Indijanka vegetarijanka
31.05.2011., utorak
Fino i zdravo u McDonaldsu?? Koji vrag??!
|
Svi luduju za Masterchefom, barem se tako čini iz napisa po webovima. No, ono što sam vidjela nije mi se nimalo svidjelo. Totalno tendenciozno. Tjedan 'Zdravo i fino' završava dvobojem u – gle sad ovo – McDonaldsu!!!! Ili jednostavno – WTF??!!!!! I još ona tri samozadovoljna chefa komentiraju kako fast food svi povezuju s nezdravom hranom, ali da to nije tako.... bla bla bla... tu je i Ana koja je McDonalds nahvalila do zvijezda. I gle li čuda – jedan od glavnih sponzora Masterchhefa je Gavrilović, vlasnik licence za McDonalds Hrvatsku! I sad će mnogi jedva dočekati i reći: 'Eto, bilo je na televiziji, istina je, fast food nije nezdrav, McDonalds je super...' Jer koga je briga što se krije iza tih svjetala reflektora, zamamnih slastica i čega sve ne? Nikoga. I ne bi li bilo fer da se barem nešto u tjednu 'Zdravog i finog' odvijalo u nekom od zagrebačkih vegetarijanskih restorana? Ili na moru, jer postoji i vegetarijanski hotel i pansion? Ne, jer to nikome nije u interesu i nitko nema toliko novaca da se nametne poput mesne industrije. Uz ovo jedan chef je kuhao tajlandski lonac s povrćem i rekao kako je vegetarijanska verzija nečeg što on jako voli, a zapravo je u sve umiješao nekakav riblji sos. Nekako mi se čini da je za takvog velikog chefa sve ovo jedan veliki – promašaj. Faca takvog imena ili bolje reći reputacije trebao bi bolje baratati činjenicama. |
30.05.2011., ponedjeljak
Strava s rumunjskim konjima
|
49 konja ostavljeno je u šumi kraj Dunava u Rumunjskoj jer je vlasnik rekao da se ne može o njima brinuti. Lutali su šumom i izgadnjeli, ali i takve ih je odlučila kupiti talijanska tvrtka za proizvodnju konjskog mesa! Konji su već utrpani u kamione kada su ih presreli zaštitari životinja i navodno im je uspjelo osloboditi ih i sada se brinu o njima. Konji su bili toliko izgladnjeli da su im se već jasno vidjele kosti. Pred rumunjskim parlamentom održani su prosvjedi zbog svega, a policija je uhapsila nekoliko prosvjednika te je prosvjed proglasila nelegalnim. U Rumunjskoj je sve više napuštenih i izgladnjelih konja jer je vlada zabranila konje i kola s konjima na rumunjskim prometnicama. |
27.05.2011., petak
Triput hura za Vegetu Twist natur
|
Eto i nekih dobrih vijesti iz Podravke. Slučajno sam nabasala na novu liniju Vegete twist natur bez pojačivača okusa, konzervansa i sličnog. Odmah sam uzela Natur za salatu, za rajčicu i mozzarellu i za bruskete. Za salatu mi je malo prejaka, za rajčice je solidna, a za bruskete je – najbolja!!! Piše kako se mješavina izmiješa s maslacem i namaže po kriškama kruha te zapeče 5 minuta na 220'C. Međutim, ja sam mješavinu pomiješala s maslinovim uljem i odlično je.  |
26.05.2011., četvrtak
26. svibnja 1830. počelo raseljevanje Indijanaca
|
Kongres Sjedinjenih Američkih Država 1830. godine izglasao je 'Indian Removal Act', zakon koji je nalagao raseljavanje indijanskih naroda sa zemlje primamljive bijelim doseljenicima, a koji je potpisom u uporabu uveo predsjednik Andrew Jackson. Zakon o odstranjivanju Indijanaca jedan je od najnepravednijih i najgorih ikada donesenih u SAD-u, a za posljedicu je imao legalno nasilno protjerivanje desetaka tisuća autohtonih stanovnika sjevernoameričkog kontinenta. Osam godina ranije izglasan je zakon koji je bio uvod u 'odstranjivanje', a prema kojem je Indijancima bilo dozvoljeno naseliti se, ali ne i dobiti vlasništvo nad određenim komadom zemlje što je olakšalo njihovo raseljavanje, posebno u južnjačkim državama. Većina plemena odlazak s ognjišta pamti u pričama koje najčešće nose naziv 'Put suza', a iako su Cherokee, Chickasaw, Choctaw i Creek pleme svoju domovinu napustili u miru, Seminole koji su se pomiješali s velikim brojem odbjeglih robova, punih sedam godina pružali su otpor no na kraju su pobijeđeni te ih je većina nasilno raseljena. |
