Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
29.02.2008., petak
Provođenje slobodnog vremena djece i mladih s poremećajima u ponašanju – kvalitativna metoda IV.
|
U nekoliko nastavaka objavljujemo znanstveni rad: Provođenje slobodnog vremena djece i mladih s poremećajima u ponašanju – kvalitativna metoda Ivane Jeđut i Tihane Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Cilj i pretpostavka istraživanja Specifičnost projektnih aktivnosti iz kojih je proizišlo ovo istraživanje, ali i samoga metodološkog postupka, ogleda se i u pretpostavkama do kakvih spoznaja ovim putem možemo doći. Krajnji cilj je nastojanje da se poboljša učinkovitost socijalnopedagoškog procesa donošenja odluka i programiranja tretmana za djecu i mlade, koji će se više nego što je dosad uobičajeno temeljiti na uključenosti djece i mladih u taj proces. Njih se s jedne strane uključuje kao aktivne participante u konkretnim situacijama, ali i kao najznačajnije izvore informacija (kroz samoprezentaciju), koje će istraživač minimalno i samo nužno interpretirati. S obzirom na karakteristike polustrukturiranog intervjua pretpostavka je da će djeca i mladi slobodno aktualizirati, za njih, značajne teme. Bit će vidljiva razlika između dvije ispitivane skupine: mladi iz stambene zajednice provodit će slobodno vrijeme organizirano, u druženju i radu, dok će djeca i mladi sa stacionarne dijagnostike rijetko govoriti o strukturiranim aktivnostima, a spominjat će i asocijalna ponašanja. Tim putem dobivene spoznaje moći će se komparirati s već postojećim teorijskim spoznajama, ali će se pokazati i specifičnosti. Rezultati mogu pridonijeti boljem razumijevanju provođenja slobodnog vremena djece i mladih s poremećajima u ponašanju i kao takvi biti korisni u stvaranju kvalitetnijih društvenih intervencija. Rezultati istraživanja Da bi se iz velikog broja stranica teksta mogli donijeti neki zaključci, nastojala se izraditi pregledna “zbirka” koja može predstavljati vjeran odraz osnovne građe. U svrhu izrade takve zbirke korišteno je hijerarhijsko strukturiranje gradiva. “Vrijedne” izjave djece i mladih izlučene su iz ostalog teksta i nazvane opisnim pojmovima koji nastoje reći o čemu se u izjavi radi – to su dimenzije. Dimenzije imaju nadređeni pojam – kategoriju, odnosno kategoriju kao što je doživljaj slobodnog vremena, možemo opisati pomoću njezinih pripadajućih dimenzija iza kojih stoje izjave djece i mladih sudionika tog istraživanja. U području interesa i slobodnog vremena postoje sljedeće kategorije: a) interesi b) aktivnosti s društvom c) aktivnosti u kući/ samostalno d) organizirane aktivnosti e) specifične aktivnosti f) doživljaj slobodnog vremena Kategoriju interesa čine izjave i opisi u kojima djeca i mladi govore o svojim glavnim preokupacijama i zanimacijama te omiljenim aktivnostima. U toj kategoriji nalazimo sljedeće dimenzije: • Filmovi (Pa horrore, to obožavam i ovak nešto, fantastiku 7/20) • Glazba (Rap i techno 9/20; narodnu glazbu 10/20; punk 13/20) • Glazba kao životni stil (slušam punk, crashmetal, deathmetal, hard core punk, svašta slušam, ono, to mojim roditeljima se ne sviđa ta muzika. Bio sam godinu i pol panker, onda sam poslije prešao u sotoniste 18/20) • Čitanje (obožavam čitati knjige i prepričavati...; ljubavne romane, ali znam čitati i neke knjige šta treba 5/20) • Crtanje (volim crtati 5/20; crtam...; najviše volim crtat aute 10/20) • Stjecanje novih vještina (sama sam učila svirati i sestrična me učila. U domu nekad sviramo klavir, gitaru 16/20; čim mi mama kupi skejt, ono opet ću se skejtati počet, jer želim to naučiti, stvarno to želim naučit 14/20; Htjela bi se baviti još manekenstvom 7/20; Pa... računala. Uključio sam se u ovu sekciju u Domu 3/20) • Orijentacija na fizički rad (pravim nešto kod kuće, neke zvučne kutije, to me interesira. Volim raditi oko drveta, to me zanima 3/20; Znam si koji put motorić popravit i to 18/20) Promatrajući