utorak, 14.02.2023.
O ukidanju gotovine
|
'Pa tko ti brani da imaš gotovinu?!
Stalno na sve gledaš strašno negativistički, raspižđeno i s tonama crnila. Nitko nikoga neće tjerati da mora imati novac u digitalnom euru, uopće se ne radi o tome. Apsolutno se radi samo i jedino o tome da se ljudima olakšaju stvari u ovim vremenima visokog tehnološkog napretka i novih tehnoloških mogućnosti, a pritom bi zapravo digitalni euro bio jednak gotovini po nekim elementarnim vrijednostima; dakle kao što ti nitko ne može oduzeti gotovinu ako ne želiš cijepiti sebe ili dijete, tako isto ti nitko neće moći oduzeti ni tvoj digitalni novac, on bi bio tvoj i samo tvoj, baš kao i gotovina. Čemu toliko crnilo sve vrijeme? Zakonska regulativa se još razrađuje i nije uopće sigurno da će digitalni euro ikada biti uveden. Ali je sigurno da on, ako se uvede, NEĆE zamijeniti niti gotovinu niti eure pohranjene u privatnoj banci, bit će samo nadopuna, dodatna mogućnost za one koji to žele i kojima to odgovara (a istraživanja su pokazala da itekako postoji potreba za njim). Digitalni euro vjerojatno najmanje odgovara upravo bankama, dakle nije zamišljen da bude protiv građana, upravo obrnuto.' @Mariano Aureliano, 21.01.2023. 15:22 Gledam slučajno večeras onu glupaču Mojmiru Pastorčić u njezinoj glupoj emisiji u kojoj se svaka tema obrađuje na način da se ne uđe u srž problema nego se izmišljaju neke gluposti da se izbjegne pitati prava pitanja dakle, gledam je kako se pravi pametna ima neki stil sveznalice sa primjesom sprdnje na bilo što oprečno i gledam u prilogu pričicu kako je od uvođenja eura u Hrvatskoj za 40inešto posto skočila upotreba kartice ili je na 40inešto posto skočila, nebitno pa kaže budalaš koji tumači pojave oko sebe da je ljudima dodijao keš da je to zato što se ljudima ne da imati sitno u džepu te da im je lakše jer ne poznaju novčanice , pa im je odbojno, zaboravio je spomenuti da keša , kovanog, manjka u opticaju, to nikome nije neobično, niti će se reći u javnom prostoru, a kamoli prozvati nekoga za to (Jučer, u velikom Konzumu, čekam u redu, kaže blagajnica drugoj, 'ajme, majketi, nemam NIKAKO cijeli dan dovoljo kovanica od eura i dva!! cijeli dan....!!' što nije prvi put da slušam kako se žale da nema dovoljno kovanoga keša!!! A moj osobni dojam je da bi pet eura morali davati i bankomati, jer nije problem u velikim , nego u malim apoenima, kaj se tiče eura, u kunama je bilo upravo suprotno... zašto se TO nigdje ne može čuti u javnom prostoru, neka korisna, praksom stečena, razumna i ISTINITA opservacija!? Umjesto da se izmišlja da ljudi upravo uživaju u karticama, pošteno je reći da je namjerno ili ne, nedovoljno učinjeno da građanima i poslovnim subjektima bude SPRETNO KORISTITI GOTOV NOVAC) pa ovi u emisiji zaključuju da ćemo valjda skoro biti konačno OSLOBOĐENI od tog sranja zvanog keš ne razumijem toliku glupost, zašto bih željela da je svaka moja transakcija zabilježena negdje??? zašto bi dijete imalo karticu za keš od malih nogu??? Kako dati nekome dar u obliku novca?? A da to pri tome država ne zna, ili da ne može nitko saznati, ako ja to tako želim, što ako svoja davanja želim zadržati za sebe? Što ako država odluči da ja iz ma kojeg razloga ne mogu imati pristup svojim novcima? Što ako ja želim imati u kući određenu količinu novca, čisto zato jer je to moje vlasništvo, i ne želim posrednika, suflera u korištenju istog? Što je s davanjem milostinje na cesti? Što ako ja ne želim biti digitalizirana više nego što sam sada na to prisiljena? Sjećam se blogopametnjakovića kako su se prije godinu dana rugali tome što smo neki od nas izrazili zabrinutost u smjeru u kojem se vodi konkretno politika novca, politika