< listopad, 2011 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (28)
Svibanj 2012 (39)
Travanj 2012 (10)
Ožujak 2012 (13)
Veljača 2012 (22)
Siječanj 2012 (46)
Prosinac 2011 (44)
Studeni 2011 (105)
Listopad 2011 (67)
Rujan 2011 (57)
Kolovoz 2011 (10)
Srpanj 2011 (98)
Lipanj 2011 (57)
Svibanj 2011 (235)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga Poučne priče

poučne misli,pričice i slično

Linkovi

22.10.2011., subota

ŠIFRIRANI PLES PČELA


»Jedna je pčelica letjela po cvijeću. Naišla je podno šume na cvjetnu livadicu. Brzo se vratila u svoju košnicu i izvijestila ostale pčele: - Pozor! Pronašla sam mnogo slatke hrane 625 metara daleko od naše košnice i to 35 stupnjeva lijevo od smjera sunčanih zraka.«

Da to priča baka unucima rekli bismo da je to suvremena baka koja basne modernizira matematič­kim podacima. Ni na pamet nam ne bi palo da to ozbiljno shvatimo. Ali upravo to tvrde - i dokazuju suvremeni prirodoslovci. Da podatak bude točniji i nevjerojatniji, saznajemo da pčela tu poruku ne izražava riječima nego se služi šifrom, koja kao da pretpostavlja znanje matematike, nacrtne geometrije i astronomije, kojim bi se mogao ponositi svaki srednjoškolac.



Njemački učenjak von Frisch i Francuz Remy Chauvin otkrili su da pčela pronašavši sočnu pašu leti natrag u svoj pčelinjak. Tu ona pred svim članovima svoga roja započinje šifrirani ples-poruka. Brzo pleše opisujući lik osmice. Brzina kojom ona opisuje osmicu sadrži podatak o udaljenosti pronađene hra­ne, a kut između glavne osi osmice i sunčevih zraka pokazuje smjer u kojem se hrana nalazi. Pčele odmah »shvaćaju« poruku i lete točno onamo gdje se hrana nalazi. Šifrirani ples tako je pravilan i točan da ljudski promatrač može brzo naučiti taj »jezik« i sam odrediti položaj barem preciznim kutomjerom i ne­kim optičkim uređajem za mjerenje brzine pčelinjeg plesa po osmici. Naprotiv, pčele iz roja dešifriraju poruku bez ikakvih instrumenata. Čak najmanji čla­novi roja, koje nitko o tome nije podučavao, lete u točnom smjeru.

Što iz toga treba zaključiti?

Da li je pčela pametnija od ljudi? Zar treba vjerovati da se pčele legu s urođenim znanjem mate­matike i nacrtne geometrije? Može li se zamisliti da se takva sposobnost razvila slučajnom igrom pčela? Ili bi bilo znanstvenije prihvatiti postojanje neke kolektivne inteligencije pčelinjeg roja, kojoj pojedine pčele svrsishodno služe kao što pojedine stanice organizma vrše svoje funkcije u interesu cjeline?

Nije li jednostavnije, racionalnije i u skladu sa sveopćim mišljenjem čovječanstva priznati da se u prirodi očituje Stvaralački Um?