Hrvatska numizmatika

petak, 31.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden narodnog heroja | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden narodnog heroja

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 16:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 30.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (I. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (I. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 16:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 29.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem (II. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem (II. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 28.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima (III. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima (III. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 27.05.2013.

Jedna neobjavljena varijanta dinara Nikole III Zrinskog

Unpublished Variety of Denar of Nikola Zrinski
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Nedavno sam prilikom razmjenjivanja numizmatičkog materijala s uglednim numizmatičarom A. Pogačnikom iz Kranja, došao u posjed jednog dinara kovanog u kovnici Nikole III. Zrinskog u Gvozdanskom (1,2).

To je tip dinara kralja Ludovika II. (1516-1526). Određen je kao dinar broj 6783 (3,4) 8445 (5), 3076 (6) odnosno kao Rengjeov tip A2, slika:

Detaljnim analiziranjem natpisa na Av i Rv:
Av: LV DO VICVS R VNG 1526
Rv: PATRON* - grb - VNGARI

može se zaključiti da Rengjeo (2) nije poznavao ovu varijantu. Naime, prema tipovima i varijantama objavljenim 1961. (2), taj komad ima avers varijante broja 11, a revers broja 3.

Dakle, to je nova, do sada neobjavljena varijanta tipa ovih interesantnih dinara. Predlažem da se vodi pod brojem 15a.



LITERATURA

1. Rengjeo, I., Novci grofa Nikole Zrinskog, Hrvatska tiskara d. d., Sarajevo. 1930.
2. Rengjeo, I., Kovnica Nikole III Zrinskog u Gvozdanskom, Numizmatičke vijesti, Numizmatičko drustvo u Zagrebu, VIII, br. 15./16., 1961.
3. Unger, E., Magyar eremhatarozo, I, II kotet, A magyar eremgyujtok egyesulete kiadasa, Budapest, 1980.
4. Unger, E., Magyar eremhatarozo, I kotet, A magyar eremgyujtok egyesulete kiadasa, Budapest, 1974.
5. Huszar, L., Muenzkatalog Ungarn, Corvina kdado, Budapest-E. Battenberg Verlages, Muenchen, 1979.
6. Rethy, L., Corpus nummorum Hungariae, Akademische Druck-u. Verlagsanstalt, Graz, 1958.


Autor: Julijan Dobrinić
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 38, Zagreb, godina 1984.


Otkup srebrnjaka - Tel./Viber/WhatsApp: +385 95 858 6377
- 12:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 26.05.2013.

Konsekracijski polufolisi kovnice Siscija

Consecration Half-Folis Coins from Siscia Mint
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Od sredine 317. pa do početka 318. godine starorimska kovnica Siscija iskovala je tri emisije konsekracijskih polufolisa u spomen na careve Maksimilijana, Konstancija I. i Klaudija II. To su bili sitni brončani novel promjera 16 mm, prosječne težine oko 1,25 grama. Sve tri emisije imaju posve jednake likove aversa i reversa. Na aversu je prikazana glava cara, okrenuta udesno, pokrivena velom i ovjenčana lovorovim vijencom. Na reversu je prikazan car, kako sjedi na kurulskom stolcu, okrenut ulijevo, podignute desne ruke, u lijevoj ruci drži žezlo. Emisije se međusobno razlikuju natpisima aversa i reversa.

Prva emisija ima na reversu natpis: REQVIES OPTIMORVM MERITORVM s kovničkom oznakom SIS u odsječku. Natpis je razdvojen, između M-O, ili O-R ili pak između R-V. Natpisi su aversa:

DIVO MAXIMIANO SEN FORT IMP (RIC: 41, Coh: - )
DIVO CONSTANTIO PIO PRINCIPI (RIC: 42, Coh: 253)
DIVO CLAVDIO OPTIMO IMP (RIC: 43, Coh: 245)

Druga emisija ima na reversu natpis: REQVIES OPTIMOR MERIT, koji je također razdvojen. U odsječku je kovnička oznaka SMSISC. Natpisi aversa:

DIVO MAXIMIANO SEN IMP (RIC: 44, Coh: - )
DIVO CLAVDIO OPT IMP (RIC: 45, Coh: - )

Niti RIC, niti druga autoru dostupna literatura ne navodi novac Konstancija I. te emisije.

Treća emisija ima na reversu natpis: REQVIES OPTIMOR MERIT s kovničkom oznakom ASIS u odsječku. Natpis je također razdvojen. U toj je emisiji poznat samo novac Konstancija I. s natpisom aversa:

DIVO CONSTANTIO PIO PRINC (RIC: 46, Coh: 250)

RIC u podlistku spominje, da se u starijoj literaturi opisuje i novac Maksimijana ove treće emisije, međutim, to do danas nije dokazano.

Interesantna je procentualna zastupljenost pojedinih vladara u numizmatičkom materijalu polufolisa kovnice Siscija (Polufolisi prve emisije): 50% materijala polufolisi su Maksimijana, oko 30% polufolisi Konstancija I. te oko 20% polufolisi Klaudija II.

Kovnica Siscija kovala je polufolise samo u jednoj oficini (prvoj), sto je vidljivo iz kovničke oznake treće emisije. (ASIS!) Polufolisi kovnice Siscija imaju još jednu neobičnu karakteristiku. Vrlo su često pokriveni sa žućkasto - smeđom patinom boje ilovače, kakva je uobičajena na rimskim brončanim novcima. Simić je analizirao legure brončanih novaca kovnice Siscija, među kojima je bilo i nekoliko polufolisa. Analiza je pokazala da legura od koje su iskovani polufolisi, uz uobičajene sastojke (bakar, kositar, olovo i tragovi srebra) sadrži neobično veliku količinu antimona (u leguri drugih brončanih novaca nije tako).

O Konstantinovim konsekracijskim polufolisima, osobito o polufolisima iz kovnice Siscija malo je pisano. Većina numizmatičkih kataloga samo ih registrira. Cohen jednom jedinom rečenicom u podlistku kaže da su to novci Konstantina Velikog u spomen na njegove pretke. (VI. svezak, kod Klaudija II), RIC - koji o tim novcima ipak najviše piše - u općem dijelu VII sveska niti ih ne spominje, a u uvodnom dijelu o kovnici Siscija navodi (bez citirane literature), da su to rijetki novci, najvjerojatnije polufolisi. Prva emisija bila je malo veća, pa se polufolisi prve emisije u našim krajevima ipak češće nađu (prema RIC - u stupanj je rijetkosti R3), novci druge i treće emisije vrlo su rijetki (prema RIC-u stupanj rijetkosti R5!). RIC opisuje 6 tipova polufolisa kovnice Siscija, od kojih Cohen poznaje samo 3 tipa.

Što je ponukalo Konstantina Velikog da kuje konsekracijske novce i zašto baš Maksimijana, Konstancija I. i Klaudija II.? Odgovor ćemo možda naći ako promotrimo povijesne događaje toga doba.

U početku IV. stoljeća u Rimskom Carstvu plamsao je građanski rat između brojnih pretendenata na prijestolje. Konačno je, nakon pobjede nad Maksencijem, Konstantin Veliki zavladao zapadnom polovicom Rimskog Carstva (312. godine), a Licinije I. pobjedom nad Maksiminusom II. istočnom polovicom (313. godine). Tako je nakon dugogodišnjeg građanskog rata u carstvu konačno zavladao mir. Oba vladara nastojala su ojačati međusobnu suradnju. Licinije je oženio Konstantinovu polusestru Konstanciju, da bi porodičnim vezama ojačao savez sa Konstantinom. Međutim, taj je savez od samog začetka imao u sebi klicu propasti. Naime, vladari su se međusobno jako razlikovali. Konstantin je bio progresivan vladar, uvidjevši rasprostranjenost i utjecaj kršćanstva, on je legalizirao kršćanstvo, iako je sam i dalje ostao poganinom. Licinije I. bio je izrazito konzervativan vladar, na svom području diskriminirao je kršćane, više iz običaja, nego iz uvjerenja. Kršćani su u to doba bili mnogo brojniji u istočnim, Licinijevim provincijama, nego u zapadnim, Konstantinovim. Napetost i trzavice među vladarima sve su više rasle. Konstantin je potajice počeo spremati vojsku za obračun. I konačno, u početku jeseni 316. godine dolazi do otvorenog sukoba među vladarima. Konstantinove trupe upale su u Panoniju, neku vrstu pufer-zone između Konstantina i Licinija. Već nakon mjesec dana u Konstantinove ruke pada Siscija. Rat se nastavlja s promjenljivom srećom, dolazi do pat pozicije, te se sukob završava pomirenjem oba vladara mirom u Serdici . 1. III. 317. godine. Tim mirom Konstantin ipak nešto dobiva, jer pod njegov utjecaj dolaze zemlje južno od Dunava (osim Trakije). Pod Konstantinovu upravu time dolaze dvije velike kovnice Siscija i Tesalonika.

Rat se nije vodio samo oružjem, nego i propagandom. Očito su kršćani, mahom pristaše Konstantina, pri tom igrali ne malu ulogu. To je vidljivo i iz ponašanja pojedinih kovnica u toku građanskog rata.

Prije izbijanja građanskog rata sve kovnice Rimskog Carstva kuju istodobno novce i Konstantina i Licinija I. U času izbijanja sukoba sve Konstantinove kovnice prestaju kovati novac Licinija (s iznimkom udaIjenog Londiniuma, koji i dalje, tokom cijelog građanskog rata kuje novac Licinija I.). Licinijeve pak kovnice u toku građanskog rata i dalje kuju novac Konstantina Velikog, s iznimkom kovnica Siscije i Herakleje, koje prestaju kovati novac Konstantina, vjerojatno zbog prisutnosti Licinija I. Neobično je ponašanje Licinijeve velike kovnice Tesalonike, koja tijekom rata kuje novac Konstantina Velikog s pridjevom INVICTUS (nepobjedivi).
Za trajanja rata moralo je u javnost dospjeti mnogo „prljavog rublja“ obaju vladara. Licinije je bez dvojbe govorio o „sumnjivom“ podrijetlu „skorojevića“ Konstantina. Konstantin je, naime, bio izvanbračni sin Konstancija I. i Helene, kćeri krčmara i Naissusa. (Konstancije I. bio je oženjen Teodorom, s kojom je imao više djece). Druga vjerojatna zamjerka Konstantinu bila je njegova navodna uloga pri smrti tasta Maksimijana. (Konstantin je oženio Faustu, kćer Maksimijana). Kako je poznato, 310. godine Maksimijan je digao bunu protiv Konstantina u Massiliji. Konstantin je taj ustanak brzo ugušio i tom je prilikom poginuo Maksimijan.

O smrti Maksimijana postoje tri verzije:
- bio je ubijen po nalogu Konstantina,
- ubijen je bez znanja Konstantina,
- počinio je samoubojstvo, nakon neuspjelog ustanka.

Posljednja verzija nije vjerojatna s obzirom na izrazito prevrtljiv karakter Maksimijana.

Licinije je imao dosta pristaša u Rimu, osobito u konzervativnim krugovima, među patricijima. (Konstantin će 10 godina kasnije zbog njih razočaran napustiti Rim i prijeći u novu prijestolnicu Konstantinopolis). Neugodne glasine kolale su upravo u tim, utjecajnim krugovima.

Vjerojatno, da demantira te glasine i da dokaze svoje otmjeno, carsko i božansko podrijetlo, Konstantin odmah nakon primirja kuje konsekracijske novce u spomen svojih slavnih predaka, a to su:

Konstancije I. (Klorus) - otac Konstantina
Maksimijan (Herkulis) - tast Konstantina
Klaudije II. (Gotikus) - prastric Konstantina.

Sva tri vladara bili su DIVI, tj. nakon smrti proglašeni su bogovima. Za konzervativne krugove u Rimu ti su novci trebali izrazavati zahvalnost Konstantina svojim precima-bogovima na božanskoj pomoći i zaštiti tijekom rata. Toj seriji izostavljen je jedan carski rođak, naime drugi prastric Kvintil, koji je vladao kratko vrijeme i nije bio DIVUS. Konsekracijske novce, većinom polufolise, kovale su gotovo sve Konstantinove kovnice: Treveri, Arelate, Roma, Akvileja, Siscija i Tesalonika.

Ovaj članak želi upozoriti numizmatičare na te rijetke i neobične novce te potaknuti ih da zavire u svoje zbirke. Možda se tamo nalazi i pokoji primjerak polufolisa, koji nije opisan u literaturi. Vjerojatnost je dosta velika. Teoretski, mogla bi postojati još tri nepoznata polufolisa kovnice Siscija: polufolis Konstancija I. iz druge emisije te polufolisi Maksimijana i Klaudija II. iz treće emisije.



LITERATURA

1. Cohen, H., Description Historique des Monnaies frappees sous l'Empire romain, reprint Akademische Druck - und Verlaganstalt, Graz, 1955.
2. Kankelfitz, B. R., Katalog Romischer Miinzen, 2. Auflage, Battenberg Verlag, Muenchen, 1981.
3. Historija čovječanstva, kulturni i naučni razvoj, Pareti, L., Brezzi, P. i Petech, L.: Stari svijet od početka nove ere do 500. god., II. Svezak, Naprijed, 1967.
4. Sear, D. R., Roman Coins and their Values, II. ed., Seaby, London, 1974.
5. Simić, V., O bronzanom novcu kovanom u Sisciji, analiza hemijskog sastava legura, Numizmatičar 4, 73—93, 1981.
6. Sutherland, C. B. V., Carson, R. A. G. a Bruun, P. M., The Roman Imperial Coinage (RIC), Vol. VII, Spink and Son London, 1986.


Autor: Nikola Šipuš
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 38, Zagreb, godina 1984

Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com
111
- 12:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 25.05.2013.

Medalja za unapređivanje poljoprivrede

Medal for Improvement of Agriculture
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Na prijedlog ministra poljoprivrede, a po saslušanju predsjednika Ministarskog savjeta Aleksandar I. Karađordević, kralj Srba, Hrvata i Slovenaca, propisao je i proglasio dana 6. rujna 1929. godine Zakon o unapređivanju poljoprivrede, koji je objavljen u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca broj 221 od 21. rujna 1929. godine pod rednim brojem 459.

Uz kralja Aleksandra I. Karađordevića ovaj zakon potpisali su tadašnji ministar poljoprivrede dr. Oton Frangeš, divizijski general i počasni kraljev ađutant Petar Živković, koji je tada bio predsjednik Ministarskog savjeta i ministar unutrašnjih poslova, te dr. Milan Srškić, tadašnji ministar pravde, koji je kao čuvar državnog pečata na taj akt stavio državni pečat.

Zakon je stupio na snagu danom objavljivanja u Službenim novinama, tj. dana 21. rujna 1929. godine.

U točki 30 navedenog zakona propisano je, da će se svake treće godine priređivati u svakom srezu natjecanja poljoprivrednika u onim proizvodima poljoprivrede, koji se prema programu rada sreskog i oblasnog poljoprivrednog odbora imaju u prvom redu propagirati u tom srezu.

U takvim natjecanjima mogli su sudjelovati samo poljoprivrednici, koji imaju svoj posjed na području sreza gdje se izvodi natjecanje.

Kod natjecanja takmičari su bili dužni da uz izložene svoje proizvode naznače površinu na kojoj su ih gajili, način obrađivanja, kao i ubrane količine po hektaru odnosno po katastarskom jutru ili dunumu. Ove podatke trebala je potvrdiiti nadležna općinska uprava ili sreski poljoprivredni referent.

Zakonom je bilo predviđeno da će se natjecanja obavljati na svečan način, te da će uspjeh svakog natjecanja utvrđivati prema pravilniku Ministarstva poljoprivrede i tabelama posebno povjerenstvo, koje će za tu svrhu biti oformljeno.

Takmičar, koji bi polučio najbolji rezultat u sreskom natjecanju dobivao bi, prema njegovim potrebama, sresku nagradu bilo u novcu, bilo u stoci ili u poljoprivrednim strojevima, te diplomu i državnu (brončanu) medalju za unapređivanje poljoprivrede.

Posebno povjerenstvo, koje bude oformljeno kod nadležne oblasti, trebalo je na temelju polučenih rezultata pojedinih sreskih prvaka - takmičara u pojedinoj grani poljoprivrede u istoj godini utvrditi tko je od tih sreskih prvaka - takmičara prvak u oblasti.

Takav prvak - takmičar dobivao bi oblasnu nagradu u novcu, diplomu i državnu (srebrnu) medalju za unapređivanje poljoprivrede.

Na temelju rezultata, koje su postigli pojedini oblasni prvaci - takmičari iste godine u pojedinim granama poljoprivrede, posebno, u tu svrhu oformljeno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede trebalo je utvrditi tko je od svih oblasnih prvaka - takmičara u pojedinim granama poljoprivrede prvak za cijelu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, čiji je službeni naziv od 3. listopada 1929. godine prema propisu točke 1 Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja - Kraljevina Jugoslavija.

Takav državni prvak dobivao bi državnu novčanu nagradu, diplomu i državnu (zlatnu) medalju za unapređivanje poljoprivrede.

Tko je u jednom natjecanju bio prvak (sreski, oblasni ili državni) nije se mogao natjecati u narednom natjecanju.