25.05.2011., srijeda
O veganskoj prehrani
|
Veganska prehrana u potpunosti isključuje namirnice životinjskog podrijetla, uključujući meso, jaja, mliječne proizvode i med. No vegani nisu depresivni mršavi čudaci slabog zdravlja nego zdrave osobe pune energije koje se hrane moralno, kaže Kathy Freston, autorica knjige "Veganist". Ističe da veganima ne nedostaju hranjive tvari iz namirnica koje izbjegavaju. Freston je prešla na "veganski način života" prije sedam godina. Odrasla je na pilećim krilcima, zatim je postala vegetarijanka koja obožava mliječne proizvode da bi se na kraju odlučila za vegansku prehranu. "Već nekoliko tjedana nakon što sam postala veganka osjetila sam da imam više energije i da mi se lice pročistilo", kaže Freston i dodaje da veganska prehrana smanjuje razinu kolesterola i šećera u krvi, a ubrzava metabolizam na prirodan način. Iako su ljudi načelno svejedi, naša tijela zapravo traže prehranu koja se temelji na biljkama i koja smanjuje rizik od srčanih problema i pretilosti. "Tijelo uslijed veganske prehrane kalorije sagorijeva 16% brže tri sata nakon konzumacije hrane, a u potpunosti se iz tijela izbacuje kazein, protein koji se nalazi u mliječnim proizvodima i koji potiče nastanak raka. Ako vam to nije dovoljno, sigurna sam da je prvi restoran brze hrane odmah iza ugla", kaže Freston. Autorica knjige "Veganist" ne skriva da je za promjenu prehrane potrebno mnogo truda i volje: "Emocionalno smo vezani uz hranu i svaka promjena nam teško pada jer se odričemo navika koje su se razvijale kroz cijeli život. Počnite postupno. Ako volite kavu s mlijekom, umjesto kravljeg počnite koristiti sojino mlijeko. Ja se još uvijek držim pravila o 2% odstupanja pa tako u restoranu nikad ne pitam je li kruh na stolu pripremljen u skladu s veganskim pravilima." Izvor: http://metro-portal.hr  |
24.05.2011., utorak
Ljudska glupost i nove ribe u Jadranu
|
Zbog globalnog zatopljenja i ostalih ljudskih grešaka u koracima (izlov pa poribljavanjem novim vrstama), Jadran će biti bogatiji za neke nove riblje vrste koje će uz ostalo poremetiti dosadašnji hijerarhijski biološki sustav. Nekoliko ribljih vrsta, rijetkih ili vrlo rijetkih u Jadranu, danas je znatno brojnije i postupno se pomiče prema srednjem i sjevernom Jadranu, kao što su vladika arbanaška (Thalassoma pavo), papigača (Sparisoma cretense) , strijelko (Pomatomus saltator). Druge su potpuno nove vrste za Jadran, poput oštrozube ribe guštera (Saurida undosquamis), atlantske napuhače (Lagocephalus lagocephalus), narančasto-točkaste kirnje (Epinephelus coioides) ili kožastog kostoroga (Stephanolepis diaspros). 'U našem dijelu Jadrana gotovo da više i nema ribe. Izlovljena je, nažalost. Danas lubina nema, a nekad se vodilo računa o poribljavanju', kaže umaški ribar i predsjednik Udruge profesionalnih ribara Mare Croaticum, Danijele Kolec. |
23.05.2011., ponedjeljak
Četvrtina europskih divljih životinja u opasnosti od izumiranja
|
