak – dignut za jedan ton - (in cruce= equaliter i cephalicus). U posljednoj frazi per quem … kompozitor u preciznoj koheziji stupnjeva, koji nisu brojni, ali su svi rabljeni na način vlastit njihovoj točno definiranoj vrijednosti modusa, povezuje s tekstom u melodijsku liniju sličnu početnoj melodiji ulazne pjesme s kadencom na tonu mi. Kompozicijsko-melodijska shema ulazne pjesme Nos autem gloriari: a - nos autem gloriari oportet – mi treba da se hvalimo b - in cruce Domini nostri Iesu Christi – križem Gospodina našega Isusa Krista b1 - in quo est salus, vita et resurrectio nostra- u kojem je spas, život i uskrsnuće naše a1 - per quem salvati, et liberati sumus - po kojemu mi smo spašeni i oslobođeni Himan: Ubi caritas est vera, Deus ibi est. V. Congregavit nos in unum Christi amor. V. Exsultemus et in ipso iucundemur. V. Timeamus et amemus Deum vivum. V. Et ex corde diligamus nos sincero. Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog. V. Sve nas sabra sad u jedno ljubav Krista. V. Zanos naš i naša radost nek je u njem. V. Boga živog mi se bojmo, ljubeći ga. V. A nek srca naša veže ljubav prava Himan koji potječe iz 8.-9. st. a pripisuje se Pavlu iz Akvileje,35 možemo naći zapisan u 8Ú modusu (hipomiksolidijskom modusu) i 6Ú modusu (hipolidijskom modusu). Karakteristika tog himna jest njegova melodijska jednostavnost. Taj je napjev vrlo miran, sabran, kontemplativan s neprekidnim ponavljanjem. No, to ne znači da on nema svoje vlastite ljepote. Iako je prividno siromašan, lagano i smireno kretanje melodije bez ikakva napora prema dominanti la ne smije nas zavarati. Zapravo, ovo je melodija jednostavnosti i prijateljstva. Ona sjedinjuje čovjeka s njime samim i s drugim ljudima. To je molitva zajednice, Crkve. Dakle, gregorijansko pjevanje sjedinjuje. Sakralni svijet u koji nas ono uvodi svijet je molitve ili bolje reći svijet sjedinjenja s Bogom. Oduševljenje uvijek ostaje diskretno, nutarnja toplina ne može se vidjeti – to je milost. Dva su prva versa ovog himna glazbeno vezani na refren, s privremenom kadencom na tonu sol. Dva posljednja versa svake strofe prilagođavaju se pokretljivijem melodijskom hodu. Treba primijetiti da poslije posljednje strofe ne treba ponavljati Ubi caritas est vera koji nema završnu notu modusa, nego himan treba završiti na Amen koji se spaja direktno s kadencom saeculorum. Ovdje prenašamo originalan znanstveni rad Katarine Koprek, studentice Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Radi lakšeg čitanja teksta za potrebe našeg bloga uklonili smo bilješke i primjere koji su sastavni dio znanstvenog rada. Svatko tko to želi, može ovaj tekst u originalu pročitati na: Gregorijanski napjevi Velikog tjedna |