U točki 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede izričito je propisano, da će imena prvaka - takmičara sreza, oblasti i države biti objavljena u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, i da će im se spomenute medalje predati na svečan način, te da će oblik i sve pobliže o tim medaljama biti određeno posebnim zakonom.

U vezi toga paragrafa, a na temelju čl. 5 Zakona o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije od 23. siječnja 1883. godine, koji je djelmično ostao na snazi i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno Kraljevini Jugoslaviji, Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, dana 15. ožujka 1930. godine, na prijedlog ministra poljoprivrede, a nakon saslušanja predsjednika Minitarskog savjeta, ustanovio je zlatnu, srebrnu i brončanu medalju za unapređivanje poljoprivrede.

Medalje su izrađene kao staro zlato, srebro i bronca, a inače su po obliku i veličini potpuno jednake.


OPIS MEDALJA

Srednji dio ovih medalja je okrugao, promjera 25 mm.

Na njegovoj prednjoj strani nalazi se lik (glava) Aleksandra I. Karađorđevića u profilu s pogledom u lijevo, a uz njegov rub, koji je malo uzdignut, natpis (latinicom) »ALEKSANDAR I. KRALJ JUGOSLAVIJE«, oboje izrađeno u visokom reljefu.

Na stražnjoj strani tog srednjeg okruglog dijela medalja u tri reda je vodoravno položen natpis (ćirilicom) „ZA / UNAPREĐIVANJE / POLJOPRIVREDE“ .

I na prednjoj i na stražnjoj strani, unutar uzdignutog ruba navedenog srednjeg okruglog dijela medalja, a na udaljenosti od 1 mm. od samog ruba, nalazi se kružni niz ispupčanih sitnih perlica.

Srednji okrugli dio medalja sa svih strana obuhvaća vijenac ispleten od poljoprivrednih proizvoda i to: na prednjoj strani medalja lijeva polovica vijenca je od klasja pšenice, hmelja i ječma, a njegova desna polovica od klipova kukuruza, jabuka, krušaka, šljiva i grožđa, dok je na stražnjoj strani medalja obratno: lijeva polovica vijenca ispletena je od klipova kukuruza, jabuka, krušaka, šljiva i grožđa, a desna od klasja pšenice, hmelja i ječma.

Gornji dio vijenca se sužava i ukrštava i na njega je pričvršćena kraljevska kruna ukrašena „dragim kamenjem“ a „biserima“ od emajla. Podstava krune je od crvenog emajla. Kruna je široka 21 mm i 13 mm visoka.

Na vrhu krune je jabučica sa kržem kroz koji je provučen prsten promjera 10 mm o kojem vise medalje.

Vijenac je na svome donjem dijelu vezan jednom bijelo emajliranom uskom trakom, koja je u njega upletena.

Na ovoj traci, na prednjoj strani vijenca, nalazi se datum „3 - 1 1930“ i to „3 - 1“ na lijevom, a „1930“ na desnom njezinom dijelu.

Ovi brojevi su iz is tog materijala kao i medalje i izrađeni su u razini emajla.

Zajedno sa vijencem i krunom visina medalja iznosi 50 mm, a njihova širina je 30 mm.

Nose se na lijevoj strani grudi, na preklopljenoj žuto - zelenoj svilenoj moariranoj traci, oblika peterokuta, čija je gornja vodoravna strana dugačka 36 mm, dvije bočne okomite strane svaka po 35 mm, a dvije donje kose strane svaka po 20 mm.

Preklopljeni dio trake, koja je inače široka 36 mm, a dugačka 40 mm, pričvršćen je na njezinom donjem dijelu sa stražnje strane.

Prva polovica njezine širine, tj. prvih 18 mm je žute, a druga polovica, tj. drugih 18 mm zelene boje.

Zlatna medalja za unapređivanje poljoprivrede (prednja i stražnja strana)

Zlatna medalja za unapređivanje poljoprivrede (prednja i stražnja strana)

Medalje za unapređivanje poljoprivrede mogle su biti dodijeljene poljoprivrednicima, koji su se istakli sa svojim proizvodima na poljoprivrednim natjecanjima predviđenim u točki 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede i bili utvrđeni kao prvaci sreza, oblasti i države, kao i drugim osobama, bez obzira na stalež, koji su stekli naročite zasluge za unapređivanje poljoprivrede Kraljevine Jugoslavije.

Pravo podjeljivanja medalja za unapređivanje poljoprivrede pripadalo je isključivo kralju, koji je to mogao činiti ili iz vlastite pobude ili na prijedlog ministra poljoprivrede.

Također je propisano, da će u slučaju kada kralj bude podijelio spomenute medalje iz vlastite pobude, ukaz o odlikovanju uz njega potpisati i kancelar kraljevskih ordena, a kada kralj bude podijelio medalje na prijedlog ministra poljoprivrede, uz njega će ukaz o odlikovanju potpisati ministar poljoprivrede.

Odlikovani uz medalju dobava i povelju (diplomu), koju treba da potpiše kancelar kraljevskih ordena i uz njega sekretar kancelarije kraljevskih ordena.

Propisom o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede predviđeno je da će izrađene medalje biti pohranjene u kancelariji kraljevskih ordena, i da će se u toj kancelariji voditi poseban spisak odlikovanih tim medaljama.

Državljanin Kraljevine Jugoslavije, koji bi bio odlikovan kojom od navedenih medalja bio je dužan platiti određenu taksu. Od plaćanja te takse mogao ga je osloboditi kralj, dok su svi strani državljani odlikovani ovim medaljama bili oslobođeni plaćanja takse. Oslobođenje plaćanja takse moralo je biti navedeno u ukazu o odlikovanju.

Poslije smrti odlikovanog medalja se nije morala vratiti kancelariji kraljevskih ordena, ali ni jedan član njegove obitelji, kao ni bilo tko drugi, koji nije odlikovan takvom medaljom, nije smio nositi medalju, kojom je odlikovan pokojnik.

Propis o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede uz kralja Aleksandra I. Karađorđevića potpisali su i tadašnji prije navedeni ministar poljoprivrede, predsjednik ministarskog savjeta i ministar pravde, koji je kao čuvar državnog pečata na taj akt stavio državni pečat.

Ovaj propis objavljen je u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije broj 110 od 16. svibnja 1930. godine pod rednim brojem 225.

U zakonima i drugim propisima objavljenim u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije redovito je navedeno kada stupaju u život i kada zadobivaju obaveznu snagu. To, međutim, nije navedeno u propisu, kojim je ustanovljena medalja za unapređivanje poljoprivrede.

U Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, koje su izašle u razdoblju od 22. rujna 1929. do 6. travnja 1941. godine nije objavljeno da bi bio izmijenjen ili ukinut po točki 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede, kao ni propis o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede, a ni naknadno nije određeno, kada ovaj propis stupa u život i kada zadobiva obveznu snagu.

U Zakonu o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije od 23. siječnja 1883. godine, na koji se poziva navedeni propis u svom Zakonu 10, nema općenite odredbe o tome kada zakoni, propisi i uredbe objavljeni u Službenim novinama stupaju u život i zadobivaju obveznu snagu, pa je stoga ovo pitanje u pogledu propisa o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede ostalo otvoreno.

Isto tako u navedenim Službenim novinama nije objavljeno ništa u vezi održavanja natjecanja poljoprivrednika u poljoprivrednim proizvodima, kao ni imena prvaka - takmičara poljoprivrednika, kako to propisuje točka 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede, a među osobama, koje su odlikovane u spomenutom razdoblju nema ni jedne, koja bi bila odlikovana medaljom za unapređivanje poljoprivrede.

Sve navedeno upućuje na zaključak, da točka 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede uopće nije provedena u život, te da zbog toga nisu održavana natjecanja poljoprivrednika, niti mogli biti utvrđeni prvaci takmičari, pa da, prema tome, nije ni postojao uvjet za dodjeljivanje medalja za unapređivanje poljoprivrede.

U točki 3 citiranog propisa o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede navedeno je, da će rang ustanovljenih medalja biti naknadno određen. To, međutim, nije učinjeno.

Prema podacima inz Dragomira Acovića iz Beograda, do sada su poznate samo dvije medalje za unapređivanje poljoprivrede (zlatna i srebrna). S tim medaljama nije bio nitko odlikovan.

Fotografiju spomenute zlatne medalje dobio sam od inž. Dragomira Acovića.


Literatura

1) Zakon o unapređivanju poljoprivrede od 6. rujna 1929. godine, objavljen u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca broj 221 od 21. rujna 1929. godine.
2) Propis o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede od 15. ožujka 1930. godine, objavljen u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije broj 110 od 16. svibnja 1930. godine.
3) Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije, koje tiskane u razdoblju ad 22. rujna 1929. do 6. travnja 1941. godine.
4) Zakon o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije od 23. siječnja 1883. godine.


Autor: Dr. Veljko Malinar Zagreb
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 33, Zagreb, godina 1979.


Otkup medalja - Tel./Viber/WhatsApp: +385 95 858 6377
- 12:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 24.05.2013.

O pitanju prekova u emisijama grčko-ilirskih kovnica na Jadranu

Overstrikes on Greek-Illyrian Coins in Adriatic Region
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Grčko - ilirske kovnice, koje su djelovale na Istočnom Jadranu u vrijeme razvitka i cvata grčke kolonizacije, ostavile su vidljiva traga i dokaza svoje intenzivne aktivnosti, a k tome i neobično bogate invencije u oblikovanju tipova emitirana novca. Imajući prvenstveno u vidu kovnice koje možemo sa sigurnošću ili s većom ili manjom vjerojatnošću locirati u području Srednjeg Jadrana, tj. na srednjojadranskom arhipelagu, među njima kovnice gradova - kolonija Pharosa (o. Hvar) i Isse (o. Vis) zaokupljuju ponajprije našu pažnju, jer njihove emisije čine temeljni fond nemale numizmatičke baštine Istočnog Jadrana.(1)

Problemi će se javiti istom s preostalim kovnicama, i koje su, što je također vrlo dobro poznato, djelovale u tom području, ali ih još nismo u mogućnosti, neke čak ni približno, prostomo definirati. Riječ je, o opet ponajprije, o pretpostavljanoj kovnici u knidskoj naseobini na otoku Korčuli, koja je svakako tu morala postojati i djelovati, mada o njenim emisijama za sada smijemo još uvijek činiti samo pretpostavke. Sigurnih naime potvrda o emisijama toga grada odnosno njegove kovnice nema, iako je bilo pokušaja, a i sad ih ima, da se toj kovnici pripišu neki dosta rijetki primjerci grčkog novca s jadranskog područja, (koji se ne uklapaju u poznatu tipologiju grčko - ilirskog novca iz spomenutih emisija.(2) Otok Hvar bio je, po sudu većeg dijela onih koji su se tim problemom bavili, sjedištem još jednoj kovnici, koja je u 2. stoljeću prije n.e. emitirala poznate serije tzv. mlađeg novca ilirskog vladara Baleja (3) iako drugi drže da su i te serije, kao i one prve, mnogo kvalitetnije, bile emitirane u pretpostavljanom Balejevu sjedištu Rhizonu (Risan) (4), gdje je pronađena najveća količina toga novca, obiju serija. Iako kratka vijeka, jedna od najaktivnijih grčkih kovnica na Jadranu bila je ona u gradu Herakleji, koloniji nepoznata podrijetla, koju još nije uspjelo locirati, iako je bilo predloženo više antičkih ili suvremenih lokaliteta, osobito u području Srednjeg Jadrana (Salona, otok Hvar, Vela Luka na o. Korčuli, Rogoznica kraj Šibenika) (5), od kojih, kako vidimo, neki i na spomenutim, pa i drugim otocima srednjojadranskog arhipelaga, gdje su bile osnovane i sve druge poznate grčke kolonije na Jadranu. Ovdje bi trebalo, čini nam se, barem uvjetno spomenuti i još jednu kovnicu, koja je djelovala u području istog arhipelaga, a to je ona koja je emitirala zanimljive serije novca s legendom IONIO, za koju se pretpostavlja da je imala sjedište, kao prethodnik isejsike kovnice, na otoku Visu (6). No i o njoj nešto više kasnije.

Sve spomenute kovnice povezuju neki zajednički elementi (novčana stopa, tipovi, tehničke i stilske karakteristike i sl.), a opet su, s obzirom na određene povijesne, ekonomske i kultume faktore, koji su ih uvjetovali, imale i razumljive oznake svoje posebnosti. Podsjetit ćemo se u kratko na neke od tih faktora, posebno na njihovu opću tipologiju i osnovne meterološke karakteristike, komparacije radi, jer će tako biti lakše pratiti i prikaz koji slijedi o miješanju odnosno preuzimanju tipova u postupku prekova.

Uzimajući u obzir sve kovnice, i grčke i ilirske, u spomenutom jadranskom prostoru naći ćemo na novcu iz njihovih emisija, u reversu, ove tipove: iz životinjskog svijeta kozu (Pharos, Issa, Dim.. .- emisije), jelena (Issa), srnu (Issa), lavlju protomu (Issa, zapravo „Ionios“- serija, a možda i nelocirana knidska naseobina (7)?), dupina (Herakleja, Issa (8)); iz biljnog svijeta grozd (Pharos, Issa), klas (Korkyra (9)?); od keramičke ambalaže kantharos (Pharos, Issa), amforu - u aversu! - (Issa); iz astralnog repertoara zvijezdu (Issa); iz trgovačko - ratničkog arsenala galiju (Daorsi); iz mitologije Artemidu - revers! - (vladar Balej). I repertoar likova božanstava u aversu je vrlo raznolik. Tu su likovi Zeusa (Pharos, Dim ...- emisije), Apolona (Korkyra,“Ionios“- serija (10)?), Hermesa (11)(?) (Daorsi), Dionisa (Pharos), Herakla (Herakleja, Issa (12)), zatim Heru (Issa), Atenu (Issa), Artemidu (Pharos, Herakleja, vladar Balej), Persefonu (Pharos), par Dionisa - Atenu (Issa), nimfu (Issa); u figuralne tipove s aversa ide i vladarski portret Baleja s njegova novca.

Poslužit ćemo se ovdje i metrološkim podacima koje je dao još J. Brunšmid rezimirajući vrijednosti težina poznatih mu primjeraka u svojoj radnji o grčkoj numizmatici na Istočnom Jadranu, uz obimnu tipološku i metrološku dokumentaciju.(13) On je ustanovio da je prosječna težina starijih nominala Pharosa i Isse gotovo jednaka, iznoseći nešto preko 16 gr (Pharos 16,36 gr - Issa 16,02 gr), dok im srednja vrijednost polunominala znatnije varira (Pharos 5,50 gr - Issa 6,85 gr). Zanimljivo je da je najveća težina između grčkim novcima na Istočnom Jadranu bila ustanovljena kod jednog primjerka iz heraklejske kovnice (14) (23 gr) - koja kako je poznato ima i posebne, karakteristične za taj grad, tipove - dok je najveća težina među svim primjercima faroskog novca iznosila 19,9 gr a isejskog 19,81 gr.

Najveća ipak težina Brunsmidu poznatih primjeraka Dim ... emisija, iznosila je samo 16,35 gr, što je posebno zanimljivo s obzirom na činjenicu da su te emisije bile odreda prekovi nekih od prije spomenutih novaca.

Jedna od osobito uočljivih karakteristika grčko - ilirskog novca spomenutog područja je česta pojava prekova, i to takvih gdje je određena kovnica za svoje vlastite emisije upotrijebila već postojeće otkove odnosno novac nekog drugog grada ili kovnice. Za razliku od dosta mladih emisija iz južnojadranskih, ili južnoilirskih, kovnica (Dyrrhachium, Lissos, Skodra, Rhizon i dr.(15)), sve srednjojadranske kovnice našle su se, bilo kao aktivni bilo pasivni faktor, u toj neobičnoj igri kovnih slojevanja. Prekovi su - bez obzira na kvalitetu otkovanih tipova - najčešće loše izvedeni, tj. samo dijelom ostvareni, pa kako su i prethodni tipovi i pri novom kovanju dobrim dijelom ostali nedirnuti i čitki, taj je prekovani novac zapravo sadržavao dvojne tipove, u stvari hibride u najraznovrsnijim figuralnim kombinacijama. Ti prekovani novac sa svojim dvostrukim slojevima za nas su izvanredno važni i kao povijesni dokumenti, jer nam ne samo otkrivaju kovnice i gradove ili druge subjekte koji su ih emitirali, već nas i upućuju na neminovne uzroke i poticaje, koji su do toga nesvakidašnjeg fenomena dovodili. Kovnica, koja je umjesto izvomih kovova određeno vrijeme emitirala takve prekove, kao novce grada, područja ili nekog dinasta u čijoj je službi bila, nije pri prekivanju slijedila uvijek isti postupak. Jedanput je naime avers s prethodnog otkova zadržan u istoj funkciji, drugi put je pak on u novom otkovu postao revers novcu. Tako smo najčešće kod prvog postupka dobili otiske dvaju likova (glava) na zajedničkom im aversu - u najrazličitijim opet kombinacijama, što je ovisilo o tome da li su oba lika kod stavljanja u kalup bila iste orijentacije (a dakako i u istom smjeru okrenuta prema izvornoj zamisli gravera) - dok su se tipovi reversa, ponekad isti ponekad različiti, ispreplitali do amorfnih i neprepoznatljivih znakova.