digitalizacije svega, politika kvazisigurnosti građanja i ulaženja u sferu privatnoga, gdje država ne bi smjela ulaziti. Navodno su neki na baušteli dobivali plaću u kešu, pa im iz te prespektive nije bilo pojmljivo da bi se gotovina ukidala. Mi smo bili teoretičari zavjere. Inače, glede gornjeg komentara, taj je, po dogovoru između komentatora i mene, spremljen, (sad je izvučen jer mi se učinilo skroz prikladno) te će biti ponovo izvučen na revidiranje za pet godina od datuma komentiranja, takav je dogovor. Jer sam ja izrazila sumnju da sve ide u smjeru ukidanja gotovine, te bila proglašena osobom koja sve gleda crno i tako dalje............. Jedan baš dobar članak, iz 2018-e: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/iako-svedani-vise-ne-koriste-gotovinu-s-razlogom-novcanice-ne-zele-poslati-u-muzej-foto-20180419 Iako Šveđani više ne koriste gotovinu, s razlogom novčanice ne žele poslati u muzej U državi u kojoj poslovnice banaka ne primaju gotovinu i u kojoj se čak i milostinja u crkvama plaća mobitelom u posljednje vrijeme javljaju se glasovi da je trend bezgotovinskog plaćanja otišao predaleko Iz Hrvatske, regije koja se već desetljećima ne može maknuti od blagajničke fraze 'imate li sitno?', švedska svakodnevica, barem ako su u pitanju novčane transakcije, stvar je iz znanstvene fantastike. U maloprodaji se udio transakcija koje se obavljaju u gotovini od 2010. do danas smanjio s 40 posto na manje od 15 posto, a na ulaznim vratima mnogih trgovina stoje obavijesti da ne primaju gotovinu, odnosno da se može platiti samo karticom ili mobitelom. Iz Hrvatske, regije koja se već desetljećima ne može maknuti od blagajničke fraze 'imate li sitno?', švedska svakodnevica, barem ako su u pitanju novčane transakcije, stvar je iz znanstvene fantastike. U maloprodaji se udio transakcija koje se obavljaju u gotovini od 2010. do danas smanjio s 40 posto na manje od 15 posto, a na ulaznim vratima mnogih trgovina stoje obavijesti da ne primaju gotovinu, odnosno da se može platiti samo karticom ili mobitelom. Početak švedskog trenda smanjivanja gotovine u optjecaju može se tražiti u postepenom ukidanju kovanica s denominacijom manjom od švedske krune (ekvivalent bi kod nas bio postepeno ukidanje kovanica lipa), iako su se iznosi u bezgotovinskom prometu i dalje normalno obračunavali. Dodatni poticaj bila je odluka kartičarskih kompanija o ukidanju pravila o minimalnom iznosu potrebnom za kartičnu transakciju, kao i odluka švedskih vlasti kojima su plaćanja za kućanske poslove postala poreznom olakšicom, zbog čega su takve transakcije postale jeftinije kad bi se obavile bezgotovinski, umjesto u kešu, kao do tada. U posljednjih nekoliko godina eksploziju bezgotovinskih transakcija izazvala je platforma i aplikacija Swish za novčane transakcije među građanima, koju je pokrenula grupa švedskih banaka. Švedska je danas vjerojatno država koja je otišla najdalje u bezgotovinskom načinu života, a tome svjedoči i činjenica da više od polovice poslovnica banaka uopće ne prima gotovinu. Neke procjene govore da bi do 2030. godine Švedska u potpunosti mogla raskrstiti s gotovinom. No koliko god bezgotovinski trend zbog svoje praktičnosti uzeo maha, u posljednje vrijeme počele su se javljati i kritike da je situacija otišla predaleko i da bi u potpunosti bezgotovinsko društvo moglo biti opasno. Među kritičarima se, pomalo i očekivano, našla generacija starijih švedskih građana koji, iako u odnosu na neka druga društva vrlo aktivno prihvaćaju moderna rješenja, ipak primjećuju da se stvari mijenjaju prebrzo te da među njima ima i onih koji nisu u mogućnosti naučiti kako koristiti nove tehnologije. No koliko god