Sredozemna medvjedica početkom je 20. stoljeća lovljena je u velikim brojkama u Turskoj i Grčkoj, a kasnije je i otjerana iz tamošnjeg mora zbog ribolova i izgradnje uz more. Ovo je tek jedna od stotine divljih životinja čiji je opstanak ugrožen, stoji u izvješću Europske unije. 'Bioraznolikost je u krizi, a izumiranje vrsta odvija se velikom brzinom', rekao je Janez Potočnik. Smatra se da je u riziku od izumiranja čak četvrtina divljih životinja Europe, ako ne i više. Ostalo je svega oko 600 sredozemnih medvjedica, a u Španjolskoj svega 300 iberijskih risova. Najugorženiji su sisavci, vodozemci, reptili, ptice i leptiri. No, ugoržene su i biljke. Kriza je velika zbog izlova, tjeranja iz prirodnog staništa, upada neprijateljskih vrsta te zagađenja. EU želi do 2020. smanjiti gubitak bioraznolikosti, barem u tolikoj mjeri, a plan im je zaštita barem 15 posto zemljišta, prvenstveno šuma i kontrola agresivnih vrsta (ovo, dakle, znači novo ubijanje ili korištenje nekih novih otrova!). No, još nema nikakvih materijalnih sredstava za bilo koju od akcija koje su planirane. |
20.05.2011., petak
Bukovače i tjestenina, savršeni par
|
500 g bukovača 250 g tjestenine maslinovo ulje nekoliko češnjeva češnjaka sol i papar U tavu staviti vrlo malo maslinovog ulja i na njemu ispeći bukovače (cijele, kao na roštilju). Kada su gotove posoliti i popapriti. Skuhati tjesteninu. Bukovače isjeckati na manje komade (ne premalene). Na malo maslinovog ulja staviti narezani češnjak, dodati narezane bukovače te skuhanu tejsteninu. Po potrebi dodati malo vode u kojoj je kuhana tjestenina te još papra (posebno fino je malo jače zapapreno!) i dobro izmiješati da se sve prožme. Poslužiti uz neku salatu, npr. svježe rezani kupus, zelenu...   |
19.05.2011., četvrtak
O snazi Zemlje
|
'...majka Zemlja. Njezina snaga je ovdje cijelo vrijeme. Konstantna je i nitko je ne može kontrolirati', Wallace Black Elk, pleme Lakota Postoje određene sile kojima čovjek ne može ništa nego im se pokoriti. S tim silama nema pregovora. Jedini nam je izbor da im se pokorimo ili živimo s njima u harmoniji. Koji god nam izbor bio, on će se očitovati u našim životima. Zemlja ima životnu silu - kada posadimo sjeme, ono će niknuti. Zemlja sve tretira na isti način. Čovjek to treba prihvatiti i odnositi se prema Zemlji i njezinim silama s poštovanjem. |
18.05.2011., srijeda
Moj sirup od bazge
|
Svake godine obavezno pravim sirup od bazge, sin ga obožava. Baš sam jučer nabrala bazgu i napravila prvi dio. Evo kako ide moj recept: 45 cvjetova bazge 3 kg šećera 3 litre vode 4 veća limuna Cvjetove ne prati već samo očistiti od kukaca i sličnog te namočiti u vodi preko noći. Drugi dan procijediti kroz gazu te u tekućinu staviti na kolutove izrezan limun i šećer. Opet ostaviti da stoji 24 sata i promiješati nekoliko puta tijekom tog vremena. Opet procijediti te prokuhati dvije do tri minute. Ohladiti i sipati u boce te držati u hladnjaku. Dobije se oko šest litara sirupa. |
17.05.2011., utorak
Kamo je nestala kategorija 'priroda'?
|
Najviše mojih postova upravo je išlo u blog kategoriju 'priroda'. No, jednog dana shvatim da nema 'prirode'. Pomislim: 'Ma, možda neka greška u sustavu.' Ali nema ni sutra, ni prekosutra... nema 'prirode'! Vjerujem da je onima koji blog.hr drže najbitnije ono što je najčitanije i ono što se više klika. Ali, je li to baš najbitnije? Ono, istinski? Je li važniji 'fitness', 'televizija' ili 'moda' od 'prirode'? Jesmo li svi doista toliko udaljeni od prirode i uopće nas ne zanima te mislimo kako smo je pokorili i tu je kraj priče? I ima li igdje prostora za nešto drugačije ili je ipak sve skupa mainstream? |
16.05.2011., ponedjeljak
Ovako se muče slonovi
|
...za filmove, cirkuse i slično. Sve je u fokusu zbog novog filma poznatog glumca Roberta Pattinsona 'Voda za slonove'. Producenti kažu da je prema slonici u filmu lijepo postupano, no je li se tko upitao kako je ona naučila 'glumiti'? Evo ovako: Movie star electric shocked from Animal Defenders on Vimeo. |