Nije nam namjera upuštati se ovdje u vrlo složena pitanja prioriteta kovova u prekovima o kojima će biti riječ, jer to iziskuje detaljnu analizu i studij svakoga pojedinog primjerka, za što u ovom prilogu nije bilo mogućnosti. Učinit ćemo to u svoje vrijeme i na odgovarajućem ,mjestu, u nadi da će tada biti moguće odrediti pravu stratifikaciju njihovih tipova i redoslijed kovova, na temelju čega će se moći izvoditi i pravilniji zaključci o povijesnim i društveno-ekonomskim aspektima takvih pojava u grčko-ilirsikoj numizmatici jadranskog područja.
Među spomenutim jadranskim grčko - ilirskim kovnicama i njihovim emisijama posebnu pažnju, upravo zbog izloženih pojava, izazivaju dosta brojni primjerci (brončana) novca koji, uz već imenovane tipove, nose i legende, manje poznate ili nepoznate povijesnim izvorima i tradiciji, IONIO (16) i AIM (17). Dok su, kako se čini, svi poznati primjerci Dim - serija prekovi, pa i kad je naknadni kov, s obzirom na prethodne tipove, dobro realiziran, uklonivši ih temeljito, „Ionios“ - emisije poznate su i kao izvome serije i kao prekovi, i to u dva osnovna tipa, i s varijantom jednoga od njih. (18) To, dakako, daje priliku za posebnu povijesnu i numizmatičku analizu.

O „Ionios“ - emisijama kazali smo na drugom mjestu već svoje viđenje problema. (19) Naknadna, kompletnija analiza pristupačne nam građe uvjerila nas je u izuzetnu složenost stratifikacije tipova (kovova) tih emisija, a neki primjerci, ma da ne i sasvim jasno, kao da pokazuju da se ponekad radi i o višeslojnim kovovima.

Pharos – „Ionis“ - tip 1 (av/rv); Herakleja – „Ionis“ - tip 2 (av)

Pharos – „Ionis“ - tip 1 (av/rv); Herakleja – „Ionis“ - tip 2 (av)

To povijesnu situaciju na imenovanim jadranskim prostorima čini još zamršenijom. Ponajveći problem ipak predstavljaju pojedini primjerci iz te bogate povijesno - numizmatičke baštine, gdje se kronologija i stratifikacija kovova pričinja obrnutom od one utvrđene (neke naknadne analize spomenutog novca nas primoravaju da u određenom smislu korigiramo ranije konstatacije). To bi u praksi značilo da imamo izuzetno zanimljivu pojavu vraćanja starim, napuštenim tipovima, ali također i izvomim emisionim središtima i političkim subjektima, koji su nekada bili njihovi nosioci. Konkretno, radilo bi se o tome da među spomenutim kovovima imamo ovakve fenomene prekova: (kovnica, odnosno tip) A - B; B - A; ali i A - B - A (odnosno B - A - B) i slično. Nismo se pak osvjedočili da ti višestruki kovovi (prekovi) imaju ponekad i shemu A - B - C, tj. da nose tragove emisija triju različitih kovnica.

Prekovi koji su označeni legendom IONIO (vjerojatno ipak IONIOY) nastali su uglavnom tako što je tim emisijama kao kovna građa poslužio novac grada Pharosa - ili obratno! - s poznatim tipovima ranije faze njegove kovnice Zeus - koza, a u manjoj mjeri pak novac jadranske, ilirske, Herakleje (20) (Heraklo - H. atributi). Čini se također da su za neke emisije „Jonios“ - tipova - i to za one koje se naoko pričinjaju izvomim kovovima - bio upotrebljen novac Sirakuze (21) što je prilično shvatljivo, kad se zna da je taj novac u stvari bio i prvi isejski novac; taj je, po našem sudu, bio nadomješten novcem dinasta Jonija, koji se na tom otoku domogao vlasti kad je vlast Sirakuze na Jadranu prestala. Činjenicu pak što je Jonije za svoje daljnje, mnogo brojnije, emisije upotrijebio ranije kovove faroske i heraklejske kovnice (22) objasnili smo već time što se taj moćni dinast, koji je, kako pretpostavljamo, organizirao prvu autonomnu vlast i državu na Visu i u tom dijelu Jadrana, dokopao bio vlasti i nad drugim jadranskim otocima. Tu su djelovale dvije preostale važne grčke naseobine Pharos i Herakleia, koje su baš u to vrijeme nekako - oko sredine ili najkasnije potkraj 4. stoljeća pr. n.e. - doživljavale svoje neobjašnjene još padove, od kojih se potonja više nije oporavila. Njena je kovnica, za razliku od one faroske, koja će ponovno proraditi, zauvijek zamrla. Mnogo je teže, međutim, objasniti spomenuti numizmatički fenomen prekova izvomih „Jonios“ - tipova starijim tipovima faroske kovnice. Naoko ga možda i ne bi bilo teško i protumačiti, jer se može pretpostaviti da je Jonijeva država i vlast nad otokom Hvarom pa i gradom Pharosom bila kratka vijeka, pa se taj grad, sam ili uz nečiju pomoć, oslobodio tutorstva spomenutog dinasta i uspostavio autonomiju i demokraciju, koje su bile nasilno prekinute.

No, teže je taj fenomen objasniti numizmatičkim razlozima, jer su, što je poznato, čisti kovovi Jonijeva novca, barem sudeći prema sačuvanim primjercima, bili dosta rijetki, a izuzetno su rijetke i stratifikacije kovova tipa A - B - A. Osim toga, čini se da faroska kovnica, preuzevši nekadašnju aktivnost, više nije emitirala novac sa starim, tradicionalnim tipovima (Zeus - koza), već je započela emitiranjem novih vrijednosti, ali s drugim (raznim) tipovima. Moramo se, dapače, zapitati, što se to temeljito izmijenilo u toj parskoj naseobini da je njena kovnica napustila lik zaštitnika Zeusa, zamijenivši ga drugim, manje značajnim božanstvima (u prvom redu Dionisom). Iako se može primijetiti da su svi novi tipovi, uključujući i spomenuti Dionisov lik, odraz izmijenjenih gospodarskih prilika i nove privredne orijentacije (vinogradarstvo) (23), to se ipak neće moći samo time objasniti, jer je nesumnjivo i populacijski faktor pri tome mogao odigrati presudnu ulogu. A u međuvremenu mnogo se toga dogodilo.

U citiranoj već radnji o „Jonijevim“ emisijama dali smo dosta iscrpan pregled kombinacija tipova dvaju različitih kovova (osobito „slojevanje“ tipova faroske kovnice, Zeus - koza, i onih Jonijeve (viške?) kovnice, Apolon (?) - delfin, u kojima se spomenuti tipovi isprepliću na najrazličnije načine, bilo da se tipovi aversa jednog kova susreću s tipovima aversa ili pak reversa drugoga.

Neke primjerke, ranije također smatrane „Jonios“ - kovovima (bez obzira na interpretacije toga novca, na prikazani lik u aversu kao i na samu legendu IONIO) pokušali smo, kako je već rečeno, odvojiti od „Jonios“ - serija. Riječ je posebno o anepigrafskim serijama, i sa drugim tipovima (u reversu lavlja protoma), identificirajući ih kao moguće kovove jadransko-korkirejske kovnice (24). I neki primjerci iz tih emisija također su prekovi, čini se i opet novca faroske i heraklejske kovnice, koje su tako izdašno snabdjele te kasnije kovnice potrebnom kovnom gradom. O značenju tih rijetkih prekova, koji zasad još ne pružaju dovoljno elemenata za bilo kakve zaključke, bit će riječi drugom prilikom kad se upotpuni nužna dokumentacija, što je neizostavan preduvjet.

Među najzanimljivije prekove u jadranskoj grčko-ilirskoj numografiji idu zagonetne emisije koje su označene legendom DIM ili DI. Dim - emisije su, za razliku od prije opisanih, uvijek mladi kovovi, a kovna podloga im je i opet ili novac Pharosa, čije tipove preuzima (!), ili onaj Herakleje. Mnogo su češći prekovi faroskog novca, pa je to, kao i činjenica da ti nalazi pretežno potječu s otoka Hvara, dalo osnove hipotezi da je i taj Dim-novac kovan na tom otoku, dapače da predstavlja emisije jedne nepoznate grčke naseobine na otoku, koju se htjelo locirati na položaju današnjeg grada Hvara. Grga Novak joj je, na osnovi legende, pokušao dati ime, Dimos (v. bilj. 5). Drugi su bili mišljenja da se radi o poznatom ilirskom gradu Dimallum (Livije), iako je očito da se taj nalazio u južnoj Iliridi, a ne u području nalaza ovoga novca. Taj iz povijesti poznati ilirski grad tek je u najnovije vrijeme lociran na temelju nalaza niza opeka sa žigom u kojemu je ime (etnonim) DIMALLITAN (25). Teško je objasniti da bi se eventualni novci jednog južnoilirskog grada našli gotovo jedino samo na otoku Hvaru, a k tome još i da nose tipove koji su neminovno preuzeti od onih što ih je emitirala kovnica grada Pharosa. To pak što bi se pored postojećeg Pharosa na istom otoku bio razvio još jedan autonomni polis - što ga ni jedan drugi izvor ne registrira - i ne bi bilo toliko važno, jer je numizmatika dala jedine podatke i u slučaju nekih drugih jadranskih naseobina. Mi smo opetovano izrazili sumnje u takva rješenja tražeći i druga, koja bi nas mogla više zadovoljiti. Polazili smo i od činjenice, da u spomenutim emisijama imamo, koliko nam je poznato, samo prekove, a prekovi su uvijek bili znak posebnih, nenormalnih prilika i efememog trajanja određene situacije. Zato smo isticali mogućnost da je kod DIM - prekova u pitanju sasvim drugi jedan subjekt, koji ih emitira, tj. ne neka grčka naseobina ili ilirski grad već nama nepoznata neka povijesna osoba, neki dinast, koji se, baš kao svojedobno i Jonije, u jednom momentu političkih kriza na srednjem Jadranu domogao vlasti nad otokom Hvarom, a možda i na još širem području.

Dim - emisije uglavnom su loše kvalitete, umjetnički domet rezbara kalupa je ispod nivoa sličnih tipova faroske kovnice, a k tome još kalup je redovito manji od onoga s prethodnih kovova. Kod faroskog novca čini se da se uvijek pazilo da novi kalup aversa bude otkovan nad predašnjim reversom, i obratno, tako da se uvijek miješaju tipovi glava (Zeus) i koza. Nešto su bolje kvalitete prekovi heraklejskog novca, pa možda i to ima neko značenje, kojemu bi trebalo posvetiti pažnju. Zasad sve to samo kao konstatacija.

Pri ovome svemu ne može ostati nezamijećenom činjenica, da su i „Ionios“ i Dim - emisije (prekovi) kao kovnu podlogu imale iste ranije kovove s tipovima novca grčkih gradova (kolonija) Pharosa i Herakleje. Povezujući te činjenice u suvislu cjlinu nameće se kao logičan zaključak, da su emisije spomenuta novca, u vidu prekova, vremenski, a i prostomo, bile povezane s kovnicama imenovanih grčkih gradova, od kojih, kako je rečeno, jednoga još nismo u mogućnosti sa sigumošću locirati. Zapravo te su emisije mogle biti realizirane samo nakon prestanka aktivnosti faroske i heraklejske kovnice, i to vjerojatno ne mnogo kasnije od toga, jer su one, kako se čini, stjecajem događaja ispunile prazninu koja je zavladala u trgovačkim vezama s prostranim ilirskim tržištem. Ako se spomenute činjenice moraju dovesti u vezu, a čini se da se doista moraju, onda kao podloga i poticaj svemu tome stoje konkretno povijesni, politički i ekonomski razlozi, koje bismo morali objasniti.

Kako ne raspolažemo drugim izvorima osim ovim, numizmatičkim, komparativna analiza svih jadranskih, grčkih i ilirskih kovova morala bi nam najprije dati odgovor na barem približno vrijeme zbivanja tih događaja. Problem nije tako jednostavan, jer se u tehnologiji kovanja općenito, a onoj o kojoj je ovdje riječ posebno, stilske i tehničke karakteristike, kao i tipologija, mnogo dulje zadržavaju u tradicionalnim formama nego li to pokazuju ostale grane umjetnosti i tehničkog procesa. Koliko je bilo moguće dosadašnjim analizama (koje nisu definitivne) ustanoviti, ne bismo smjeli prekoračiti 4. stoljeće, stoljeće u kojemu je i ostvaren pretežni razvitak grčke kolonizacije na istočnom Jadranu; dapače, preciznije bismo se izrazili, ako bismo kazali da se to počelo zbivati još tijekom druge polovine toga stoljeća, sto smo za „Ionios“-emisije već okvimo predskazali u spomenutom radu. Ako ostanemo pri tom datiranju „Ionios“ - emisija, kojih je vijek mogao biti i nešto duži, to bi, dosljedno, povlačilo i odgovarajuće datiranje Dim - emisija, za koje smo ustanovili slične pretpostavke. Postheraklejska faza tih emisija (prekova) - o postfaroskoj fazi u tom smislu ne može se govoriti, jer faroska kovnica obnavlja svoj rad, iako s drugim vrijednostima i tipovima novca - ne dolazi uopće u pitanje. Poteškoće nastaju pri nešto preciznijem definiranju vremena tih emisija, za koje bi trebalo odgovor potražiti kako u unutrašnjim, tj. tehničko-stilskim karakteristikama novca tako i u izvanjskim faktorima, tj. u povijesnom kontekstu, koji ih nesumnjivo prati. Što se tehničkih i stilskih karakteristika tiče ti kovovi, ma da s očitim znakovima opadanja, kao i improvizaoije, nose još oznake ranijih faza istočnojadranskih grčkih kovova, dakle 4. stoljeća pr. n.e., ali za to vrijeme ne nalazimo odgovarajućeg povijesnog okvira, koji bi ovdje trebao biti primaran. Legenda DIM (DI) ne samo što ne pridonosi rješenju već u određenom smislu i komplicira situaciju. Ne ulazeći ovdje u ponovnu diskusiju da li se u sačuvanoj legendi kriju inicijalna slova imena naseobine koja je emitirala novac (Grga Novak) ili nekog dinasta koji je svojim imenom obilježio nove novce kovane starim tipovima (Rendić), moramo konstatirati da nam ta tri slova ne otkrivaju ni jedno poznato, ni grčko ni ilirsko, osobno ime (antroponim) niti topo - etnonim, ako izuzmemo samo jedan od ovih posljednjih - poznati ilirski grad Dimallum. Za to su, kako smo vidjeli, neki autori već bill skloni u spomenutim siglama vidjeti ime toga grada (Lisičar).

Dakako, teoretske mogućnosti za postojanje nekog nepoznatog još monema postoje, svakako više u oblasti toponimije nego li antroponimije. No, ako bismo se već sada morali odlučiti za jednu kako tako uvjerljivu interpretaciju, koja nas ne bi odvela u vode neprihvatljivih i nerealnih povijesnih špekulacija, našoj davnoj tezi, da bismo tu ipak najradije očekivali ime nepoznatog ilirskog dinasta (ili grčkog tirana), pridodali bismo sada i drugu mogućnosti. U sasvim nesagledivom još kontekstu, moglo bi se tu doista raditi o topoetnonimu Dimale koja se, kako smo vidjeli, jedini zasad nameće kao rješenje kratice DIM. Opravdavajući tu pretpostavku, zasad bismo mogli navesti samo dvije mogućnosti: ili se tu radi o toponimu Dimale, ili njemu slicnom, koji je srodan sa spomenutim već imenom grada u južnoj Iliridi - dublete u staroj ilirskoj toponimiji nisu rijetke, a napose su poznati primjeri u geografskom nazivlju, gdje su korijen ili osnova riječi isti - ili je doista riječ o samom južnoilirskom toponimu (gradu) koji se „umiješao“ u povijesnu situaciju srednjeg dijela istočnojadranske obale. Obje pretpostavke morale bi imati svoja opravdanja, koja, međutim - to treba priznati - nisu mnogo uvjerljiva. Ako je bio na srednjem Jadranu, pa k tome još i na samom otoku Hvaru, gdje je nađeno najviše toga novca, kako objasniti samu činjenicu da je takva jedna nepoznata ilirska zajednica, ili naselje (grad), došla u situaciju da sama kuje novac, i to s tipovima poznatog grčkog grada na Hvaru. Nije li možda to mogla biti ona prastara ilirska jezgra, odnosno jedno od naselja uz grcki Pharos, koja je svojedobno sudjelovala u ustanku i u opsadi te naseobine prilikom njena osnivanja (27)? Nije li ona iskoristila šansu da u jeku jedne od velikih kriza te parske naseobine preuzme vodeću ulogu na otoku, u nekom znaku kontinuiteta, o kojem bi govorili preuzeti tipovi faroskog novca?