dvije skupine ispitanika iz našeg uzorka možemo zaključiti da nema značajnijih razlika među njima na području interesa: obje skupine navode otprilike jednake interese koji su vidljivi iz navedenih dimenzija. U kategoriju aktivnosti s društvom uvrstili smo sve izjave i opise druženja s vršnjacima izvan kuće (outdoor activities) kroz sljedeće dimenzije: • Izlasci/druženje (pričamo, idemo negdje na piće, pričamo smijemo se, idemo van, zabavljamo se idemo ne znam ... tamo gdje se pleše, u disko 6/20; pričamo, tračamo, idemo na kavu, idemo u kino ... šećemo poslije posla recimo, odemo na kavu, pričamo, o djevojkama, o poslu, skomentiramo nešto, i tako dalje i odemo na utakmicu, na večer malo van pa si recimo malo popijemo, pa smo sretni i tako ... 8/20; Idemo na pizzu, ćevape 11/20; kartat s prijateljima 12/20; Pa dođem van, pričamo, sjedimo na klupi, pričamo smiješne dogodovštine, ne znam vozimo skejt, pretežito većinom vozimo skejt, onda, tak idemo po gradu, zezamo se 13/20; Da ili odemo na biljar negdje na kavu i tak nešto 13/20) • Sport i rekreacija (priroda nas veseli, odemo na vožnju bicikla, s tim da imam jedno priznanje, pohvalnicu iz maratona od nekih 150 km, 12/20; zezamo se, igramo skoro svaki dan košarku, nogomet ... Najbolje je kad igramo košarku, to je najbolje, baviti se sportom 3/20; igramo stolni tenis, nogomet 2/20) • Provođenje vremena sa curom/dečkom (naći se s djevojkom 19/20; odem do cure odemo negdje van na kavu, posudimo si neki video, film, pogledamo ga ... više puta odemo negdje van 8/20; eventualno na večer poslije ... s dečkom i to je to 1/20) • Asocijalno ponašanje (ono kupili smo dvije gajbe piva, nas dvadeset, sjedimo, pijemo ... ha, ha ... 18/20; išao sam van s prijateljima, napio sam se, tukli smo se, razbijali ... 4/20; nabaviti nešto za pušiti idemo pušiti, idemo se drogirati, idemo radit gluposti 14/20) Za obje skupine ispitanika iz našeg uzorka karakterističan je način provođenja slobodnog vremena uglavnom kroz izlaske u kafiće, diskoklubove te vrijeme provedeno u razgovoru i opuštanju u društvu vršnjaka te sportskim i rekreativnim aktivnostima. Ispitanici smješteni u stambenoj zajednici slobodno vrijeme češće provode s curom/dečkom što se donekle može povezati i s njihovom dobi, dok ispitanici iz druge skupine (institucionalna dijagnostika) češće spominju asocijalno ponašanje tijekom slobodnog vremena, vezano uz konzumiranje alkohola, marihuane te tučnjavu. U kategoriji aktivnosti u kući nalaze se sve izjave u kojima djeca i mladi spominju aktivnosti koje uglavnom provode samostalno i u kući (indoor activities). Te se aktivnosti u nekoj mjeri poklapaju s njihovim interesima, dok se dio aktivnosti u kući odnosi i na obavljanje kućanskih poslova ili pasivno provođenje slobodnog vremena. Dimenzije unutar te kategorije su: • Gledanje TV (obično gledam TV 2/20; pogledati televiziju ako ima nešto dobro na njoj 1/20) • Čitanje (najbolje je kada čitam, onda uvijek nešto lijepo pročitam 2/20; volim pročitat ... ne znam ... koju knjigu 20/20; čitam neke knjige koje se mene sviđaju 6/20) • Slušanje glazbe (glazba, normalno, da 19/20; slušam liniju 10/20) • Kućanski poslovi (volim peglati, volim prati veš; volim ovak stan pospremati, ali ne volim svoj ormar pospremati; kuhati 5/20) • Potpuna pasivnost (gotovo stalno sam kod kuće 2/20; Spavam; najviše spavati ...; Jedem, to je jedino kaj radim svaki dan 11/20) Djeca i mladi iz obje skupine uglavnom provode aktivnosti kod kuće na sličan način: gledanje televizije, slušanje glazbe itd. Kod ispitanika iz prve skupine (stacionarna dijagnostika) češće nalazimo izjave o potpuno pasivnom provođenju slobodnog vremena. Kategorija organizirane aktivnosti sadržava sve izjave o provođenju slobodnog vremena na strukturiran i organiziran način, uglavnom u formalnim institucijama slobodnog vremena, i to najčešće u domeni sporta. Te su se aktivnosti pretežno odvijale u prošlosti. |