13.05.2011., petak
Peticija za Zemlju mira
|
O Zemlji mira moglo se čuti na Kapital TV-u. Zemlja mira je zemlja za životinje svih vrsta koje mogu živjeti bez straha, dostojanstveno i radosno te zemlja šuma, vodenih biotopa i lugova, zdravih polja bez kemije, obrubljena živicama i poljima. Cilj je ponuditi ljudima svih kultura pristup prirodi i životinjama te biti uzor za miroljubivo ophođenje s njima. Do sada je stiglo preko 90.000 potpisa iz 115 zemalja, ali potreban je svaki glas kako bi ih bilo još više. Peticiju za zaštitu Zemlje mira koja se nalazi u blizini Würzburga u Njemačkoj, a koja je ugrožena zbog jednog besmislenog prometnog projekta koji će sve uništiti možete potpisati ovdje: http://www.gabriele-stiftung.de/cms/hr/zastitite-zemlju-mira-izmedu-covjeka-prirode-i-zivotinja.html |
12.05.2011., četvrtak
Jeanne Ray: 'Slatki zalogaj'
|
Roman, topla priča o obiteljskim problemima koje život čine slađim. Ruth je domaćica koja stalno peče kolače i kome god ih ponudi ostaju opčinjeni. Njezin suprug je Sam koji je nenadano ostao bez posla u bolnici. Tu je i kćerka tinejdžerica Camille te majka koja živi s njima, a doseljava se i otac kada slomi oba zapešća na rukama. No, nije to tako jednostavno jer – otac je ostavio Ruth i majku kada je Ruth imala samo dvije godine i svira po barovima od grada do grada. No, sada, su mu ruke slomljene i treba pomoć... Ruth je na antistres radionici naučila da, kada je pod stresom, treba zamisliti sebe na nekom mjestu gdje se osjeća sasvim sigurno i zaštićeno. Kod nje je to – u kolaču. Stres je sve veći, obitelj nema novaca, dok im ne sine ideja – Ruth treba početi prodavati svoje kolače! Uz manje probleme to joj i uspije, odnosno prve poklanja zajedno sa svojom posjetnicom... a tada posao krene toliko da se ne uspijeva javljati na telefon za silne narudžbe. |
11.05.2011., srijeda
Bagrem, bazga, vrane, čaplje, vrapci...
|
Čini se kao da je cijela priroda jedva dočekala sunce. U šetnji je miris bagrema toliko intenzivan da mi se gotovo počne vrtjeti u glavi. Razne bube zuje i zvučno upotpunjuju cijeli prizor. Na pokošenim livadama vrapci se igraju baš poput nestašne djece. Tu su i nezaobilazne vrane koje grakću i zaigrano traže hranu. Jučer u šetnji neobičan prizor – mala rječica, a na sredini nešto kao ada, mali rječni otok. Tu stala čaplja i čeka. Ali evo ti vrane. Iako je deset puta manja od čaplje, počela je ispuštati agresivne zvukove, spuštati krila i zaletavati se prema čaplji. A velika, vitka čaplja prvo gledala, a onda vidjela da se ova vrana ne šali pa je odletjela na sigurnu udaljenost. Tko kaže da je veličina bitna? Ima i bazge, ali ne baš dovoljno za pravljenje sirupa. No, zato se pokoji bazgin i bagremov cvijet uvijek može iskoristiti za fine popečke – samo se umoče u tijesto kao za palačinke i prže. |
10.05.2011., utorak
Koliko smo naviknuti na plastične vrećice?
|
Kad god mogu odbijam plastične vrećice i to je u zadnje vrijeme jako često. Međutim, nekad je to zaista jalov posao. Kupovala sam teglicu meda na placu i čim sam se pojavila, žena je počela pripremati vrećicu. Rekla sam da mi ne treba vrećica. Prošlo je tridesetak sekundi dok smo razmijenile novac i opet je počela vaditi vrećicu. Rekla sam: 'Ne treba vrećica, hvala!' Onda sam joj rekla koji ću med, uzela je teglicu i po treći put počela vaditi vrećicu. Ne bilo mi teško, opet kažem da mi vrećica - ne treba. |
09.05.2011., ponedjeljak
Rođenje mrava
|
|
07.05.2011., subota
Zašto je Bin Laden nazvan baš Geronimo?