Za drugu pretpostavku imali bismo još manje dovoljno uvjerljivih argumenata, pogotovu ako bismo trebali ostati u već spomenutim vremenskim okvirima. Kasnije, naime u doba Teute odnosno poznatog i kontroverznog hvarskog (faroskog) „vladar“ Demetrija, koji je bio u službi i Grka i Ilira i Rimljana, mogao bi se i naći neki motiv, jer je poznato, na primjer, da je egzul Demetrije, boraveći u južnoj Iliridi, za svoju novu rezidenciju bio odabrao bas grad Dimale. Legitimitet, koji je taj bivši - a i kasniji, opet - faroski prvak želio zadržati i u dalekoj južnoj Iliridi, mogao je biti povodom kovanju novca s faroskim tipovima i s imenom nove Demetrijeve rezidencije. No u tom bi slučaju trebalo objasniti, kako su se primjerci toga novca našli samo na srednjem Jadranu, zapravo uglavnom na otoku Hvaru. Nije li, možda, brzina tih kovova (prekovi) putokaz da su i oni potekli iz stare faroske kovnice u času kad je već Demetrijev odlazak s tog otoka bio neminovan, odnosno kad je on već bio isplanirao svoju daljnju aktivnost na suprotnim pozicijama, za koju se i na taj način, sam ili posredstvom svojih pristaša, žustro pripremio?

Takvih kombinacija, dakako, mogli bismo na osnovi oskudnih podataka kojima raspolažemo, izvesti bezbroj. No, sve bi one bile lišene stvarne povijesne podloge i potrebne argumentacije, bez kojih nije moguće stvarati realne rekonstrukcije događaja. Ipak, kako određene indicije postoje, a izvan njih za sada drugo i nemamo, nije na odmet donijeti i same pretpostavke - jer one otvaraju vidike i puteve eventualnih rješenja - koje, međutim, takvima moraju i ostati sve do mogućnosti da jednom budu nadomještene i nekim realnijim, uvjerljivijim, zaključcima.

Brunšmid (sp. dj., 77) spominje i još neke druge prekove u grčkoj i lirskoj numizmatici, u prvom redu kod novca iz Balejevih emisija, koji bi po njemu bill prekovani žigovima faroske kovnice. No tom nejasnom području grčko - ilirske numizmatike - jer riječ je o primjercima novca koji su najčešće vrlo loše očuvani - ovdje ne možemo pokloniti željenu pažnju. Nismo, naime, uspjeli identificirati ni jedan takav primjerak, iako ih Brunšmid spominje. Isto pretpostavlja Brunšmid (str. 44, nr. 16 i 17 i dr.) i za isejske novce tipa nimfa (zvijezda, prekovane faroskim tipovima Persefona/koza). No to sve ne spada u „klasične“ primjere naših grčko - ilirskih prekova.

Kad se ovaj tip „kontinuiteta“ (prekovi) u grčko - ilirskoj numizmatici usporedi s kontinuitetom djelovanja pojedinih kovnica, koje su, kako je spomenuto, bile u službi različitih subjekata i nosilaca vlasti u istim srediištima i područjima Iliride (kovnice u Lissosu, Skodri, Rhizonu) - služeci se ponekad također istim tipovima i lansirajući nove tipove (28), a da se pri tome nisu služili praksom prekova - moramo se upitati, odakle te razlike u postupku emitiranja novca. Nesumnjivo je, naime, da su i te promjene političke vlasti u emisionim centrima bile nagle i donekle efemerne poput tek opisanih. Riječ je vjerojatno o jednoj drukčijoj tradiciji, a također i funkciji i karakteru toga novca, jer su kovnice na jugu Iliride, koje djeluju, sudeći po svemu, nešto kasnije od onih u sjevemijim krajevima Jadrana, bile na području povijesne ilirske države (29), dakle na neki način s njom i organski povezane. Osobno i dalje držimo da je tu prije svega riječ o kontinuitetu emisija spomenutih ilirskih gradova, kojima je ilirski vladar autonomiju zamijenio svojim kraljevskim suverenitetom, nego li o emisijama ilirskog kraljevstva, kakvih, smatramo, nikada nije bilo. U novcu pak poput onoga iz „Jonios“ i Dim - emisija treba vidjeti odraze političkih stanja na srednjem Jadranu, izvan spomenutog političkog konteksta, gdje su se u fazi inicijalnog razvoja grčke kolonizacije češće sukobljavali grčki i ilirski političko - ekonomski interesi, s povremenim demonstracijama snage i individualiteta ilirskog etničkog faktora.

Grčko - ilirski odnosi na istočnom Jadranu još nisu dovoljno proučeni, a niti su u svjetlosti postojećih izvora dobili odgovarajuće i zadovoljavajuće interpretacije. Nema sumnje da će u procesu daljnjih nastojanja da se naše poznavanje tih pitanja produbi, numizmatika imati istaknuto mjesto. Tom cilju - rezimirajući na neki način ono sto smo o tim, problemima već kazali u brojnim radovima, ali i otvarajući usput i neka nova pitanja, koja se nakon svega i nameću - neka posluže i ova naša razmišljanja, koja su zapravo bila namijenjena jubilarnom 6. svesku „Numizmatike“, a koja se stjecajem okolnosti istom ovdje objavljuju.





BILJEŠKE

1) Usp. J. Brunšmid, Die Inschriften und Muenzen der griechischen Stadte Dalmatiens, Abhandlungen d. Archäol. - epigraph. Seminares d. Univ. Wien, XI, Wien 1898.
2) Suprotno od tradicionalnog mišljenja (v. Brunšmid, s.p. dj., 69 i d.) da toj kovnici pri-padaju četiri sačuvana primjerka novca s tipovima Apolon/klas i legendom KORKYRAION - zakoje smo mi pretpostavljali da pripadaju kovnici poznatije Korkyre (Krf) - u radu koji izlaziu „Diadori“ posvećenoj M. Suiću, pokušali smo neke emisije pripisivane Issi odnosno „Ionios“- emisijama povezati s gorespomenutom korkirejskom kovnicom a time i s knidskom naseobinom na tom otoku (lavlja protoma u reversu).
3) O tom vladaru usp. naš rad „Ballaios et Pharos. Contribution a la typologie et a l'iconographie des monnaies greco – illyriennes“, Archaeologia Iugoslavica V, 1964.
4) A. Evans, On some recent discoveries of Illyrian coins, Numismatic chronicle, n.s. 20, London 1880, 269 i d. Brunšmid, sp. dj. 76 i d., naprotiv, nije sklon tezi o bilo kakvoj Balejevoj kovnici u tome gradu.
5) Vidi o tome G. Novak, Dim(os) i Herakleia, Strena Buliciana, Zagreb - Split 1924, 655 i d.; D. Rendić - Miočević, K pitanju historiciteta nekih grčkih kovnica na našoj obali. Herakleja i Korkyra Melaina, Numismatika 5, Zagreb 1953, 3 i d.
6) Usp. D. Rendić - Miočević, Novci grčko - ilirskih kovnica na Jadranu, Adriatica praehistorica et antiqua (Miscellanea G. Novak), Zagreb 1970, 347 i d. O tim pitanjima temeljito raspravlja P. Visona u svojoj diplomskoj (doktorskoj) radnji „La monetazione di Issa“ objavljenoj kao rukopis (Padova 1974-1975), sv. 1, I, 59; usp. i G. Gorini, La prima fase della monetazione greca di bronzo in Adriatico, Rivista Italiana di Numismatica, XXI, Serie sesta, LXXVI, Milano 1976, 7 i d.
7) V. bilj. 2 i tu citirano naše mišljenje.
8) Odnosno „Ionios“ - emisije koje vjerojatno potječu iz neke isejske kovnice.
9) V. bilj. 7 i 2.
10) U spomenutoj radnji o „Jonios“- emisijama (bilj. 6) pretpostavili smo kao najvjerojatnije da je na tom novcu prikazan lik Apolona (možda i Hermesa?), i to u serijama gdje je u aversu lik mlade muške osobe okrenute na desno (str. 365).
11) Opetovano je izraženo mišljenje u novije doba da na daorsijskom novcu neće biti prikazan lik toga božanstva, već ili nekog domaćeg boga ili herosa (D. Rendić-Miočević, H. Ceka) ili pak vladarske osobe, Gencija (S. Islami). Vidi o eventualnom prikazu Hermesa na „Ionios“, -serijama bilj. 10.
12) Lik Herakla (a možda i Posejdona ili čak Zeusa) prikazan je po našem mišljenju i na nekim serijama navodnog „Ionios“ - novca, koje mi pripisujemo korkirejskoj (knidski grad na o. Korčuli) kovnici; vidi bilj. 2.
13) Sp. dj., 38, bilj. 32 i 33.
14) Sp. dj.
15) Usp. J. Brunšmid, s,p. dj.; H. Ceka, Questions de numismatique illyrienne, Tirana 1972; S. Islami, Le monnayage de Skodra, Lissos et Genthios, Studia Albanica 3, Tirana 1966, 1, 225 i d.; D. Rendić - Miočević, L'atelier monetaire de Rhizon et ses emissions, u „Kovanje i kovnice antičkog i srednjovjekovnog novca“ - znanstveni skup, Beograd 1976, 35 i d.
16) Legenda se kod bolje sačuvanih primjeraka redovito pojavljuje u tom obliku, za koji se pretpostavljalo da predstavlja dorski genitivni oblik imena (nismo bili prvi koji smo zastupali to gledište, kalko navodi G. Gorini, sp. dj. 15, bilj. 19). Ipak na jednom primjerku (v. naš rad „Ionios ...“, T. IV, gore) čini se da je vidljivo i posljednje, šesto slovo, u kojemu prepozna jemo Y, nasuprot onima (Gorini, 15; Visona, 86) koji hoće da predani oblik kompletiraiu u IONIOS (nominativ).
17) Punija legenda, koja je rjeđa, glasi DIM, dok veći broj primjeraka, istina loše očuvanih, ima kraći oblik DI.
18) O tome zašto smo se odlučili da i taj treći „ti“ označimo kao varijantu, v. dalje.
19) Sp. dj.
20) O tome vidi Brunšmid, sp. dj., 58 i d. (posebno 61, 5); usp. Visona, sp. dj. 174 i d.
21) Usp. Visona, sp. dj., 64 i d.; Gorini, sp. dj., 9.
22) Spomenuti autori vide proces tih prekova u obrnutom redoslijedu, što, po nasem sudu, može biti samo u nekim slučajevima točno.
23) Upozoravamo na već spomenute tipove na novcu: grožđe, a također i amfora i kantaros (kao recipijenti za poznata viška i hvarska vina). Usp. o razvoju vinogradarstva u ilirskim krajevima M. Zaninović, Iliri i vinova loza, Godišnjak Centra za balkanol. ispitivanja Akademije nauka i Umjetnosti BiH, XI/2, Sarajevo 1976 (Zbomik A. Benca), 261 i d.
24) I »Ionios« - serija 2, kako smo je nazvali (av: lik starijeg muškarca na lijevo, uz legendu IONIO) ima lavlju protomu u reversu, no pitanje je, nije li ova serija »Ionios« - novca naslijedila nešto iz tipologije »korkirejskog« novca.
25) Usp. B. Dautaj, La decouverte de la cite illyrienne de Dimale, Studia Albanica 1965,1, 65 i d. (Riječ je o današnjoj Krotini u Albaniji).
26) Usp. Naš rad (saopćenje na numizmatičkom kongresu u Parizu, 1953) „Quelques remarques sur les monnaies grecques de Dalmatie“, Actes du Congres..., Paris 1957, 83 i d.
27) O tome vidi D. Rendić - Miočević, Prilozi etnografiji i topografiji naše obale u staro doba. Jadastini, Vjesnik za arheol. i hist. dalm. LI, 1950, 19 i d., M. Nikolanci, Otok Faros prije dolaska Parana, Hvarski zbornik I, Hvar 1973, 105 i d.
28) Vidi osnovnu literaturu spomenutu u bilj. 15, usp. Također D. Rendić - Miočević, Neki problemi tipologije i kronologije novca ilirskog kralja Gencija, Numizmatičke vijesti,
27, Zagreb 1969, 1 i d; isti, Uz nalaz doskora nepoznata labeatskog novca. mPrilog ikonografiji ilirskog „plemenskog“ novca, ibid., 31, 1973, 9 i d.
29) Usp. F. Papazoglu, Les origines et la destinee da l'Etat illyrien. mIllyrii proprie dicti, „Historia“ 14/2, Wiesbaden 1965, 143 i d.


Autor: Duje Rendić – Miočević
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 33, Zagreb, godina 1979.

kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!
111
- 13:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 23.05.2013.

Stare kineske novčanice iz zbirke Attilio Monaco, talijanskog diplomate u Kini

Old Chinese Banknotes from Attilo Monaco Collection
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Kina je uvijek bila i zanimljiva i nedovoljno istražena zemlja s osebujnim načinom života i mišljenja i starom kulturom.

U njoj se još u brončano doba javljaju prve vladarske dinastije Hsia i Shang, te ona već tada postaje zemlja s razvijenim pismom. Za starije obitelji Han (206. pr. n. e. - 24. n. e.) zemlja doživljava kulturni uspon i širi se od Koreje do Turkestana, a za mlađe dinastije Han (25. - 220. g.) u Kinu prodire budizam. Nakon više stoljeća međusobnih borbi, Kinu sjedinjuje dinastija Tan (618. - 907. g.). Za dinastije Sung (960. - 1279. g.), koja je vladala samo u južnoj Kini, sjever je prepušten Kitanima, Džurdžima i najzad Mongolima, koji su potpuno zauzeli čitavu Kinu za dinastije Yuan (1271. - 1368. g.). Protiv Mongola je dignut ustanak te ovi budu protjerani, a zemljom je zavladala dinastija Ming (1368. - 1644. g.), koja je emitirala prve kineske papirnate novčanice. Dinastiju Ming srušili su Mandžurci, čija je dinastija Ching vladala do 1912. g. Nakon niza pobuna srušena je vlast Mandžuraca i proglašena je republika.

Najstarija poznata papirnata novčanica je kineska. Stavljena je u promet za vladavine prvog kralja dinastije Taiming u drugoj polovici XIV stoljeća. Starija je dakle od prve europske banke, one u Barceloni iz 1401. godine, a tri je stoljeća starija od one u Stockholmu (1668. g.), koja je prva izdala papirnati novac u Europi.

Prema pisanju bečkog lista „Zeitralblatt fuer Papierindustrie“ od prije nekih pedesetak godina, ta kineska novčanica na vrhu nosi natpis: „CEDULJA DINASTIJE TAIMING KOJA VRIJEDI BILO GDJE POD SVODOM NEBESKIM“ a po sredini debelim slovima piše JEDAN KWAN.

Zvala se KWAN, tj. „niz“, iz razloga što su se oni karakteristični kineski novčići sa četvorouglastom rupom u sredini, koje je ona predstavljala, obično upotrebljavali nanizani po 100 jedinica na niti od rogoza. Godine 1888. prigodom rušenja neke kuće u Pekingu pronađena je takva novčanica, a donesena je u Beč po numizmatičaru dr. Ehrenfeldu. Uslijed istrošenosti datum nije čitljiv, ali se vidi doba Hungwu, što odgovara razdoblju 1368. - 1399. g. naše ere.

Takvi isti primjerci postojali su u Europi samo u British Museum u Londonu, u azijskom odjelu muzeja Ermitaž u ondašnjem Petrogradu, te u Kraljevskoj numizmatičkoj zbirci u Stockholmu.

Marko Polo (oko 1300. g.) glede kineskoga papirnatog novca, koji je kolao već u XII stoljeću, piše: „Veliki Kan je od kore nekog stabla dao napraviti neku vrst papira koji je imao vrijednost novca po čitavoj zemlji.“

Sirija, krajem 1200 - ih godina, i Perzija oko 1300. godine imitirale su kineski primjer, ali su te novčanice malo zatim nestale uslijed istrošenosti.

Na ovakvo pisanje javio se Attildo Monaco iz Rima i naveo da i on u svojoj zbirci ima takvu novčanicu (1) (slika 1) i da se još jedan takav primjerak nalazi u muzeju knjiga i minijatura u Firenci.

Albert Pick u svom standardnom katalogu „World paper money“, izdanje 1975. g. na strani 17 donaša sliku te novčanice pa navodi da je malo tko vjerovao Marku Polo o onome što je pisao o kineskom papirnatom novcu, ali je kasnije njegovo pričanje potvrđeno kad su pronađene kineske papirnate novčanice iz XIV stoljeća (dinastija Ming).

Danas se takve modrikasto obojene novčanice mogu naći u zbirkama jačih kolekcionara papirnatog novca. O toj se novčanici sada zna da nije najstarija, ali je ipak važan ugaoni kamen u razvitku papirnatog novca, čiji se začeci naziru u VII stoljeću naše ere. Kinezi su već u X stoljeću imali dobro organizirani banknotni kliring sistem.


OPIS NOVČANICE IZ XIV STOLJEĆA

Aver: Sivkasto - plavičasti papir poput bugačice vel. 22,2 x 34 cm bogato umjetnički ilustriran po rubovima frizom.

