Provođenje slobodnog vremena djece i mladih s poremećajima u ponašanju – kvalitativna metoda IV.
U nekoliko nastavaka objavljujemo znanstveni rad: Provođenje slobodnog vremena djece i mladih s poremećajima u ponašanju – kvalitativna metoda Ivane Jeđut i Tihane Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Cilj i pretpostavka istraživanja
Specifičnost projektnih aktivnosti iz kojih je proizišlo ovo istraživanje, ali i samoga metodološkog
postupka, ogleda se i u pretpostavkama do kakvih spoznaja ovim putem možemo doći.
Krajnji cilj je nastojanje da se poboljša učinkovitost socijalnopedagoškog procesa donošenja
odluka i programiranja tretmana za djecu i mlade, koji će se više nego što je dosad uobičajeno
temeljiti na uključenosti djece i mladih u taj proces. Njih se s jedne strane uključuje kao aktivne
participante u konkretnim situacijama, ali i kao najznačajnije izvore informacija (kroz samoprezentaciju),
koje će istraživač minimalno i samo nužno interpretirati.
S obzirom na karakteristike polustrukturiranog intervjua pretpostavka je da će djeca i mladi
slobodno aktualizirati, za njih, značajne teme.
Bit će vidljiva razlika između dvije ispitivane skupine: mladi iz stambene zajednice provodit
će slobodno vrijeme organizirano, u druženju i radu, dok će djeca i mladi sa stacionarne dijagnostike
rijetko govoriti o strukturiranim aktivnostima, a spominjat će i asocijalna ponašanja.
Tim putem dobivene spoznaje moći će se komparirati s već postojećim teorijskim spoznajama,
ali će se pokazati i specifičnosti.
Rezultati mogu pridonijeti boljem razumijevanju provođenja slobodnog vremena djece i
mladih s poremećajima u ponašanju i kao takvi biti korisni u stvaranju kvalitetnijih društvenih
intervencija.
Rezultati istraživanja
Da bi se iz velikog broja stranica teksta mogli donijeti neki zaključci, nastojala se izraditi
pregledna “zbirka” koja može predstavljati vjeran odraz osnovne građe. U svrhu izrade takve
zbirke korišteno je hijerarhijsko strukturiranje gradiva. “Vrijedne” izjave djece i mladih izlučene
su iz ostalog teksta i nazvane opisnim pojmovima koji nastoje reći o čemu se u izjavi radi – to su
dimenzije. Dimenzije imaju nadređeni pojam – kategoriju, odnosno kategoriju kao što je doživljaj
slobodnog vremena, možemo opisati pomoću njezinih pripadajućih dimenzija iza kojih stoje izjave
djece i mladih sudionika tog istraživanja.
U području interesa i slobodnog vremena postoje sljedeće kategorije:
a) interesi
b) aktivnosti s društvom
c) aktivnosti u kući/ samostalno
d) organizirane aktivnosti
e) specifične aktivnosti
f) doživljaj slobodnog vremena
Kategoriju interesa čine izjave i opisi u kojima djeca i mladi govore o svojim glavnim preokupacijama
i zanimacijama te omiljenim aktivnostima. U toj kategoriji nalazimo sljedeće dimenzije:
• Filmovi (Pa horrore, to obožavam i ovak nešto, fantastiku 7/20)
• Glazba (Rap i techno 9/20; narodnu glazbu 10/20; punk 13/20)
• Glazba kao životni stil (slušam punk, crashmetal, deathmetal, hard core punk, svašta slušam,
ono, to mojim roditeljima se ne sviđa ta muzika. Bio sam godinu i pol panker, onda sam
poslije prešao u sotoniste 18/20)
• Čitanje (obožavam čitati knjige i prepričavati...; ljubavne romane, ali znam čitati i neke
knjige šta treba 5/20)
• Crtanje (volim crtati 5/20; crtam...; najviše volim crtat aute 10/20)
• Stjecanje novih vještina (sama sam učila svirati i sestrična me učila. U domu nekad sviramo
klavir, gitaru 16/20; čim mi mama kupi skejt, ono opet ću se skejtati počet, jer želim to naučiti,
stvarno to želim naučit 14/20; Htjela bi se baviti još manekenstvom 7/20; Pa... računala. Uključio
sam se u ovu sekciju u Domu 3/20)
• Orijentacija na fizički rad (pravim nešto kod kuće, neke zvučne kutije, to me interesira.
Volim raditi oko drveta, to me zanima 3/20; Znam si koji put motorić popravit i to 18/20)
Promatrajući dvije skupine ispitanika iz našeg uzorka možemo zaključiti da nema značajnijih
razlika među njima na području interesa: obje skupine navode otprilike jednake interese koji
su vidljivi iz navedenih dimenzija.
