Hrvatska numizmatika

Stare kineske novčanice iz zbirke Attilio Monaco, talijanskog diplomate u Kini

Old Chinese Banknotes from Attilo Monaco Collection
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Kina je uvijek bila i zanimljiva i nedovoljno istražena zemlja s osebujnim načinom života i mišljenja i starom kulturom.

U njoj se još u brončano doba javljaju prve vladarske dinastije Hsia i Shang, te ona već tada postaje zemlja s razvijenim pismom. Za starije obitelji Han (206. pr. n. e. - 24. n. e.) zemlja doživljava kulturni uspon i širi se od Koreje do Turkestana, a za mlađe dinastije Han (25. - 220. g.) u Kinu prodire budizam. Nakon više stoljeća međusobnih borbi, Kinu sjedinjuje dinastija Tan (618. - 907. g.). Za dinastije Sung (960. - 1279. g.), koja je vladala samo u južnoj Kini, sjever je prepušten Kitanima, Džurdžima i najzad Mongolima, koji su potpuno zauzeli čitavu Kinu za dinastije Yuan (1271. - 1368. g.). Protiv Mongola je dignut ustanak te ovi budu protjerani, a zemljom je zavladala dinastija Ming (1368. - 1644. g.), koja je emitirala prve kineske papirnate novčanice. Dinastiju Ming srušili su Mandžurci, čija je dinastija Ching vladala do 1912. g. Nakon niza pobuna srušena je vlast Mandžuraca i proglašena je republika.

Najstarija poznata papirnata novčanica je kineska. Stavljena je u promet za vladavine prvog kralja dinastije Taiming u drugoj polovici XIV stoljeća. Starija je dakle od prve europske banke, one u Barceloni iz 1401. godine, a tri je stoljeća starija od one u Stockholmu (1668. g.), koja je prva izdala papirnati novac u Europi.

Prema pisanju bečkog lista „Zeitralblatt fuer Papierindustrie“ od prije nekih pedesetak godina, ta kineska novčanica na vrhu nosi natpis: „CEDULJA DINASTIJE TAIMING KOJA VRIJEDI BILO GDJE POD SVODOM NEBESKIM“ a po sredini debelim slovima piše JEDAN KWAN.

Zvala se KWAN, tj. „niz“, iz razloga što su se oni karakteristični kineski novčići sa četvorouglastom rupom u sredini, koje je ona predstavljala, obično upotrebljavali nanizani po 100 jedinica na niti od rogoza. Godine 1888. prigodom rušenja neke kuće u Pekingu pronađena je takva novčanica, a donesena je u Beč po numizmatičaru dr. Ehrenfeldu. Uslijed istrošenosti datum nije čitljiv, ali se vidi doba Hungwu, što odgovara razdoblju 1368. - 1399. g. naše ere.

Takvi isti primjerci postojali su u Europi samo u British Museum u Londonu, u azijskom odjelu muzeja Ermitaž u ondašnjem Petrogradu, te u Kraljevskoj numizmatičkoj zbirci u Stockholmu.

Marko Polo (oko 1300. g.) glede kineskoga papirnatog novca, koji je kolao već u XII stoljeću, piše: „Veliki Kan je od kore nekog stabla dao napraviti neku vrst papira koji je imao vrijednost novca po čitavoj zemlji.“

Sirija, krajem 1200 - ih godina, i Perzija oko 1300. godine imitirale su kineski primjer, ali su te novčanice malo zatim nestale uslijed istrošenosti.

Na ovakvo pisanje javio se Attildo Monaco iz Rima i naveo da i on u svojoj zbirci ima takvu novčanicu (1) (slika 1) i da se još jedan takav primjerak nalazi u muzeju knjiga i minijatura u Firenci.

Albert Pick u svom standardnom katalogu „World paper money“, izdanje 1975. g. na strani 17 donaša sliku te novčanice pa navodi da je malo tko vjerovao Marku Polo o onome što je pisao o kineskom papirnatom novcu, ali je kasnije njegovo pričanje potvrđeno kad su pronađene kineske papirnate novčanice iz XIV stoljeća (dinastija Ming).

Danas se takve modrikasto obojene novčanice mogu naći u zbirkama jačih kolekcionara papirnatog novca. O toj se novčanici sada zna da nije najstarija, ali je ipak važan ugaoni kamen u razvitku papirnatog novca, čiji se začeci naziru u VII stoljeću naše ere. Kinezi su već u X stoljeću imali dobro organizirani banknotni kliring sistem.


OPIS NOVČANICE IZ XIV STOLJEĆA

Aver: Sivkasto - plavičasti papir poput bugačice vel. 22,2 x 34 cm bogato umjetnički ilustriran po rubovima frizom.

Kineski natpis na vrhu: CEDULJA DINASTIJE TAIMING KOJA VRIJEDI BILO GDJE POD SVODOM NEBESKIM, u sredini natpis: JEDAN KWAN, ispod toga crteži 10 nizova po 10 komada metalnih novčića. Lijevo i desno se nalaze geometrijski simboli. Ispod toga crteža natpis: PREMA ODLUCI NAŠEG MINISTRA FINANCIJA DOZVOLJAVA SE TISAK PAPIRNATOG NOVCA DINASTIJE TAIMING KOJI MORA VRIJEDITI SVUDA UZ BAKRENE NOVČIĆE. ONOME TKO TISKA ILI UPOTREBLJAVA KRIVOTVORENI NOVAC BIT ĆE ODRUBLJENA GLAVA. TKO PRIJAVI ILI UHAPSI KRIVOTVORITELJA BIT ĆE NAGRAĐEN SA 250 SREBRNIH TAILA I POSTAJE VLASNIK NJEGOVIH POKRETNIH I NEPOKRETNIH DOBARA.

Rever: Gore crveno otisnut pečat vel. 6,5 x 6,5 cm dolje crni pečat adekvatan crtežu s avera „JEDAN KWAN“ i crteži 10 nizova po 10 kom. novčića vel. 10,4 x 10 cm.

Za vladanja Hsien - Fenga (1851. - 1861.), počev od 1853. g, a zbog velike oskudice novca, izdane su otkupne papirnate novčanice (koje se ustvari nisu mogle nikada otkupiti). Bilo ih je dvije vrste: u „cash“ vrijednostima i u srebrnim „Tail“ vrijednostima. 1 srebrni tail = 1000 Casha.

Prve su imale nominale od 500, 1000, 1500 i 2000 casha, a druge u vrijednostima od 1, 3, 5, 10 i 50 taila.
Uskoro su te novčanice bile devalvirane, tako da su 1861. g. kolale samo za 3% njihove nominalne vrijednosti, dok nisu sasvim nestale iz prometa. Nakon vladavine YUnio (YUng Lo?) 1403. - 1425. g. ovo je bila prva emisija papirnatog novca od strane carske vlade (2) (slika 2).


. OPIS NOVČANICE OD 500 CASHA IZ 1855. G

Cash novčanice imaju slijedeći tekst:
Aver: Bijela novčanica s plavo otisnutim slovima, u sredini četvorokutni crveni pečat, desno okrugli pečat.

Gore na novčanici kineski natpis čitan s desna na lijevo: BANKNOTA VELIKE DINASTIJE CHING. U sredini natpis u tri okomita stupca čitajuci desni stupac ... Serija ... broj.