Kineski natpis na vrhu: CEDULJA DINASTIJE TAIMING KOJA VRIJEDI BILO GDJE POD SVODOM NEBESKIM, u sredini natpis: JEDAN KWAN, ispod toga crteži 10 nizova po 10 komada metalnih novčića. Lijevo i desno se nalaze geometrijski simboli. Ispod toga crteža natpis: PREMA ODLUCI NAŠEG MINISTRA FINANCIJA DOZVOLJAVA SE TISAK PAPIRNATOG NOVCA DINASTIJE TAIMING KOJI MORA VRIJEDITI SVUDA UZ BAKRENE NOVČIĆE. ONOME TKO TISKA ILI UPOTREBLJAVA KRIVOTVORENI NOVAC BIT ĆE ODRUBLJENA GLAVA. TKO PRIJAVI ILI UHAPSI KRIVOTVORITELJA BIT ĆE NAGRAĐEN SA 250 SREBRNIH TAILA I POSTAJE VLASNIK NJEGOVIH POKRETNIH I NEPOKRETNIH DOBARA.

Rever: Gore crveno otisnut pečat vel. 6,5 x 6,5 cm dolje crni pečat adekvatan crtežu s avera „JEDAN KWAN“ i crteži 10 nizova po 10 kom. novčića vel. 10,4 x 10 cm.

Za vladanja Hsien - Fenga (1851. - 1861.), počev od 1853. g, a zbog velike oskudice novca, izdane su otkupne papirnate novčanice (koje se ustvari nisu mogle nikada otkupiti). Bilo ih je dvije vrste: u „cash“ vrijednostima i u srebrnim „Tail“ vrijednostima. 1 srebrni tail = 1000 Casha.

Prve su imale nominale od 500, 1000, 1500 i 2000 casha, a druge u vrijednostima od 1, 3, 5, 10 i 50 taila.
Uskoro su te novčanice bile devalvirane, tako da su 1861. g. kolale samo za 3% njihove nominalne vrijednosti, dok nisu sasvim nestale iz prometa. Nakon vladavine YUnio (YUng Lo?) 1403. - 1425. g. ovo je bila prva emisija papirnatog novca od strane carske vlade (2) (slika 2).


. OPIS NOVČANICE OD 500 CASHA IZ 1855. G

Cash novčanice imaju slijedeći tekst:
Aver: Bijela novčanica s plavo otisnutim slovima, u sredini četvorokutni crveni pečat, desno okrugli pečat.

Gore na novčanici kineski natpis čitan s desna na lijevo: BANKNOTA VELIKE DINASTIJE CHING. U sredini natpis u tri okomita stupca čitajuci desni stupac ... Serija ... broj.

Lj. Katalinić – Gj. Krasnov: Stare Kineske novčanice iz zbirke Attilio Monaco, talijanskog diplomate u Kini

Lj. Katalinić – Gj. Krasnov: Stare Kineske novčanice iz zbirke Attilio Monaco, talijanskog diplomate u Kini

Srednji stupac NAPRAVLJENO ZA ODGOVARAJUĆU VRIJEDNOST OD ...5,100 CASH, zadnja dva znaka su 5,100 i CASH, tj. 500 Casha.

Čitajući lijevi stupac: NAPRAVLJENO U 5 GODINI HSIEN - FENG.

Rever: Prazan, osim što su navedeni razni prijenosi, cesije i sl. rukom pisano, s raznim pečatima crvene i crne boje.

Treća novčanica u ovom prikazu je karakteristična za novčanice koje su emitirane u XIX stoljeću od privatnih banaka. Naročito su poznate i raširene novčanice iz banaka u važnoj kineskoj luci Kiukiang na srednjem toku rijeke Jangcekijang.

Sve te banknote su veličine od 17 x 8 cm do 21 x 9,5 cm a i veće. Interesantne su i živopisne, jer osim teksta, ilustrirane su minijaturnim crtežima, koji možda imaju i neko simbolično značenje, raznobojne su, u intenzivnim ili nježnim bojama.

Prikazujemo takvu novčanicu od 100 Casha žuto-narančaste boje avera, bez revera. Izdanje je banke Vin – Hsiang - shon (slika 3).

Ovim kratkim prikazom htjeli smo upoznati čitaoce s pojedinim interesantinim i karakterističnim kineskim novčanicama od XIV - XIX stoljeća, jer o ovom području kod nas do sada nije ništa napisano.


BILJEŠKE

1) Novčanica je bivše vlasništvo tal. diplomate A. Monaco, koji je poč. XX st. Službovao u Koreji, Kini i Japanu, te ostavio interesantne zabilješke.
2) V. Mause: Government and Administration of Chinese Empires, str. 142.


Autor: Ljubo Katalinić, Gjuro Krasnov
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 33, Zagreb, godina 1979.

Otkup starog novca
Otkup starog novca - isplata odmah!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr
- 13:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 22.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Medalja odličnom strijelcu | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Medalja odličnom strijelcu

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 21.05.2013.

Orden Carola I.

Order of Carol I
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Nakon abdikacije rumunjskog kneza Alexandru Cusa (Alexandru Joana I.) u veljači 1866. godine za novog kneza izabran je u svibnju iste godine princ Karl iz kneževske porodice Hohenzollern - Sigmaringen, rođen 20. travnja 1839. godine, koji je kao Carol I. vladao Rumunjskom od 10. svibnja 1866. do svoje smrti 10. listopada 1914. godine i to od stupanja na prijestolje do proglašenja Rumunjske kraljevinom (26. ožujka 1881. godine) kao knez, a od onda do svoje smrti kao kralj.

U povodu 40. obljetnice svoga vladanja osnovao je dana 10. svibnja 1866. godine Orden Carola I., koji je bio najviše rumunjsko odlikovanje sve do kraja 1947. godine, tj. do 30. prosinca 1947. godine kada je abdikacijom kralja Mihaila I. Rumunjska prestala biti kraljevinom i proglašena Narodnom Republikom.

Ovaj orden ima četiri stupnja:

Lanac (Orden na lancu),
Veliki križ,
Veliki oficirski križ,
Komanderski križ.

Rumunjski nazivi za te stupnjeve:
Lanac - Colane,
Veliki križ - Mare Cruce,
Veliki oficirski križ - Mare Ofiter i
Komanderski križ - Comander.

Osim toga postoji i Orden na Lancu s briljantima, kojega je kralj Carol I. godine 1907. dodijelio tadašnjem turskom sultanu Abdul Hamidu II. (1876. - 1909.).

Lanac (Orden na lancu) i Veliki križ dodjeljivali su se članovima rumunjskog kneževskog odnosno kraljevskog doma, kao i stranim vladarima, a iznimno i rumunjskim državljanima za izuzetne zasluge.

Broj odlikovanja Ordenom Carola I. bio je za rumunjske državljane ograničen i to različito za pojedine njegove stupnjeve.

Tako je do kraljevskog dekreta o ograničavanju dodjeljivanja Ordena Carola I. od 22. veljače 1938. godine moglo biti rumunjskim državljanima dodijeljeno samo:

5 Lanaca (Ordena na lancu),
10 Velikih križeva,
25 Velikih oficirskih križeva i
40 Komanderskih križeva.

Spomenutim kraljevskim dekretom ovaj broj je povišen i od tada je rumunjskim državljanima moglo biti dodijeljeno ukupno:

10 Lanaca (Ordena na lancu) i
20 Velikih križeva.

Veliki oficirski križ i Komanderski križ dodjeljivali su se samo u razdoblju od 1906. do 1932. godine, pa zato u kraljevskom dekretu od 22. veljače 1938. godine oni nisu ni spomenuti.

Sve dok je predviđeni broj odlikovanja bio popunjen nitko novi nije mogao biti odlikovan tim ordenom i novo odlikovanje moglo je uslijediti tek nakon smrti odlikovanog i to onim stupnjem toga ordena, kojim je pokojni bio odlikovan.

Ordenski znakovi svih stupnjeva jednaki su po obliku i materijalu od kojega su izrađeni, a razlikuju se međusobno veličinom i po tome što je kod ordenskog znaka Velikog oficirskog križa i Komanderskog križa kroz prsten, koji je provučen kroz jabuku krune, provučena dugoljasta karika u obliku dvostruko savijene žice, dok ordenski znak Velikog križa ima samo prsten bez karike, a ordenski znak Ordena na lancu nema ni prstena ni karike.

Svi ordenski znakovi imaju oblik križa, koji je od pozlaćenog srebra i s prednje i stražnje strane crvenkasto - smeđe emajliran.

Krajevi krakova križa imaju oblik trolista odnosno lista djeteline.

Između krakova križa nalazi se po sedam reljefno izrađenih rebrastih zraka u obliku stepenaste piramide od pozlaćenog srebra.

Na vrhu gornjeg kraka križa pričvršćena je kruna (oblika rumunjske kraljevske krune) od pozlaćenog srebra a njezin je unutrašnji dio od crvenog emajla.

Na prednjoj strani križa pričvršćen je orao s raširenim krilima, koja gotovo potpuno prekrivaju lijevi i desni krak križa.

Orlova glava, na kojoj se nalazi kruna, okrenuta je ulijevo i dosiže do sredine onog dijela gornjeg kraka križa koji ima oblik trolista.

Orao u kljunu drži križ, u jednoj kandži mač, a u drugoj žezlo.

Orlov je rep na donjem kraku križa i dopire do onog njegova dijela, koji ima oblik trolista.

Na prsima orla, u sredini križa, nalazi se okrugli medaljon od zlata promjera 21 mm kod ordenskog znaka Velikog križa i 18 mm kod ordenskih znakova ostalih stupnjeva, s reljefnim likom kralja Carola I. lik je izrađen u profilu i okrenut ulijevo.

Ispod lika nalaze se dvije reljefno izrađene i međusobno ukštene lovorove grančice, koje okružuju kraljev lik, dosižući do sredine njegove visine koja iznosi 11 mm.

Rub medaljona širok je 1 mm i za 0,5 mm uzdignut iznad njegove površine.

Lanac ordena Carola I. (Orden Carola I. na lancu)

Lanac ordena Carola I. (Orden Carola I. na lancu)

Ispod medaljona nalazi se vijugava, 3 mm široka vrpca od pozlaćenog srebra, koja počinje na lijevoj strani križa ispod orlova krila, nastavlja se uz donji rub medaljona i završava na desnom kraju križa ispod orlova krila.

Na vrpci, i to u razini njezine površine, nalazi se crno emajlirani natpis od velikih tiskanih slova na rumunjskom jeziku: PRIN STATORNICIE LA ISBINDA, u prijevodu glasi: USTRAJNOSĆU DO POBJEDE.

Na stražnjoj strani križa, u njegovoj sredini, nalazi se medaljon, koji se sastoji iz središnjeg crveno emajliranog okruglog dijela promjera 15 mm u ordenskom znaku Velikog križa, a 13 mm u ordenskih znakova ostalih stupnjeva, te plavo emajliranog prstena koji ga okružuje. Širina prstena iznosi 3 mm u ordenskog znaka Velikog križa, a u ordenskih znakova ostalih stupnjeva 2,5 mm.

U središnjem dijelu medaljona, na njegovoj crveno emajliranoj podlozi pričvršćeni su reljefno izrađeni inicijali kralja Carola I., tj. dva velika slova C stavljena jedan preko drugoga, a unutar njih rimski broj I.

Inicijali su od zlata, njihova je visina 11 mm, a širina 9 mm.

U razini prstena medaljona natpis je od pozlaćena srebra: 1866 • 10. MAIU • 1906 što označuje 40. obljetnicu stupanja na prijestolje odnosno vladanja kralja Carola.

Natpis počinje na lijevom donjem dijelu prstena, a završava na njegovu donjem desnom dijelu.

Između početka i svršetka natpisa nalaze se, isto u razini emajla, dvije male grančice kojih su donji krajevi međusobno spojeni.

Lanac ordena Carola I. (Orden Carola I. na lancu) sastoji se iz ordenskog znaka i lanca, koji se nosio oko vrata i na kojem visi znak.

Visina ordenskog znaka (križa zajedno s krunom) iznosi 86 mm, a njegova širina je 66 mm.

Lanac ima dva dijela. Svaki njegov dio sastoji se iz 11 sastavnih dijelova od kojih je 6 u obliku inicijala kralja Carola L, a ostalih 5 u obliku grbova Vlaške, Besarabije, Hohenzollerna, Krajove i Moldavske.

Jedna i druga polovina lanca počinje s inicijalima, a onda slijede naizmjenično grbovi tako, da se između dvaju inicijala nalazi jedan od navedenih grbova. Grbovi su okruženi ornamentikom, a s inicijalima su spojeni tankim i kratkim lančićima.

Inicijali, koji se nalaze na početku svakog od dvaju spomenutih dijelova lanca, spojeni su tankim i kratkim lančićima s krunom ordenskog znaka i na taj način ordenski znak visi na lancu.

Lanac završava kopčom u obliku orla s raširenim krilima. Na glavi orla, koja je okrenuta ulijevo, nalazi se kruna. Orao u kljunu drži križ, u jednoj kandži mač, a u drugoj žezlo.

Inicijali, orao i lančići izrađeni su od pozlaćenog srebra, a grbovi i ornamentika, koja ih okružuje od pozlaćenog srebra i emajla.

Lanac je širok 20 mm, a njegova dužina iznosi 70 cm.

On se stavlja oko vrata tako, da ordenski znak viseći na njemu leži na grudima.

Veliki križ ordena Carola I.

Veliki križ ordena Carola I.

Ordenski znak Velikog križa ordena Carola I.

Ordenski znak Velikog križa ordena Carola I.

Veliki križ ordena Carola I. sastoji se iz ordenskog znaka i ordenske zvijezde.

Visina ordenskog znaka (križa zajedno s krunom) iznosi 104 mm, a njegova je širina 84 mm.

Nosio se na lenti, koja se stavljala preko desnog ramena prema lijevom boku.

Lenta je od svijetlo - plave moarirane svile širine 101 mm sa 5 mm širokim prugama zlatne boje uz njezine rubove, koje imaju po sredini 0,75 mm široku prugu crvene boje. Pri kraju lente nalazi se mašna na koju se pričvršćuje ordenski znak, koji je pri nošenju toga odlikovanja visio uz lijevi bok.

Od 5. siječnja 1944. godine Ordenom Carola I. mogle su biti odlikovane i žene.

Veliki križ ovoga ordena, koji se dodjeljivao ženama razlikovao se od onoga, kojim su bili odlikovani muškarci samo po širini lente.

Njezina je širina 50 mm, širina zlatnih pruga uz njezine rubove 3,5 mm, a širina crvene pruge po njihovoj sredini 0,5 mm.

Ordenska zvijezda ima oblik križa, a njezini su krakovi duboko urezani. Prednja strana krakova reljefno je izrađena u obliku rebrastih zraka različitih dužina.

Na prednjoj strani zvijezde nalazi se orao istog oblika i veličine kao i orao na ordenskom znaku.

Zvijezda je od pozlaćenog srebra, a medaljon s likom kralja Carola I. od zlata.

Stražnja strana zvijezde glatka je s iglom kojom se zvijezda pričvršćivala prigodom nošenja. Na njezinoj sredini nalazi se ispupčana okrugla pločica na kojoj je utisnuta oznaka materijala od kojega je izrađena, te firma proizvođača.

Visina zvijezde je 86 mm, a njezina širina 82 mm. Ona je malo ispupčena, a njezina stražnja strana malo udubljena.

Nosila se na lijevoj strani grudi.

Veliki oficirski križ ordena Carola I. sastoji se iz ordenskog znaka i ordenske zvijezde.

Visina ordenskog znaka (križa zajedno s krunom) iznosi 86 mm, a njegova je širina 66 mm.

Nosio se oko vrata na 46 mm širokoj lentici od svijetlo-plave moarirane svile, koja uz rubove ima prugu zlatne boje širine 3,5 mm, a po sredini tih rubnih pruga nalazi se 0,5 mm široka pruga crvene boje.

Ordenska zvijezda ima oblik četverokrake zvijezde, njezini su krakovi reljefno izrađeni u obliku šest rebrastih, 1 mm širokih zraka između kojih se nalaze po dvije, također rebraste zrake, koje su od njih uže, kraće i niže.

Krakovi zvijezde imaju oblik stubaste piramide i u blagom su zavoju prema mjestu gdje se međusobno spajaju.

Na prednjoj strani zvijezde nalazi se orao jednake veličine i oblika kao orao na ordenskom znaku.

Veliki oficirski križ ordena Carola I.

Veliki oficirski križ ordena Carola I.

Veliki oficirski križ ordena Carola I.

Veliki oficirski križ ordena Carola I.

Komandarski križ ordena Carola I.

Komandarski križ ordena Carola I.

Ordenski znak Velikog oficirskog i Komanderskog križa Ordena Carola I. (bez lentice)

Ordenski znak Velikog oficirskog i Komanderskog križa Ordena Carola I. (bez lentice)

Ordenska je zvijezda od pozlaćenog srebra, a medaljon s likom kralja Carola I. jest od zlata. Zvijezda je malo ispupčana.

Njezina stražnja strana nešto je udubljena i glatka, s iglom kojom se zvijezda pričvršćivala pri nošenju.

