Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
16.03.2008., nedjelja
Gregorijanski napjevi Velikog tjedna
|
Katarina Koprek Vrstu liturgijske glazbe koja je nastala u Crkvi za potrebe bogoslužja u rimskoj liturgiji nazivamo gregorijanskim koralom. To je pjevanje i do danas ostalo službeno liturgijsko pjevanje Crkve rimskog obreda. Bitnost gregorijanskoga pjevanja - s obzirom na liturgiju kao baštinu neprocjenljive vrijednosti, najbolje što se može izraziti u dijelu pjevane molitve, u svojoj ljepoti i važnosti posebno je izražena u Velikom tjednu. Uvod Kršćanska se liturgija stoljećima razvijala a s njome se razvijala i liturgijska glazba. Vrstu liturgijske glazbe koja je nastala u Crkvi za potrebe bogoslužja u rimskoj liturgiji nazivamo gregorijanskim koralom. To je pjevanje i do danas ostalo službeno liturgijsko pjevanje Crkve rimskog obreda. Komunikacija koja se događa u bogoslužju uvijek je splet božanske riječi upućene ljudima po riječi Crkve koja odgovara Bogu. Ta komunikacija postiže svoj izraziti vrhunac pjevanjem. Najsavršeniji povijesni način toga dijaloškog spleta ostvaruje se u gregorijanskom pjevanju. No, ne možemo samo priznati zajedničku pogrešku da smo prilično zaboravili gregorijansko pjevanje i zamijenili ga na praktičnom i formativnom planu s bijednim surogatima. To priznanje treba provesti u praksu. Zasigurno, ima dana u liturgijskoj godini kad gregorijansko pjevanje u svojoj ljepoti i važnosti osobito dolazi do izražaja, a to je upravo razdoblje Velikog tjedna. Dovoljno se samo prisjetiti antifona u spomen Gospodnjeg ulaska u Jeruzalem i Muke Gospodnje na Cvjetnicu. Himan: “Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog” na Veliki četvrtak, te istog dana u obredu pri prijenosu sv. Otajstva “Usta moja uzdižite”. Pa onda veličanstveni svećenikov zapjev na Veliki petak “Evo drvo križa na kojem je visio Spas svijeta”, i odgovor puka “Dođite, poklonimo se”. Tko nije na Veliku subotu ganut ljepotom gregorijanskoga pjeva “Vazmenog hvalospjeva”? Bez sumnje svi bi se ti tekstovi mogli pjevati u polifoniji, ukrašeni sjajem i blještavilom kompozicije, ali ostaje mi pitanje o tome bi li taj veliki glazbeni nakit, da se tako izrazim, imao jednako ponizan odnos prema tekstovima, bi li priznao njihovu važnost i ostavio dušu zaokupljenu isključivo Spasiteljem i velikim otajstvom? Čini mi se da upravo zato gregorijanski pjev prerasta vrijeme u kojem je nastao: njegova forma i način izražavanja su bezvremenski. Može se reći da gregorijanski pjev može bolje nego bilo koja druga vrsta glazbe posredovati između osjećaja i razuma. Pjevanje sa svojim melodijskim komponentama uvijek daje riječi puninu njezina značenja. Gregorijansko je pjevanje utemeljeno na duhovnosti jer je poučavano i oživljavano upravo Duhom. Ono je duboko duhovno jer je duboko ljudsko. Pokušat ću otrgnuti zaboravu skriveno blago gregorijanskih melodija, posebno gregorijanskih napjeva Velikoga tjedna, i pridajući mu ozbiljnu pozornost, upozorava pritom na njihovu duboku umjetničku i duhovnu vrijednost. Ovdje prenašamo originalan znanstveni rad Katarine Koprek, studentice Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Radi lakšeg čitanja teksta za potrebe našeg bloga uklonili smo bilješke i primjere koji su sastavni dio znanstvenog rada. Svatko tko to želi, može ovaj tekst u originalu pročitati na: Gregorijanski napjevi Velikog tjedna |