bezgotovinski trend zbog svoje praktičnosti uzeo maha, u posljednje vrijeme počele su se javljati i kritike da je situacija otišla predaleko i da bi u potpunosti bezgotovinsko društvo moglo biti opasno. Među kritičarima se, pomalo i očekivano, našla generacija starijih švedskih građana koji, iako u odnosu na neka druga društva vrlo aktivno prihvaćaju moderna rješenja, ipak primjećuju da se stvari mijenjaju prebrzo te da među njima ima i onih koji nisu u mogućnosti naučiti kako koristiti nove tehnologije. Druga, ponešto ozbiljnija kritika brzine kojom Švedska ide prema bezgotovinskoj budućnosti dolazi iz tamošnje središnje banke koja je prije dva mjeseca upozorila da bi se država uskoro mogla naći u poziciji da sva plaćanja kontroliraju privatne banke. Guverner Stefan Ingves zbog toga je pozvao na kreiranje zakona kojim bi se osigurala državna kontrola nad platnim sustavom argumentirajući svoj zahtjev stavom da bi platni sustav trebao biti javno dobro, poput vojske ili pravosuđa. 'Većina građana ne bi se osjećala ugodno da se takva javna dobra prepuste privatnim kompanijama', kazao je Ingves, čije riječi prenosi britanski The Guardian. Šef središnje banke dodao je i da bi švedska spremnost za ozbiljne krize ili rat bila smanjena ako se unaprijed ne dogovori kako bi u takvim slučajevima potrošači mogli platiti za hranu, gorivo i druge potrepštine. Mogućnost pada platnog sustava, jednostavnog nestanka struje ili hakerskih napada na računala i servere koji čine osnovicu platnih sustava u Švedskoj jedna je od velikih općenitih briga koje se spominju kao kritike bezgotovinskog trenda. Računalni stručnjaci upozoravaju da niti jedan sustav nije u potpunosti imun na greške ili otporan na napade i da je švedska javnost 'naivna' ako vjeruje da može u potpunosti napustiti gotovinu i osloniti se isključivo na tehnologiju. Da ipak postoji nekakva svijest o tome da bezgotovinsko društvo nije savršeno, govore i rezultati nedavne ankete među Šveđanima koja je pokazala da nešto manje od 70 posto njih drži da bi mogućnost plaćanja gotovinom ipak trebalo zadržati, dok je samo četvrtina za potpuno bezgotovinsko društvo Na političkoj pozornici za gotovinu se zalaže i Piratska stranka, poznata po tome da se bori za smanjivanje nadzora nad građanima te veću anonimnost i slobode. Oni ističu da elektronička plaćanja jasno ostavljaju informacije o navikama potrošača, a nedavni skandal u kojem je otkriveno koliko društvena mreža Facebook slabo nadzire kako se koriste informacije o njenim korisnicima govori u prilog tome da se te informacije mogu upotrijebiti da bi se manipuliralo građanima. Predstavnici Piratske stranke u svojoj su kritici vrlo britki. Christian Engström, svojevremeni zastupnik švedske Piratske stranke u Europskom parlamentu, kaže: 'Ako kontrolirate servere Vise ili MasterCarda, kontrolirate Švedsku.' Praktičnost bezgotovinskog života svakako je dobar argument za odmicanje od gotovine, posebno u društvu u kojem državne institucije još uvijek uživaju povjerenje građana, zbog čega sumnje u manipulacije podacima koje ostavljaju elektroničke transakcije ipak nisu toliko značajne. No realni rizik od situacija u kojima bi se elektronički novčani sustavi mogli naći u slučaju ozbiljnih kriza ipak govori da je ponekad dobro zadržati mogućnost da se društvo osloni i na neka isprobana rješenja. Ma koliko ona bila zastarjela. I još jedan članak iz Jutarnjeg, od ove godine: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/izvjestaj-iz-zemlje-koja-mozda-vec-ove-godine-ukine-gotovinu-dugo-zivim-ovdje-ali-kako-izgleda-novac-ne-bih-vam-znala-reci-15295478 ne mogu ga otvoriti cijelog, jer nemam pretplatu, ali je prva rečenica ispod