Na sredini stražnje strane zvijezde nalazi se okrugla ispupčana pločica na kojoj je utisnuta oznaka materijala od kojega je izrađena te firma proizvođača.

Visina ordenske zvijezde jest 85 mm, a njezina širina 84 mm.

Nosila se na lijevoj strani grudi.

Komanderski križ ordena Carola I. sastoji se samo od ordenskog znaka, koji je potpuno jednak ordenskom znaku Velikog oficirskog križa; nosio se oko vrata na isto takvoj lentici kao i potonji ordenski znak.

Nacrt za Orden Carola I. načinio je austrijski heraldičar Heyer von Rosenfeld, a izrađivale su ga zlatarsko - draguljarske firme PAUL TELGE i JOSEPH RESCH FILS BUCAREST.

Fotografije ordena snimio je i izradio autorov suradnik Boris Prister, Zagreb.

Veliki oficirski križ ordena Carola I. iz autorove je zbirke.


LITERATURA

1. Klintmann, dr Kurt Gerhard, Phaleristik rumaenien, Band I., 1975.
2. Merička, Vaclac, Orden und Auszeichnungen, 1966.
3. Werlich Robert, Orders and Decorations of all Nations - second edition, 1973.
4. Trost L. I., Ritter - und Verdienst - Orden, Ehrenzeichen und Medaillen aller Souveraene und Staaten seit Beginn des XIX. Jahrhunderts, Wien und Leipzig, 1910.
5. Miller A. A., An exclusive Rumanian Order, 1952.
6. Neubacker, Dr Ottfried, Der rumaenische Orden Karls I. auch fur Frauen,1944.


Autor: Veljko Malinar
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 38, Zagreb, godina 1984.

kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!
111
- 12:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 20.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Medalja Smrt fašizmu - Sloboda Narodu | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Medalja Smrt fašizmu - Sloboda Narodu

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 19.05.2013.

Otkup odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske - 095 858 6377 - info@monetalis.hr


Numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. otkupljuje sve vrste odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) kao i vojnih oznaka iz navedenoh razloga.

Neka od odlikovanja koja tražimo su:
• Red krune kralja Zvonimira
• Kolajna krune kralja Zvonimira
• Vojnički red željeznog trolista
• Kolajna poglavnika Ante Pavelića za hrabrost
• Spomenznak na uspostavu Nezavisne Države Hrvatske
• Red za zasluge
• Ranjenička kolajna
• Spomenznak 5. prosinca 1918.
• Ratni spomenznak
• Ustaški častni znak

Ukoliko imate tražena odlikovanja za prodaju, možete nas slobodno kontaktirati na:

• e-mail: info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Oznake: odlikovanja, Nezavisna Država Hrvatska, ustaše, ustaška odlikovanja
- 21:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 18.05.2013.

Odlikovanje zagrebačkih kanonika

Decoration of Zagreb Priests
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Na portretima nekih zagrebačkih kanonika zapazio sam odlikovanje u obliku reda (ordena), koje im je visjelo oko vrata, a koje mi je u prvi mah - kod površnog promatranja - sličilo na komanderski križ austrijskog reda cara Leopolda, odnosno na ugarski red sv. Stjepana. No, pošto sam isto odlikovanje vidio i na portretima nekih zagrebačkih kanonika koji se nisu posebno istaknuli ni u crkvenom ni u javnom djelovanju svojega vremena, posumnjao sam odmah da bi manje poznate ličnosti mogle posjedovati i nositi te visoke redove. Budući da odlikovanje koje razmatramo nije sličilo ni jednom od ostalih austro - ugarskih odlikovanja, zaključio sam da se radi o nekom redu koji je podjeljivan samo višim crkvenim dostojanstvenicima.

Tu moju hipotezu potvrdio je pronalazak lijepog crteža toga reda u knjižnici „Recensio episcoporum, archiepiscoporum, praepositorum et canonicorum...“koju je 1887. godine u Zagrebu publicirao zagrebački kanonik Stjepan Matković (umro 1889.). Iz bilješke koju je dodao ispod crteža saznaje se, da je red podijeljen Zagrebačkom kaptolu 1802. godine od cara i kralja Franje II. Razloge zašto je baš 1802. godine došlo do te podjele nisam mogao utvrditi. No prema tvrdnji povijesničara Zagrebačkog kaptola i najautoritativnijeg poznavaoca njegove povijesti dr. Ljudevita Ivančana izgleda, da je za tu podjelu bio najzaslužniji tadašnji zagrebački kanonik Antun Mandić (1740. - 1816.), koji je 1806. godine bio imenovan đakovačkim biskupom. Ivančan ne navodi razloge za tu Mandićevu inicijativu, no u Mandićevoj biografiji, koja se nalazi u Ivančanovom standardnom djelu, kaže se, da se u doba dovršenja toga djela u kaptolskoj vijećnici nalazila slika prepošta Mandica s kanoničkim odlikovanjem u lijevoj ruci (koje Ivančan neopravdano zove kanoničkom zvijezdom) i komanderskim križem sv. Stjepana o vratu.

Početkom XIX. st. uvriježio se običaj podjele križeva poglavarima crkvenih redova odnosno samostana. Tako su nam poznati križevi podijeljeni poglavarima nekih austrijskih samostana, no ti su križevi po svom obliku znatno jednostavniji od križa zagrebačkih kanonika, koji su po likovnim karakteristikama mnogo bliži nekim redovima koje je tada podjeljivao car i kralj Franjo II.



Red zagrebačkih kanonika sastoji se od osmerokrakog kriza grimizne boje koji je optočen srebrnim rubom. U središtu križa nalazi se krug iz kojega, između pojedinih krakova križa, izlaze plamičci izmjenično zlatne i srebrne boje. Na aversu je u krugu lik ugarskog kralja sv. Ladislava s krunom na glavi, koji jaši na konju okrenut desno te udarcem koplja (ili mača?) izmamljuje vrutak vode iz pećine koja se nalazi s njegove desne strane. Na reversu u središtu kruga su slova F. II. M. T. koja razrješujemo imenima FRANCISCUS II. (Franjo II.) i MARIA THERESIA. Ovo posljednje ime ne odnosi se na baku cara Franje II. caricu Mariju Tereziju (1723. - 1780.), nego na njegovu istoimenu ženu caricu Mariju Tereziju Sicilsku (1770. - 1807.). U kružnom vijencu oko središnjeg kruga na reversu teče natpis ispisan crnim slovima: FRANCISCI ET MARIAE THERESIAE PERPETUA MEMORIA. Nad križem ovoga reda nalazi se kruna sv. Stjepana, koja je s njime spojena malim metalnim lančićima između kojih su učvršćena metalna slova C. i Z. kao inicijali naslova Canonicus Zagrabiensis. Kruna simbolizira zajedništvo Ugarske i Hrvatske. Križ se nosi oko vrata na svilenoj vrpci zelene boje, kojoj po sredini teče grimizna pruga razdijeljena uskom srebrnom prugom. Na vrpci istih boja nosio se i red sv. Stjepana. Likovnom kompozicijom ovo se odlikovanje oslanja na visoke austrijske i ugarske redove cara Leopolda i red sv. Stjepana. Od njih se razlikuje umetanjem plamičaka između krakova križa, čime dobiva određeno duhovno obilježje.

Najinteresantniji motiv, koji je prikazan na tome redu, je svakako lik ugarskog kralja Ladislava (1040. - 1095.), koji svojom simbolikom ulazi u hrvatsku povijest, pa kao takav ima značenja i za povijest grada Zagreba.

Ladislav je poslije smrti hrvatskog kralja Zvonimira, kao brat njegove udove Jelene, postao pretendent na hrvatsko prijestolje, te je nakon upada u Hrvatsku oko 1094. osnovao u Zagrebu biskupiju. U vezi s njegovim pohodom u Hrvatsku nastala je legenda, da je u Zagrebu ili negdje u blizini na udarac njegova koplja u pećinu probio vrutak žive vode. Prema jednoj predaji taj vrutak bi bio identičan s vrelom Manduševcem, koji je izbijao negdje iza današnjeg Trga Republike. Manduševacki izvor prikazan je, prema tvrdnji ravnatelja Državnog arhiva i poznatog heraldičara Emila Laszowskog, u srcu grba kojeg je 1759. godine carica i kraljica Marija Terezija podijelila Zagrebačkoj županiji, iako se u tekstu pri podjeli toga grba ne kaže o kojem se vrelu radi.

Postoje i druge srodne legende u kojima se spominje događaj o izbijanju vrela. Poznati hrvatski povijesničar Baltazar Adam Krčelić donosi također jednu, u kojoj se kaže, kako je zagrebački biskup Augustin Kažotić za neke suše motikom zahvatio zemlju i na torn mjestu počela je izvirati voda, na što je on povikao „zagrabite“ - pa je otud nastalo ime Zagreb! Druga priča govori o nekom banu, koji je, prolazivši zagrebačkim krajem zario svoj mač u zemlju iz koje je počela izvirati voda. Upravo je ova legenda vrlo bliska prikazu na aversu reda zagrebačkih kanonista, a bit će da je nastala prepričavanjem one izvorne o kralju Ladislavu, u kojoj se mjesto kralja pojavljuje ban, a mjesto koplja mač. Naglašavam da je opisani likovni prikaz u središtu kanoničkog križa do sada najstariji poznati prikaz legende o kralju Ladislavu u Zagrebu.

Iako za sada, nažalost, nisam mogao pronaći tekst povelje kojom je car Franjo podijelio ovaj red, a ni njegove statute, mogu priličnom sigurnošću ustvrditi, da je postojao samo u jednom razredu, te da su ga mogli nositi samo zagrebački kanonici od imenovanja u status kanonika do eventualnog avansiranja u viši crkveni čin. Pošto je taj red podjeljivao vladar iz kuće Habsburg, njegova upotreba prestala je otcjepljenjem Hrvatske od Austro-Ugarske monarhije 1918. godine.


Literatura

1. Matković Steph., Recensio episcoporum, archiepiscoporum, praepositorum majorum et canonicorum, Zagrabiae 1887. Slika reda između str.CXLIX - CLI.
2. Ivančanin Ljudevit: Podaci o zagrebačkim kanonicima, III. knj. str. 882, 1014. (Laszowski Emilij): Grbovi Jugoslavije. Izdanje Kava Hag (1932.), str. 18, 19.
3. Laszowski Emilij: Grbovnice hrvatskih županija. Starine JAZU, knj. XXX, Zagreb 1898, str. 230.


Summary

The author describes the decoration conferred to Zagreb canons in form of an order which the Emperor Francis has bestowed, in 1806, upon the Zagreb Cathedral Chapter. A picture of such a decoration is to be found on many portraits of Zagreb canons. A very fine drawing and its precise description is enclosed to the present article. For the history of the City of Zagreb is very interesting the figure in the medallion in the centre of this decoration. It is a rider with a crown on his head who by blowing a rock with a spear induces a water spring. The author analyses several versions of the meaning of this figure which represents for some the Banus (civil governor of Croatia, Slavonia and Dalmatia), resp. Bishop Augustin Kažotić. At any rate, the most convincing opinion is that of S. Matković, to which agrees also the author of this article, i.e. he sees in the crowned rider the figure of the King Ladislaus. This would be, at the same time, the oldest representation of the arrival of the King Ladislaus to Zagreb.


Autor: B. Zmajić
Izvor: Numizmatičke vijesti br. 32, Zagreb, 1974.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr
111
- 16:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 17.05.2013.

Orden jugoslavenske zvijezde

Order of Yugoslavian Star
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


POVIJEST I ZAKONODAVSTVO

Pored već postojećih ordena za građanske zasluge: Ordena junaka socijalističkog rada, Ordena narodnog oslobođenja, Ordena zasluga za narod, Ordena rada i Ordena bratstva i jedinstva, ukazala se potreba za utemeljenjem jednog ordena, koji bi se dodjeljivao za zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive suradnje i prijateljskih odnosa između naše i drugih zemalja; za naročite političke, naučne i kulturne zasluge.

Dana 1. II 1954. svojom Odlukom Predsjednik Republike FNRJ Josip Broz Tito utemeljio je Orden Jugoslavenske zvijezde (1):

„...Na temelju člana 71. Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije i saveznim organima vlasti Predsjednik Republike donosi

O D L U K U

o ustanovljenju ordena Jugoslavenske zvijezde

1) Ustanovljava se Orden jugoslavenske velike zvijezde. Ovaj se orden dodjeljuje šefovima stranih država za naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive suradnje i prijateljskih odnosa između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i drugih zemalja.

2) Ustanovljava se Orden jugoslavenske zvijezde I., II. i III. reda.
Ovaj se orden dodjeljuje za naročite političke, naučne i kulturne zasluge, ili za zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive suradnje i prijateljskih odnosa između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i drugih zemalja.

3) Ova odluka stupa na snagu odmah.

Br. 161
Beograd, 1. veljače 1954.
Predsjednik Republike
Josip Broz Tito, s. r.

Zakon o odlikovanjima FNRJ od 14. XI 1955. (2) članom 8. stavlja Orden jugoslavenske velike zvijezde na prvo mjesto, a Orden jugoslavenske zvijezde I, II. i III. reda na četvrto mjesto među ordenima za građanske zasluge. U članu 10. istog Zakona o međusobnom rangu ordena FNRJ, na prvom je mjestu Orden jugoslavenske velike zvijezde, dok se Orden jugoslavenske zvijezde I. reda nalazi na šestom mjestu, II. reda na petnaestom mjestu, a III. reda na dvadesetičetvrtom mjestu.


Slika 1. zvijezda Ordena jugoslavenske velike zvijezde

„... 1) Orden jugoslavenske velike zvijezde
2) Orden slobode
* * *
1) Orden narodnog oslobođenja
2) Orden jugoslavenske zvijezde I. reda
3) Orden ratne zastave
* * *
14) Orden za vojne zasluge I. reda
15) Orden jugoslavenske zvijezde II. reda
16) Orden jugoslavenske zastave II. reda
* * *
23) Orden za hrabrost
24) Orden jugoslavenske zvijezde III. Reda
25) Orden jugoslavenske zastave III. Reda (3)“

Dakle Orden jugoslavenske velike zvijezde postao je prvi u rangu i kao takav najviše jugoslavensko odlikovanje.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima, od 2. III 1963. godine, Orden jugoslavenske zvijezde I, II. i III. reda mijenja naziv i glasi, kako slijedi:

„...Orden jugoslavenske zvijezde I. reda - Orden jugoslavenske zvijezde s lentom

Orden jugoslavenske zvijezde II. reda - Orden jugoslavenske zvijezde sa zlatnim vijencem

Orden jugoslavenske zvijezde III. reda - Orden jugoslavenske zvijezde na ogrlici...“ (4)


Slika 2. Orden jugoslavenske velike zvijezde

Prema ovome Zakonu svi ordeni jugoslavenske zvijezde zadržavaju svoje mjesto u generalnom rangu, osim dosadašnjeg ordena jugoslavenske zvijezde III. reda - sada Ordena jugoslavenske zvijezde sa zlatnim vijencem; koji se mjesto na petnaestom sada nalazi na četrnaestom mjestu.

Zakon o odlikovanjima od 20. IV 1964. godine, kao i Zakon o odlikovanjima SFRJ od 13. VII 1973. godine u pogledu ovoga ordena zadržavaju iste odredbe.


OPIS ORDENA

Za Orden jugoslavenske velike zvijezde i Ordene jugoslavenske zvijezde s lentom, jugoslavenske zvijezde sa zlatnim vijencem i jugoslavenske zvijezde na ogrlici donijeti su Statuti od 7. XI 1957. (donijelo je Savezno izvršno vijeće) i od 20. XII 1973. (donio je Predsjednik Republike).


Slika 3. vrpca Ordena jugoslavenske velike zvijezde
Slika 4. minijatura Ordena jugoslavenske velike zvijezde


I. ORDEN JUGOSLAVENSKE VELIKE ZVIJEZDE

Orden se sastoji od zvijezde i lente.

Zvijezda Ordena jugoslavenske velike zvijezde izrađena je od srebra i zlata. Sačinjava je petokraka perlasta zvijezda od srebra (biserasta prema Statutu od 7. XI 1957.), s promjerom od 90 mm, sa 10 ugrađenih. S vanjske strane ornamenta nalazi se pet geometrijskih raspoređenih ispusta na rubu, u vidu vrhova petokrake zvijezde (prema Statutu iz 1957. ornament je promjera 54 mm).

Srednji dio zvijezde ordena uokviren je plastičnim zlatnim krugom, promjera 34 mm, koji je ukrašen sa 40 rubina. U središnjem dijelu na tamnoplavoj podlozi nalazi se zlatna buktinja, okružena dvjema zlatnim maslinovim grančicama. Na donjem dijelu središnjeg kruga, ispod buktinje nalazi se plastično izrađena petokraka zvijezda od rubina, promjera 14 mm, obrubljena zlatnim rubom. (slika 1)


Slika 5. zvijezda Ordena Jugoslavenske zvijezde s lentom

Lenta je ljubičasta, od moarirane svile, široka 100 mm. Krajevi lente završavaju mašnom na kojoj se nalazi znak ordena. (slika 2)

Znak ordena na lenti po kompoziciji je istovjetan zvijezdi ordena, no razlikuje se od nje po tome, što:

a) oko znaka nema srebrne perlaste petokrake zvijezde sa zracima
b) petokraka zvijezda u dnu središnjeg dijela nije od rubina, nego od crvenog emajla
c) plastični krug oko središnjeg dijela nije obložen dijamantima (slika 2).

