Indijanka vegetarijanka
06.11.2014., četvrtak
Sveti Hubert, lovci, misa i svećenstvo
Čitam u lokalnim medijima kako je 3. studenog Dan svetog Huberta, zaštitinika lovstva i lovaca pa je zato započeto s lovnom sezonom ove jeseni. Posebno je zanimljiva sljedeća rečenica: 'Sveti Hubert od davnine je zaštitnik lovstva i lovaca, a 3. studenoga, na dan svoga zaštitnika, 80 članova udruge …. iz …. sudjelovalo je u prvom jesenskom lovu na divlje svinje. Organiziran je nakon jutarnje svete mise koju je u kapelici toga sela vodio župnik iz…' Doista ne znam je li to samo meni čudno, ali prvo sveta misa, a onda 'ajmo ubijat'? Vijest ide dalje: 'Rano poslijepodne u lovački dom dovezeno je sedam fazana i šest divljih svinja, koje su odmah brzo i spretno, znalački, stručno i zdravstveno ispravno, obradili vješti dežurni lovci-mesari.' Oh, kako li se samo slave spretni lovci, a sve je potkrijepljeno fotografijom na kojoj dvojica lovaca u rukama drže dva ubijena fazana kojima glave jadno vise. I hajmo onda sve i završiti, a kraj je ovakav: 'Nakon uspješne koljevine prvi ovosezonski ulov spremljen je u hladnjaču, a uzorci krvi i više dijelova svake svinje poslani na veterinsku analizu i pregled. Članovi lovačkog društva sada će svaki vikend do konca siječnja odlaziti u lov na divlje svinje, ali i održavati lovište, hraniti i prebrojavati divljač i skrbiti o njoj na propisan način.' Bilo bi smiješno da nije – licemjerno. Oznake: lovci, sveti Hubert, svećenici, sveta misa |
20.02.2014., četvrtak
Čeke
Čeke su mjesta, obično drvena, koja je napravio čovjek kako bi na njima čekao divlje životinje i ubio ih iz puške. U blizini čeka obično su i hranilišta za životinje, kako bi ih se primamilo. Čeke su kako im i ime kaže vrsta sačekuša.. Nimalo im je plemenita uloga. Oznake: čeke, lov, lovci, šuma, Životinje |
24.10.2013., četvrtak
Lovci, vegetarijanci, mesari i ostali
Neki dan sam pisala o svom viđenju lovaca pa osjećam kao da bih se trebala nadopuniti. Dakle, po nekim reakcijama izgleda da je biti lovac jako grda stvar jer oni love iz zabave te on nije isti kao bilo tko, tko jede meso. No, sagledajmo stvari iz svih kuteva. Što je s mesarima? Mesari hodaju među nama, a rade užasne stvari životinjama po klaonicama. I to ne samo profesionalni mesari već i obični ljudi koji imaju kolinja u svojim dvorištima. Nešto je tako uzbudljivo za njih kada se spremaju ubijati životinju. Ili onaj mesar koji radi na mesoreznici – jeste li kada primijetili kako većina njih s takvim zadovoljstvom gura ruke u friški komad mesa i prebacuje ga iz ruke u ruke kao picajolo tijesto za pizzu? I što s ljudima koji jedu meso? Ispada da oni nisu krivi za to što je životinja šopana i ubijena na najgori način. A zapravo jesu krivi. Postoji kolektivna krivnja i to je upravo ova. Također, naravno da neću ni sebe izbaciti iz cijele priče. Jer jedem mliječne proizvode iako krave po farmama žive u groznim uvjetima i kada više ne daju mlijeko, siguran im je put u klaonicu. Ne prečesto, ali ih jedem, a jedem ih zato da bi mi bilo lakše u životu, ondosno da bi ljudi kod kojih idem, a koji me s nečim počaste, to mogu učiniti upravo mliječnim proizvodima jer 'ja ionako ništa drugo ne jedem' (budući da biljke valjda nisu hrana). Tako je, licemjerna sam s te strane. I sad opet o lovcima. Ponekad se može na TV-u uhvatiti dokumentarac o afričkimm plemenima koja još uvijek žive kao u prošlosti. Oni love životinje, potrebno im je i po tri dana ako ne i više kako bi uhvatili životinju, a potom sve iskoriste što se može od nje iskoristiti. Kada bismo svi jeli samo ono što sami možemo uhvatiti, meso bi se jelo mnogo manje, isto kao u prošlosti, i životinje bi manje patile po farmama. Što je humanije (ako u tom kontekstu možemo govoriti o humanosti) – ubiti zatočenu i već izmučenu životinju na farmi ili onu u prirodi koja je do tada vodila normalan život? Dakle, zapravo nema razlike između lovaca, mesara, mesoždera pa i mene kao vegetarijanke, barem u one dane kada jedem sir samo zato da bi nekome drugome bilo lakše sa mnom. Jednako kao što nema razlike između goveđeg, pilećeg ili svinjskog mesa u našim trgovinama i onog psećeg i mačjeg po kineskim i drugim dalekoističnim trgovinama i restoranima. Doista, nema je. Samo smo mi naviknuli misliti drugačije, odnosno prilagođavati istinu onako kako nama odgovara. Oznake: lovci, vegetarijanci, mesari |
21.10.2013., ponedjeljak
Lovci i vegetarijanci
Čitam na jednom vege forumu pitanje – biste li ikada ušli u vezu s lovcem. Svekoliko vege pučanstvo krenulo je s iznošenjem svojega mišljenja. Oh, God, no. Oh! Ah! I tako redom. Pa si i ja, logično, postavih takvo pitanje. Lovac, ne lovac, baš mi je svejedno. Ako je netko normalna osoba (a takvih je sve manje, so help me God!) s kojom se da razgovarati, s kojom možeš i o lijepom i o ružnom i s kojom se možeš i ne slagati i čak posvađati, ali opet nastaviti komunikaciju, e to je bitno, a ne je li lovac ili nije. Jer, na kraju krajeva, koja je razlika između lovca i onoga tko ode u trgovinu i kupi meso zamotano u celofan? Baš nikakva. Lovstvo je, kao i sve drugo danas stavljeno na sprdnju pa se tako tove fazani, a onda ih se pušta netom prije nego stignu talijanski (i austrijski, njemački i ini, barem na ovom području na kojem ja živim) lovci kako bi se jadne ptice što teže razbježale i kako bi 'spretni' lovci ispali uspješni u svojem lovu. Imam tetka lovca. Po kući mu vise trofeji – glave divljih svinja, jelenji rogovi, preparirane ptice i lisice. Nije ugodno boraviti u ovakvoj prostoriji, ali jednako kao što se moram naviknuti i naviknula sam se na to da svi nude meso kad dođem u posjetu, naviknula sam se i na te trofeje. Jer – vrijedi li objašnjavati što oni zapravo znače? Ipak, tetak i ja smo dva svijeta različita i ne bi razumio što bih mu imala za reći. Ali zašto ga ne bih ipak posjetila? Uglavno, ono što htjedoh svim ovim naklapanjem reći jest – lovac ili ne lovac, tak mi je svejedno. Ako netko odbacuje lovca samo zato što je lovac, jednako je i kao da odbacuje nekoga zato jer je gay, druge nacije, boje kože ili religije… a to se jednostavno kosi s mojim shvaćanjem svijeta. Oznake: lovci, vegetarijanci |