U kategoriju aktivnosti s društvom uvrstili smo sve izjave i opise druženja s vršnjacima
izvan kuće (outdoor activities) kroz sljedeće dimenzije:
• Izlasci/druženje (pričamo, idemo negdje na piće, pričamo smijemo se, idemo van, zabavljamo
se idemo ne znam ... tamo gdje se pleše, u disko 6/20; pričamo, tračamo, idemo na kavu,
idemo u kino ... šećemo poslije posla recimo, odemo na kavu, pričamo, o djevojkama, o poslu, skomentiramo
nešto, i tako dalje i odemo na utakmicu, na večer malo van pa si recimo malo popijemo,
pa smo sretni i tako ... 8/20; Idemo na pizzu, ćevape 11/20; kartat s prijateljima 12/20; Pa dođem
van, pričamo, sjedimo na klupi, pričamo smiješne dogodovštine, ne znam vozimo skejt, pretežito
većinom vozimo skejt, onda, tak idemo po gradu, zezamo se 13/20; Da ili odemo na biljar negdje
na kavu i tak nešto 13/20)
• Sport i rekreacija (priroda nas veseli, odemo na vožnju bicikla, s tim da imam jedno priznanje,
pohvalnicu iz maratona od nekih 150 km, 12/20; zezamo se, igramo skoro svaki dan košarku,
nogomet ... Najbolje je kad igramo košarku, to je najbolje, baviti se sportom 3/20; igramo stolni
tenis, nogomet 2/20)
• Provođenje vremena sa curom/dečkom (naći se s djevojkom 19/20; odem do cure odemo
negdje van na kavu, posudimo si neki video, film, pogledamo ga ... više puta odemo negdje van
8/20; eventualno na večer poslije ... s dečkom i to je to 1/20)
• Asocijalno ponašanje (ono kupili smo dvije gajbe piva, nas dvadeset, sjedimo, pijemo ... ha,
ha ... 18/20; išao sam van s prijateljima, napio sam se, tukli smo se, razbijali ... 4/20; nabaviti nešto
za pušiti idemo pušiti, idemo se drogirati, idemo radit gluposti 14/20)
Za obje skupine ispitanika iz našeg uzorka karakterističan je način provođenja slobodnog
vremena uglavnom kroz izlaske u kafiće, diskoklubove te vrijeme provedeno u razgovoru i opuštanju
u društvu vršnjaka te sportskim i rekreativnim aktivnostima.
Ispitanici smješteni u stambenoj zajednici slobodno vrijeme češće provode s curom/dečkom
što se donekle može povezati i s njihovom dobi, dok ispitanici iz druge skupine (institucionalna
dijagnostika) češće spominju asocijalno ponašanje tijekom slobodnog vremena, vezano uz konzumiranje
alkohola, marihuane te tučnjavu.
U kategoriji aktivnosti u kući nalaze se sve izjave u kojima djeca i mladi spominju aktivnosti
koje uglavnom provode samostalno i u kući (indoor activities). Te se aktivnosti u nekoj mjeri
poklapaju s njihovim interesima, dok se dio aktivnosti u kući odnosi i na obavljanje kućanskih
poslova ili pasivno provođenje slobodnog vremena. Dimenzije unutar te kategorije su:
• Gledanje TV (obično gledam TV 2/20; pogledati televiziju ako ima nešto dobro na njoj 1/20)
• Čitanje (najbolje je kada čitam, onda uvijek nešto lijepo pročitam 2/20; volim pročitat ... ne
znam ... koju knjigu 20/20; čitam neke knjige koje se mene sviđaju 6/20)
• Slušanje glazbe (glazba, normalno, da 19/20; slušam liniju 10/20)
• Kućanski poslovi (volim peglati, volim prati veš; volim ovak stan pospremati, ali ne volim
svoj ormar pospremati; kuhati 5/20)
• Potpuna pasivnost (gotovo stalno sam kod kuće 2/20; Spavam; najviše spavati ...; Jedem, to
je jedino kaj radim svaki dan 11/20)
Djeca i mladi iz obje skupine uglavnom provode aktivnosti kod kuće na sličan način: gledanje
televizije, slušanje glazbe itd.
Kod ispitanika iz prve skupine (stacionarna dijagnostika) češće nalazimo izjave o potpuno
pasivnom provođenju slobodnog vremena.
Kategorija organizirane aktivnosti sadržava sve izjave o provođenju slobodnog vremena
na strukturiran i organiziran način, uglavnom u formalnim institucijama slobodnog vremena, i to
najčešće u domeni sporta. Te su se aktivnosti pretežno odvijale u prošlosti.