Vrpca (španga) ordena je od ljubičaste svile moarirane, široka 36 mm, na čijoj se sredini nalazi minijaturni znak ordena od istog materijala kao i orden, promjera 11 mm. (slika 3)
Minijatura ordena promjera je 20 mm, po obliku i opisu ista kao i zvijezda ordena. Prednji i stražnji dio isti. (slika 4)

Zvijezda ordena nosi se na lijevoj strani grudi, a lenta ordena sa desnog ramena prema lijevom boku.


II. ORDEN JUGOSLAVENSKE ZVIJEZDE S LENTOM

Orden jugoslavenske zvijezde s lentom sastoji se od zvijezde i lente.

Zvijezda ordena izrađena je od srebra i zlata. Čini je petokraka zvijezda od srebra. Na vanjskom rubu ornamenta nalazi se pet geometrijski poredanih ispusta u vidu petokrake zvijezde. Središnji dio zvijezde uokviren je zlatnim reljefnim krugom, čiji promjer na donjem rubu iznosi 27 mm. Na tamnoplavoj emajliranoj podlozi središnjeg dijela nalazi se zlatna buktinja okružena s dvije zlatne maslinove grančice. Ispod buktinje nalazi se zvijezda petokraka od rubina, promjera 14 mm, oivičena zlatnim rubom. (slika 5)

Lenta ordena je od moarirane svile, ljubičaste boje, širine 100 mm (prema Statutu iz 1957. god. 105 mm). Krajevi lente završavaju mašnom na kojoj je znak ordena. (slika 6)

Znak ordena na lenti je po kompoziciji istovjetan sa zvijezdom, ali se razlikuje od zvijezde po tome:

a) što nema petokraku zvijezdu sa zracima
b) što je petokraka zvijezda u središnjem dijelu od crvenog emajla
c) što je promjer ornamenta 56 mm (slika 6).

Vrpca (španga) ordena je od ljubičaste moarirane svile širine 36 mm, s minijaturnim znakom od srebra promjera 11 mm u sredini. (slika 3)

Minijaturni znak istovjetan je zvijezdi ordena, promjera 18 mm. (slika 5)


Slika 6. Orden Jugoslavenske zvijezde s lentom

Orden se nosi na lijevoj strani grudi, a lenta sa desnog ramena prema lijevom boku.


III. ORDEN JUGOSLAVENSKE ZVTJEZDE SA ZLATNIM VIJENCEM

Orden se sastoji od zvijezde na grudima i zvijezde o vratu. Zvijezda ordena po kompoziciji i materijalu je ista kao i zvijezda Ordena jugoslavenske zvijezde s lentom. (slika 5)


Slika 7. Orden jugoslavenske zvijezde s lentom

Zvijezda koja se nosi o vratu ima lice i naličje ovalnog oblika. Središnji dio lica i naličja ima oblik pravilnog kruga, dok je ornament koji ga okružuje ovalan s promjerom od 52 mm u vodoravnom i 60 mm u okomitom pravcu.

Lice: središnji krug je tamnoplavo emajliran sa zlatnom buktinjom, dvije maslinove zlatne grančice oko nje a ispod buktinje zvijezda promjera 14 mm u zlatnom okviru, s rubinima.

Naličje: središnji krug je bijelo emajliran, na njemu se nalazi zlatni grb SFRJ promjera 18 mm. Buktinje i petokraka zvijezda u grbu su od crvenog emajla.

Orden visi na plosnatoj kanili dugoj 24 mm, kroz koju je provučena lentica širine 36 mm, ljubičaste moarirane svile. (slika 7)

Vrpca (španga) ordena je od ljubičaste moarirane svile, širine 36 mm, s minijaturnim znakom od zlata, promjera 6 mm.

Minijaturni znak je istovjetan zvijezdi ordena promjera 16 mm.

Orden jugoslavenske zvijezda sa zlatnim vijencem nosi se na način, da se zvijezda nosi na lijevoj strani grudi, a druga zvijezda na lentici oko vrata.


IV. ORDEN JUGOSLAVENSKE ZVIJEZDE NA OGRLICI

Orden jugoslavenske zvijezde na ogrlici je po kompoziciji, materijalu i obliku jednak ordenu jugoslavenske zvijezde sa zlatnim vijencem, samo je nešto manjih dimenzija.

Veličina ordena u vodoravnom promjeru je 46 mm, a u okomitom smjeru 53 mm.

Promjer plastičnog kruga središnjeg dijela iznosi 27 mm, a petokraka zvijezda od rubina ima promjer 12 mm.

Vrpca ordena (španga) je kao kod ordena jugoslavenske zvijezde sa zlatnim vijencem, iste veličine, samo je minijaturni znak od srebra. (slika 8).

Minijaturni znak je isti kao i orden, promjera vodoravno 13 mm, a okomito 16 mm.

Orden se nosi na ogrlici od ljubičaste moarirane svile, o vratu.


Slika 8. vrpca Ordena jugoslavenske zvijezde s lentom


PRIVILEGIJE I DUŽNOSTI

Osobi odlikovanoj ordenom jugoslavenske velike zvijezde, ordenom jugoslavenske zvijezde s lentom, ordenom jugoslavenske zvijezde sa zlatnim vijencem i ordenom jugoslavenske zvijezde na ogrlici, šef Kancelarije ordena izdaje uvjerenje o odlikovanju.

Predsjednik Republike može odrediti da se za najviše odlikovanje izda povelja, koju potpisuje Predsjednik Republike ili na osnovi njegova ovlaštenja šef Kancelarije ordena.

Navedene ordene smije nositi samo odlikovana osoba, u odgovarajućoj prilici i na doličan način. Neovlašteno nošenje ordena povlači za sobom krivičnu odgovornost.

Jedna osoba može biti ponovno odlikovana istim ordenom.

Posebnih privilegija odlikovani nemaju.

Prema podacima, koje sam dobio ljubaznošću Kancelarije ordena pri Kabinetu Predsjednika Republike iz Beograda, od 26. V 1969. godine, Ordenom jugoslavenske velike zvijezde odlikovane su zaključno s godinom 1968. 44 ličnosti, i to
1954. 5 lica
1955. 1 lice
1956. 3 lica
1960. 1 lice
1961. 8 lica
1962. 1 lice
1963. 5 lica
1964. 6 lica
1965. 4 lica
1966. 3 lica
1967. 2 lica
1968. 5 lica

odnosno slijedeće ličnosti:

1. Josip Broz Tito, predsjednik SFRJ 1954.
2. Haile Selassie, car Etiopije 1954.
3. Dželal Bayar, predsjednik Republike Turske 1954.
4. Pavle I., kralj Grčke 1954.
5. U-Ba, predsjednik Burmanske Unije 1954.
6. Gamal Abdel Naser, predsjednik UAR 1955.
7. Ahmet Sukarno, predsjednik Republike Indonezije 1956.
8. Rene Coty, predsjednik Francuske Republike 1956.
9. Norodom Suramarit, kralj Kambodže 1956.
10. Mohamed Zahir, kralj Afganistana 1960.
11. Seku Ture, predsjednik Republike Gvineje 1961.
12. Mohamed Ajub Kan, predsjednik Pakistana 1961.
13. Dr. Kvame Nkrumah, predsjednik Republike Gane 1961.
14. Silvanus Olimpio, predsjednik Republike Togo 1961.
15. William Tabman, predsjednik Republike Liberije 1961.
16. Habib Burgiba, predsjednik Tuniske Republike 1961.
17. Modibo Keita, predsjednik Republike Mali 1961.
18. Hasan II., kralj Maroka 1961.
19. Leonid Ilič Brežnjev 1962.
20. Adolfo Lopes Mateos, predsjednik SD Meksika 1963.
21. Urho Kekkonen, predsjednik Republike Finske 1963.
22. Joao Goulart, predsjednik SD Brazila 1963.
23. Jorge Alessandri, predsjednik Republike Čile 1963.
24. Victor Paz Estenssoro, predsjednik Republike Bolivije 1963.
25. Ahmed Ben Bela, predsjednik Alžira 1964.
26. Vladislav Gomulka, prvi sekretar CK Poljske ujedinjene radničke partije 1964.
27. Zavadski Alexander, presjednik državnog vijeća Poljske 1964.
28. Ištvan Dobi, predsjednik Predsjedničkog vijeća Mađarske 1964.
29. Janoš Kadar, predsjednik Revolucionarne radničko seljačke vlade Mađarske 1964.
30. Antonin Novotny, predsjednik Čehoslovačke i prvi sekretar CK KPČ 1964.
31. Olaf V., kralj Norveške 1965.
32. Walter Ulbricht, predsjednik Državnog vijeća Njemačke Demokratske Republike i prvi sekretar CK JSP 1965.
33. Georgi Trajkov, predsjednik Prezidijuma Narodnog sobranja Bugarske 1965.
34. Todor Živkov, predsjednik Ministarskog vijeća Bugarske i prvi sekretar CK BKP 1965.
35. Nicolae Ceausescu, generalni sekretar Centralnog komiteta Rumunjske komunističke partije 1966.
36. Chivu Stoica, predsjednik Državnog savjeta SR Rumunjske 1966.
37. Mohammad Reza Pahlavi, Shahinshah Irana 1966.
38. Franz Jonas, savezni predsjednik Republike Austrije 1967.
39. El Hadj Ahmadon Ahidjo, predsjednik SR Kamerun 1967.
40. Princ Norodom Sihanouk, šef Države Kambodže 1968.
41. Hirohito, car Japana 1968.
42. Jumžagin Cedenbal, prvi sekretar CK i predsjednik Savjeta ministara Mongolske Narodne Republike 1968.
43. Žamsrangijn Sambu, clan Politbiroa CK MNRP i predsjednik Prezidijuma velikog narodnog hurala Mongolske Narodne Republike 1968.
44. Moctar Ould Daddah, predsjednik Islamske Republike Mauritanije 1968.
* * *
45. Dr. Keneth Kaunda, predsjednik Republike Zambije 1970.
* * *
46. Moamer Gadafi, predsjednik Republike Libije 1973.
47. Veljko Vlahović 1974.
48. U Ne Vin, predsjednik Socijalističke Republike Burmanske unije 1974.

Na žalost s drugim podacima ne raspolažem.

Fotografije ordena izradio je slikar Jozo Vranić iz Zagreba, a ordeni potječu iz zbirke Dr. Veljka Malinara iz Zagreba.

Ordeni na fotografijama umanjeni.


BILJEŠKE

1)“Službeni list FNRJ“, 6/54
2) „Službeni list FNRJ“, 55/55
3) „Službeni list FNRJ“, 55/55
4) „Službeni list FNRJ“, 10/61


LITERATURA

1. Odluka o ustanovljenju Ordena jugoslavenske zvijezde, „Sluzbeni list FNRJ“, 6/54
2. Zakon o odlikovanjima,“Službeni list FNRJ“, 55/55
3. Statuti ordena i medalja, „Sluzbeni list FNR“, 47/57
4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima „Službeni list FNR“, 20/61
5. Zakon o odlikovanjima, „Službeni list SFR“, 16/64
6. Zakon o odlikovanjima SFRJ, „Službeni list SFR“, 40/73
7. Statuti ordena i medalja SFRJ, „Službeni list SFRJ“, 71/73
8. „Jugoslavenska narodna armija“, brošura
9. „Lijepo stoji partizanska bluza“, brošura, Banja Luka 1973.
10. Handbuch europaischer Orden in Farben, Paul Ohm Hieronymussen, Kopenhagen 1966. str. 196
11. Pismo Kancelarije ordena 10-450/69, od 26. V 1969.
12. „Fron“, br. 18./5. V 1972. - članak „Dvostruki heroj Tito“, Đorđe Jorhur, Miša Mustapić i Slobodan Vukadinović
13. „Fron“ br. 24/14. VI 1968., Beograd
14. „Naša odlikovanja“ - „Plavi vjesnik“ br. 950, Zagreb od 11. XII 1972.
15. „Titova odlikovanja - priznanja odasvu“, članak Joze Vlahovića, VUS od 23. V 1973, Zagreb
16. „Kako, kome i zašto koje odlikovanje“, „Fron“, članak Živomira Stankovića.


strong> SUMMARY<

The author presents the establishment of the Yugoslav Star order by the decision of the President of the Republic Marshal Tito, in 1954. This high decoration is conferred for the merits in developing and strengthening the peaceful co-operation and amicable relations between foreign countries and Yugoslavia, particularly to presidents and sovereigns os foreign countries and, in very rare cases, to high Yugoslav state and party functionaries. Subsequently there is presented an all embracing description of this decoration, from the shape of the star to its miniature and the way of wearing it. After the description, there are presented the official data relating to the establishment of this order as well as the literature in which is it mentioned. In the text there is also presented a list of perso-nages (by chronological order) to which this decoration was conferred up to 1974.


Autor: B. Beštak – Bihać
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 32, Zagreb, godina 1974

Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com
111
- 17:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 16.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Medalja sudionicima putovanja s predsjednikom Titom u Indiju i Burmu 1954-1955 | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Medalja sudionicima putovanja s predsjednikom Titom u Indiju i Burmu 1954-1955

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 15.05.2013.

Orden i medalja zasluge za narod

Order and Medal for the Merit for the People
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Povodom pedesete obljetnice osnivanja odlikovao je Predsjednik Republike SFRJ Hrvatsko numizmatičko društvo u Zagrebu Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom, a uručio ga je na svečanoj Godišnjoj skupštini društva održanoj 17. prosinca 1978. godine Vladimir Pezo, pomoćnik republičkog sekretara za nauku i kulturu SR Hrvatske.

Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom dodijeljen je Hrvatskom numizmatičkom društvu u Zagrebu „.. povodom pedesetogodišnjice postojanja, a za zasluge u razvijanju i populariziranju numizmatike“.

Zakonom o ordenima i medaljama DFJ Predsjedništvo Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije je 9. VI 1945. godine osnovalo Orden zasluge za narod, kojim „... se odlikuju osobe koje su u borbi protiv neprijatelja našeg naroda stekle zasluge za oslobođenje naše zemlje, za učvršćivanje i organiziranje narodne vlasti i Jugoslavenske armije“.

Orden zasluge za narod osnovan je u tri reda.


OPIS ORDENA

Prezidijum Narodne skupštine FNRJ usvojio je 27. VII 1946. godine Statut ordena, prema kojem:

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD I. REDA je okruglog oblika, promjera 42 mm.

Podložna površina izvedena je od pozlaćenog srebra u formi radijalnih kaneliranih zraka, koje su sitno nazubljene na završecima.

Na ovoj površini nalazi se izbočena petokraka zvijezda od pozlaćenog srebra, promjera 40 mm. Između krakova zvijezde izlazi pet srebrnih radijalnih zraka do vanjskog ruba podložne površine. Završeci zraka su nazubljeni.

Na petokrakoj zvijezdi nalazi se reljefni lik borca, od patiniranog srebra, s puškom o desnom ramenu i razvijenom zastavom u lijevoj ruci.

Orden se nosi bez trake.

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD II. REDA okruglog je oblika, promjera 42 mm.

Podložna površina izvedena je od pozlaćenog srebra u formi radijalnih kaneliranih zraka, koje su na završecima sitno nazubljene.

Na podložnoj površini nalazi se izbočena petokraka zvijezda od srebra, promjera 40 mm. Između krakova zvijezde izlazi do ruba podložne površine pet srebrnih radijalnih zraka, koje su na završecima nazubljene.

Na petokrakoj zvijezdi nalazi se reljefni lik borca od pozlaćenog srebra s puškom o desnom ramenu i razvijenom zastavom u lijevoj ruci.

Orden se nosi bez trake.

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD III. REDA okruglog je oblika, promjera 42 mm.

Podložna površina izvedena je od srebra, u formi radijalnih kaneliranih zraka na rubu sitno nazubljenih.

Na podložnoj površini nalazi se izbočena zvijezda od pozlaćenog srebra, promjera 40 mm. Između krakova zvijezde izlazi prema rubu ordena pet srebrnih radijalnih zraka nazubljenih na rubu.

Na petokrakoj zvijezdi nalazi se reljefni lik borca od patiniranog srebra s puškom o desnom ramenu i zastavom u lijevoj ruci.

Orden se nosi bez trake.

Kasniji statut ordena, od 7. XI 1957. godine u pogledu izgleda ordena nije donio nikakve izmjene, ali je zato statutom ordena od 20. XII 1973. godine predviđena promjena kod trećeg reda (sada „sa srebrnom zvijezdom“), tako da je podložna površina srebrna, radijalne zrake od patiniranog srebra, izbočena zvijezda od srebra a borac na zvijezdi od pozlaćenog srebra.

Statutom ordena iz godine 1946. bilo je propisano da znak ordena, koji se sastojao od male vrpce 35 mm X 8 mm, bude izrađen od svilene tkanine, i to:

za I red crvena s jednom plavom 4 mm sirokom linijom

za II red crvena s dvije plave 4 mm široke linije

za III red crvena s tri plave 4 mm široke linije.