naslova dovoljna da mi se digne kosa na glavi, i više teksta od toga mi ne treba: Izvještaj iz zemlje koja možda već ove godine ukine gotovinu: ‘Dugo živim ovdje, ali kako izgleda novac, ne bih vam znala reći‘ Na ovaj način stvara se potpuno transparentno društvo: registrirana je svaka financijska operacija svakog građana Jedna od glavnih tema koncem prošle godine, a i početkom nove u Hrvatskoj je uvođenje eura. Vijesti, reportaže i analize o novoj valuti kreću se od pohvala ovog povijesnog postignuća, do neizbježnih i sitničavih prigovora. Ipak, najzanimljivije su crtice o pojedinim slučajevima, na primjer kad kupac u dućanu istovari gomilu lipa da bi kupio neku stvar. Ili kada blagajnica u samoposluzi odbije primiti novčanicu od 200 eura! Još uvijek vlada konfuzija i pritužbe dok su dobre strane prelaska na euro ostale posve u medijskoj sjeni. Uglavnom, Hrvati su prisiljeni baviti se gotovinom, bilo novim i starim novčanicama i kovanicama, bilo s onih 35 milijardi kuna u tzv. kućnim zalihama, valjda u madracu koje sada treba promijeniti, ali kuda onda s njima? Ne u... dalje mi ne dozvoljava čitati, ali, podnaslov mi je dovoljan. Pa tko normalan bi to htio, kome normalnom, imalo svjesnom svijeta i društva oko sebe, je to svejedno!? I još ovo: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/svicarska-izlazi-na-referendum-odlucuju-zele-li-zadrzati-gotovinsko-placanje-15303172 Švicarska izlazi na referendum: Odlučuju žele li zadržati gotovinsko plaćanje Gotovina polako izlazi iz upotrebe u mnogim gospodarstvima budući da elektronička plaćanja postaju standard Švicarski građani odlučit će na referendumu žele li zadržati plaćanje u gotovini, objavila je u ponedjeljak udruga, utvrdivši da je prikupila dovoljno potpisa za organizaciju javnog izjašnjavanja. Gotovina polako izlazi iz upotrebe u mnogim gospodarstvima budući da elektronička plaćanja postaju standard za transakcije u digitaliziranim društvima, što državi olakšava praćenje postupaka svojih građana, tvrde u Free Switzerland Movementu (FBS). Udruga želi da se švicarskom zakonu o valuti, koji uređuje kako središnja banka i vlada upravljaju opskrbom novcem, doda odredba da u optjecaju uvijek mora biti "dovoljna količina" novčanica ili kovanica. FBS je priopćio da je prikupio više od 111.000 potpisa građana koji podržavaju referendum o tom pitanju, desetak tisuća više od propisanih minimalno 100 tisuća. Prema švicarskom sustavu izravne demokracije, dobije li potporu glasača, prijedlog će postati zakon, iako vlada i parlament moraju odlučiti o njegovoj provedbi. "Jasno je da... odbacivanje gotovine ne otvara samo pitanja transparentnosti, jednostavnosti ili sigurnosti... već da nosi i veliku opasnost od totalitarnog nadzora", rekao je predsjednik FBS-a Richard Koller na web stranici grupe. Švicarska bi po njegovim riječima trebala biti preuzeti glavnu ulogu u obrani gotovine u Europi budući da bi inzistiranje na takvim jamstvima u EU uključivalo "gotovo nemoguć" proces pribavljanja dozvola svih 27 država članica. Trend bezgotovinskog plaćanja snažno je ubrzao u vrijeme pandemije covida 19, ali prisutan je još od 2017. kada je istraživanje agencije Ipsos pokazalo da gotovina ne bi nedostajala više od trećine Europljana i Amerikanaca i da je njih 20 posto više i ne koristi, navodi Reuters. I sad ti mirno spavaj.............. |
nedjelja, 12.02.2023.
sunce
|
Kakvo sunce!!
kakvo divno sunce!! Ove zime, doživjela sam konačno na osobnom nivou što znači hibernirati, baš unutarnju želju, možda čak i imperativ zaustaviti se, prestati, deaktivirati aktivirano, ostaviti hladnoću vani i susretati se s njome minimalno. I sad ovo sunce, ova svjetlost, kakav zov! |