|
Iako su Amerikanci isprva rekli da se samo operacija hvatanja Bin Ladena naziva Geronimo, kasnije snimke su pokazale kako su baš samog Bin Ladena u toj operaciji nazivali Geronimom. Indijanci diljem SAD-a negoduju i iskazuju šokiranost i nevjericu te se pitaju zašto je baš najpoznatiji svjetski terorist morao dobiti ime po jednom od najpoznatijih boraca za indijanska prava – Apaše Indijancu Geronimu. Ovo je još jedan pokušaj da se starosjedioci karakteriziraju kao teroristi, reći će danas mnogi Indijanci. Također, na svojim profilima na Facebooku, Twitteru i šire Indijanci stvaljaju Geronimovu fotografiju u znak protesta. Geronimo je živio u 19. stoljeću i bio je neustrašiv borac koji je Indijance branio od napada i to često upravo američke vojske koja je stalno kršila sporazume sklopljene s Indijancima. Umro je 1909. godine i to nakon što je 23 godine proveo u zatvoru! Zanimljivo je da je Geronimo bio u bijegu deset godina, upravo kao i Osama bin Laden. No jedna je razlika ipak iznimno bitna - za razliku od Bin Ladena, Geronimo je postao simbol časnog i hrabrog ratnika te odlučnog borca protiv nadmoćnog okupatora. Barem za neke, tj. Indijance. Cijela se akcija hvatanja Bin Ladena nazvala Geronimo EKIA (Enemy Killed In Action), a čini se kako je Bin Laden doista nazvan Geronimom, koliko god Amerikanci sada žele to okrenuti. No, i ako je samo akcija ovako nazvana – pitanje je zaista – zašto? Nakon toliko nepravdi nanesenih Indijancima, ovo je još jedna, najnovija, zasigurno ne i zadnja. Ne mogu, a da sve nekako ne povežem s Hrvatskom, generalima i Haagom. Dok su pojedinci jednima heroji, drugima su teroristi i treba ih kazniti. I ništa se zapravo ne mijenja. Mali narodi ostaju mali, veliki još veći, heroji čame u zatvorima, a varalice kroje 'pravdu'. I još nešto – hoće li Zemlja zaista postati bolje i sigurnije mjesto sada, kada je Bin Laden ubijen? |
05.05.2011., četvrtak
Manje crvenog mesa
|
Nedavno je Britansko ministarstvo zdravstva objavilo proglas u kojem upozorava svoje stanovnike da smanje unos crvenog mesa kako bi smanjili rizik od razvitka karcinoma debelog crijeva. Potreba za takvim upozorenjem javila se zbog toga što istraživanja pokazuju kako unos crvenog mesa značajno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva od kojeg godišnje oboli više od 35 000 Britanaca. Također, unos crvenog mesa doveden je u vezu i s bolestima srca i krvnih žila zbog visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina te dijabetesom, a i s nekim drugim oblicima karcinoma poput karcinoma dojke, pluća i prostate. Svjetski fond za istraživanje karcinoma (WCRF) procjenjuje kako bi oko 3800 slučajeva karcinoma debelog crijeva godišnje moglo biti spriječeno kada bi se ljudi pridržavali preporuke o unosu crvenog i procesiranog mesa manjim od 70 g dnevno ili 500 g tjedno. Brojke se odnose na količinu mesa u stanju nakon termičke obrade. Meso prilikom pripreme gubi vodu pa tako 130 g mesa u sirovom stanju nakon termičke obrade iznosi oko 90 g. |
04.05.2011., srijeda
Vrtoglave brojke
|
Godišnje se samo u Velikoj Britaniji ubije: 676 milijuna pilića 15 milijuna svinja 3 milijuna goveda 9 milijuna ovaca 38 milijuna pura 11 milijuna pataka 1 milijun gusaka 5 milijuna zečeva 10.000 jelena SAMO u Velikoj Britaniji, a gdje li je tek ostatak svijeta? |
03.05.2011., utorak
Milan Kundera o odnosu prema životinjama
|
'Istinski moralni ispit čovječanstva, ispit koji je temelj svega ostaloga, očituje se u odnosu prema onima koji u potpunosti ovise o našoj milosti: životinjama. A na tom je polju čovječanstvo pretrpjelo potpuni poraz, poraz koji je toliko potpun da svi ostali porazi proizlaze iz njega.' |
02.05.2011., ponedjeljak
Gnijezdo u sandučiću
|
Kuća moje bake i djeda već dugo je prazna. Prije par dana sam je obišla. Iznenadilo me što sam pronašla kada sam išla u poštanski sandučić vidjeti ima li kakve pošte. Otvorila sam ga, a iznutra me gledaju dva sitna crna oka. Sjenica! Malo me gledala, a onda – odletjela. U sandučiću je napravila gnjezdašce od perja, slame i mahovine, a unutra sedam jaja. Sitnih, pjegavih. Brzo sam zatvorila sandučić i nadam se da mamu sjenicu nisam prestrašila i da će se opet vratiti na jaja. Ako je vjerovati Pedragu Kezeli, znakovi su svugdje oko nas, samo ih treba čitati, a dobre stvari su dobar znak, loše loši. Onda je ovo definitivno bio dobar znak kojeg mi je poslala Priroda. |