Statuti iz godina 1957. i 1973. u pogledu znaka ordena, odnosno male vrpce, predviđaju izmjenu i propisuju da znak bude vrpca široka 36 mm i od moarirane svile, prije navedenih boja.

Svi navedeni statuti Ordena zasluge za narod propisali su da se orden, bez obzira o kojem se redu radi, nosi na lijevoj strani grudi prema rangu koji ordenu pripada, računajući rang od otvora na grudima.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima od 2. III 1961. godine i potvrđenim zakonom od 20. IV 1964. godine propisuje se izmjena u nazivu ordenskih redova, i to tako da:

Orden zasluge za narod I reda — postaje ORDEN ZASLUGE ZA NAROD SA ZLATNOM ZVIJEZDOM.

Orden zasluge za narod II reda — postaje ORDEN ZA ZASLUGE ZA NAROD SA SREBRNIM ZRAKAMA

Orden zasluge za narod III reda — postaje ORDEN ZASLUGE ZA NAROD SA SREBRNOM ZVIJEZDOM.

Autor ordena je akademski slikar ĐORĐE ANDREJEVIĆ KUN.


NAMJENA

Kao sto je citirano na početku, Orden zasluge za narod prvotno se dodjeljivao kao odlikovanje osobama koje su u borbi protiv neprijatelja naših naroda stekle zasluge za oslobođenje naše zemlje, za učvršćivanje i organiziranje narodne vlasti i Jugoslavenske armije.

Zakonom o odlikovanjima FNRJ iz godine 1955. namjena dodjeljivanja Ordena zasluge za narod je proširena, pa se orden dodjeljivao za naročite zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje naše zemlje, za zasluge na organiziranju i učvršćivanju narodne vlasti ili Jugoslavenske narodne armije, kao i za zasluge u oblasti privrednog, kulturnog i društvenog razvitka zemlje.

Ovu namjenu za dodjeljivanje Ordena zasluge za narod zadržali su zakoni iz godina 1961. i 1964., da bi Zakonom o odlikovanjima iz godine 1973. došlo ponovno do proširenja namjene dodjeljivanja Ordena zasluge za narod, pa se orden dodjeljuje za naročite zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje naše zemlje, za zasluge u izgradnji socijalizma i socijalističkih samoupravnih odnosa, za organiziranje i učvršćivanje općenarodne obrane, sigurnosti i nezavisnosti zemlje, kao i za zasluge u oblasti privrede, nauke i kulture, koja namjena je na snazi i danas.


MEĐUSOBNI RANG ORDENA

Orden zasluge za narod je zakonom iz 1945. godine rangiran tako, da je orden I reda bio peti, orden II reda osmi i orden III reda trinaesti u međusobnom rangu svih odlikovanja.

Zakonom iz 1946. godine orden I i II reda zadržavaju peto, odnosno osmo mjesto, a orden III reda je sada na dvanaestom mjestu u međusobnom rangu svih odlikovanja.

Zakon o odlikovanjima iz 1955. godine dijeleći odlikovanja na ona za građanske i ona za vojne zasluge, svrstava Orden zasluge za narod u Ordene za građanske zasluge, te ga u međusobnom rangu svih ordena svrstava tako, da orden I reda zauzima deseto, orden II reda osamnaesto i orden III reda dvadesetsedmo mjesto, dok u međusobnom rangu ordena za građanske zasluge orden zauzima peto mjesto.

Zakom o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima iz godine 1960. u međusobnom rangu ordena za građanske zasluge svrstava Orden zasluga za narod na sesto mjesto, dok u međusobnom rangu svih ordena svrštava orden I reda na deseto, orden II reda na devetnaesto i orden III reda na dvadesetdeveto mjesto.

Kao sto je već rečeno, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima FNRJ iz godine 1961. došlo je do izmjene naziva ordena prema karakterističnim simbolima na ordenima, a isto tako i do promjene u međusobnom rangiranju ordena.

Tako sada u međusobnom rangu ordena Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom (prije I reda) je jedanaesti, Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima (prije II reda) je dvadeseti, a Orden zasluge za narod sa srebrnom zvijezdom (prije III reda) je trideseti.

U međusobnom rangu ordena u okviru ordena za građanske zasluge Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom je petnaesti, Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima je šesnaesti i Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom je sedamnaesti.

Navedeno rangiranje Ordena zasluge za narod zadržano je i Zakonom o odlikovanjima iz 1964. godine.

Zakon o odlikovanjima SFRJ iz godine 1973. ne predviđa više podjelu ordena na ordene za građanske i ordene za vojne zasluge, a rangiranje Ordena zasluge za narod zadržava u istom redoslijedu propisanim zakonima iz 1961. i 1964. godine.


NAČIN DODJELE, PRAVA I OBVEZE

Orden zasluge za narod dodjeljuje, kao i sva ostala odlikovanja, Predsjednik Republike svojim Ukazom, a na osnovi prijedloga Komisije za odlikovanja.

Kancelarija ordena odlikovanom izdaje uvjerenje.

Odlikovana osoba činom odlikovanja Ordenom zasluge za narod ne stječe nikakve posebne privilegije.

Orden zasluge za narod može se dodijeliti ponovno tek po isteku pet godina od dana dodjeljivanja ordena, i to izuzetno ako za to ne postoji neko drugo pogodnije rješenje (npr. dodjeljivanje drugog odlikovanja). Ako je osoba već odlikovana ordenom višeg stupnja, u ponovnom predlaganju njoj se ne može dodijeliti orden iste vrste nižeg ranga.

Neovlašteno nošenje znaka ordena, odnosno pokušaj ili skidanje odlikovanom znaka ordena na uvredljiv način, predstavlja prekršaj.

Isto tako za prekršaj odgovara osnovna organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba, koji korisite na nedoličan način znak ordena, povelju ili uvjerenje, odnosno ako izrađuju značke, koje imaju izgled i obliik ordena ili medalje.

Znak ordena nosi se u skladu s odredbama Statuta Ordena zasluge za narod.

Oduzimanje ordena rnoguće je samo na temelju pravomoćne sudske odluke.

Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom podijeljen je do kraja 1973. godine 2.531 put.
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima podijeljen je do kraja 1973. godine 32.935 puta.

Orden zasluge za narod sa srebrnom zvijezdom podijeljen je do kraja 1973. godine 247.379 puta.

U ova podjeljivanja ulaze i ordeni dodjeljivani do 1. III 1961. godine.

Među ostalima, Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom (tada I reda) odlukom Predsjedništva AVNOJ-a odlikovan je 1945. i Josip Broz Tito.


MEDALJA ZASLUGE ZA NAROD

Osnovana je 9. VI 1945. godine Zakonom o ordenima i medaljama Demokratske Federativne Jugoslavije.

Medalja Zasluge za narod je okrugla, promjera 37 mm i debljine 2 mm.

Aver: u plitkom reljefu nalaze se osnovni dementi Ordena zasluge za narod: u sredini petokrake zvijezde je lik borca sa zastavom u ruci. Između krakova zvijezde izlazi pet zraka u dvodjelnoj formi iste dužine, što nije bilo posebno regulirano zakonom ili statutom, a od 1973. godine statutom je odredeno da zrake imaju različite dužine.

Rever: u lovorovom vijencu nalazi se natpis: MEDALJA ZASLUGE ZA NAROD u tri reda velikim (štampanim) slovima.

Natpis na reveru medalje može biti latinični ili ćirilski. Medalja je izrađena od pozlaćene legure, i to u dvije verzije: s visokim sjajem i od patiniranog zlata.

Traka
Medalja zasluge za narod nosi se na 20 mm širokoj traci složenoj u petokut, prevučenoj na metalnoj podlozi, tako da su joj gornja vodoravna i dvije donje kose strane dugačke 22 mm, a bočne strane 42 mm.

Traka je crvene boje sa 4 uzdužne plave pruge širine 2 mm.

Vrpca
Mali znak medalje je od crvene moarirane svile, široke 36 mm, sa 4 plave uspravne pruge široke 4 mm.

Medalju je kreirao akademski slikar Đorđe Andrejević Kun.

Medalja zasluge za narod nosi se na lijevoj strani grudi prema rangu koji joj pripada po zakonu.

Opis Medalje zasluge za narod prvi put se daje statutom iz godine 1957, budući da je ne spominje statut iz 1946. godine, kojim su obuhvaćeni svi do tada osnovani ordeni pa i Medalja za hrabrost kao jedina osnovana uz Medalju zasluge za narod. Ovaj opis, uz već prije navedenu izmjenu, zadržao je i kasniji statut medalje iz 1973. godine, koji je u važnosti i danas.


NAMJENA I RANG

Zakon, kojim je medalja osnovana, ne govori o njenoj namjeni, i tek je to prvi put regulirano Zakonom o odlikovanjima iz godine 1955. Osim ako nije dodjeljivana per analogiam namjeni dodjeljivanja Ordena zasluge za narod.

Zakonom iz 1955. godine, sto je zadržano i zakonom iz 1964. godine, propisano je da se Medalja zasluge za narod dodjeljuje za zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje zemlje, kao i zasluge na organiziranju i učvršćivanju narodne vlasti.

Zakon o odlikovanjima iz 1973. godine donio je izmjenu, pa se prema odredbama tog Zakona medalja zasluge za narod dodjeljuje za zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje zemlje kao i za doprinos izgradnji i razvitku samoupravnog socijalističkog društva.

Medalja zasluge za narod prema zakonu iz 1945. godine zauzimala je sedamnaesto mjesto u rangu svih odlikovanja, dok je prema zakonu iz 1955. i 1964. u rangu sviju medalja (za građanske i vojne zasluge) zauzimala drugo mjesto, a u rangu medalja za građanske zasluge prvo mjesto.

Budući da je zakonom iz 1973. godine ukinuta podjela medalja na vojne i građanske, medalja je druga u rangu sviju medalja.

Do kraja godine 1973. podijeljeno je 414.791 Medalja zasluge za narod.

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD (prema statutima ordena iz godina 1946., 1957. i 1973.)

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD (prema statutima ordena iz godina 1946., 1957. i 1973.)

TABLA BR. XV ORDEN ZASLUGE ZA NAROD

TABLA BR. XV ORDEN ZASLUGE ZA NAROD

TABLA BR.XVI MEDALJA ZASLUGE ZA NAROD

TABLA BR.XVI MEDALJA ZASLUGE ZA NAROD


LITERATURA

1. Zakon o ordenima i medaljama DFJ 9. 06. 1945, „S1. list DFJ“ 40/45.
2. Statuti ordena, 27. 07. 1946, „S1. list DFJ“ 71/46.
3. Zakon o potvrdi i izmjenama Zakona o ordenima i medaljama DFJ 30. 10. 1946, »S1. list DFJ« 88/46.
4. Zakon o odlikovanjima FNRJ 14. 11. 1955, „S1. list FNRJ“ 55/55
5. Statuti ordena i medalja FNRJ 7. 11. 1957, „S1. list FNRJ“ 47/57
6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima 2. 07. 1960, „S1. list FNRJ“ 27/60.
7. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima 2. 03. 1961, „S1. list FNRJ“ 10/61.
8. Zakon o odlikovanjima SFRJ 20. 04. 1964, „S1. list SFRJ“ 16/64.
9. Zakon o odlikovanjima SFRJ 13. 07. 1973, „S1. list SFRJ“ 40/73.
10. Statuti ordena i medalja SFRJ 20. 12. 1973, „S1. list SFRJ“ 71/73.
11. Mirko Popović „Ordeni, medalje i plakete rađeni u Zavodu za izradu novčanica u Beogradu“ (Zbornik Muzeja primenjene umetnosti, br. 13, Beograd 1969.)
12. Milorad Erceg „Odlikovanja u SFRJ“ („Službeni list SFRJ“, Beograd, 1978.)
13. Milorad Erceg „Odlikovanja“ („Jugoslavenski pregled“, Beograd, 1974.)


Autor: Branko Beštak
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 33, Zagreb, godina 1979.

Otkup starih odlikovanja, ordenja i medalja
Otkup starih odlikovanja, ordenja i vojnih medalja - isplata odmah!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr
- 12:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 14.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden junaka socijalističkog rada | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden junaka socijalističkog rada

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 13.05.2013.

Žetoni sa signaturom ''B.P.'' i natpisom ''MESING''

Tokens with Signature „BP“ and Inscription „MESING“
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


U ''Numizmatičkim vijestima'' br. 36 iz 1982. g. objavio sam dva turska pozlaćena novca s ćirilskim natpisom.

Nakon toga počeli su mi se javljati numizmatičari koji su posjedovali nešto slično. Tako mi se javio Ante Kesić, novinar iz Zagreba i Jerko Sesardić, nastavnik iz Samobora.

Od njih sam saznao da novac na sl. 1. (Numizmatičke vijesti br. 36/82) postoji i bez ćirilskog natpisa (zasigurno državni novac), a da novac sa sl. 2.2 postoji s rupicom za vrpcu, kako bi se mogao nositi kao ukras.

No, Jerko Sesardić pokazao mi je dvije imitacije autrijskog novca veličine četverostrukog dukata, koji su privukli moju pažnju. Oba imaju godinu 1915. – Franjo Josip I; jedan je pozlaćen sa zakrpanom rupicom pri vrhu za nošenje kao ukras, a drugi je kromiran. Oba imaju iste natpise:

Av. FRANC. IOS. I. D. G. AUSTRIAE IMPERATOR
Rv. HUNGAR. BOHEM. GAL (4) LOD. ILL. REX. A. A. 1915.

Slike 1. i 2.

Slike 1. i 2.

Zanimljivo je da se na pozlaćenom novcu na reversu između natpisa po rubu i grba javlja ćirilski natpis MESING s tvrdim znakom na kraju i ćirilska signatura ''B. P.'', istovjetna sa signaturom na turskom novcu sa sl. 1. u citiranom broju Numizmatičkih vijesti.

Kromirana imitacija još je uvjerljivija. Na aversu po rubu kružnice, ispod lika vladara piše latinicom MESING 1968 UKRAES.

Sve naprijed iznijeto navodi nas na zaključak da se ovdje ne radi o državnom novcu koji je u redovitoj upotrebi, već o ŽETONIMA za igru ili ukrasnim žetonima.

Kao što smo vidjeli, svaki od tih ''novaca'' može služiti i u jednu i u drugu svrhu, te su tako i korišteni možda pola stoljeća, s obzirom na vrstu ''novaca'' koji su uzeti kao uzorci (turski i austrijski) te s obzirom na datiranje.

Tako se ovo pitanje ''novca'' može držati riješenim: to su ŽETONI.
SI. 1. jest rever pozlaćene imitacije dukata.
SI. 2. je aver kromirane imitacije dukata.

Usput se može iznijeti da djevojke iz mnogih naših krajeva u zemlji i dan danas nose na svojoj narodnoj nošnji u raznim svečanostima ogrlicu od dukata i talira. Siromašnije su vjerojatno nosile imitacije.

Još uvijek ostaje neriješena zagonetka što znači signatura ''B. P.''? Vjerojatno označava autora, no tko je autor tih žetona?

Ovim člankom nastavili smo raspravljanje o žetonima na tlu Jugoslavije; počeli smo ga prikazom Sisevačkih žetona (Numizmatičke vijesti, br. 23/65).


Autor: Gjuro Krasnov
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 38, Zagreb, godina 1984.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr
111
- 12:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 12.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden narodnog oslobođenja | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden narodnog oslobođenja

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 11.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden rada s crvenom zastavom (I. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden rada s crvenom zastavom (I. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 10.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden za hrabrost | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden za hrabrost

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 09.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 08.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima (II. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima (II. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 07.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden zasluga za narod sa srebrnim zrakama (II. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden zasluga za narod sa srebrnim zrakama (II. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 06.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom (III. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom (III. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom (I. red) | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom (I. red)

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 04.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Partizanska spomenica 1941 | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Partizanska spomenica 1941

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 03.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Medalja najboljem u predvojničkoj obuci | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Medalja najboljem u predvojničkoj obuci

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 02.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Medalja 30. godina pobjede nad fašizmom 1945-1975 | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Medalja 30. godina pobjede nad fašizmom 1945-1975

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 01.05.2013.

Otkupljujemo odlikovanje: Medalja Saveza boraca za Jugoslavene u internacionalnim brigadama u Španjolskoj 1936-1939 | 095 858 6377 | info@monetalis.hr

Medalja Saveza boraca za Jugoslavene u internacionalnim brigadama u Španjolskoj 1936-1939

Kompletno odlikovanje je ono koje se sastoji od samog odlikovanja, kutije, isprave (diplome, uvjerenja) i zamjenice (malene trakice od tkanine).

Molimo Vas da prilikom kontakta navedete da li je odlikovanje sa ili bez gore navedenih pripadajućih elemenata.

Ukoliko imate navedeno odlikovanje za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• e-mail:info@monetalis.hr
• telefon: +385 (0)95 858 6377
• Skype: zlatko viscevic
• Facebook:facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo odlikovanja, ordene, medalje i vojne oznake i svih razdoblja i svih zemalja svijeta.
- 15:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #