Hrvatska numizmatika

Orden i medalja zasluge za narod

Order and Medal for the Merit for the People
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Povodom pedesete obljetnice osnivanja odlikovao je Predsjednik Republike SFRJ Hrvatsko numizmatičko društvo u Zagrebu Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom, a uručio ga je na svečanoj Godišnjoj skupštini društva održanoj 17. prosinca 1978. godine Vladimir Pezo, pomoćnik republičkog sekretara za nauku i kulturu SR Hrvatske.

Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom dodijeljen je Hrvatskom numizmatičkom društvu u Zagrebu „.. povodom pedesetogodišnjice postojanja, a za zasluge u razvijanju i populariziranju numizmatike“.

Zakonom o ordenima i medaljama DFJ Predsjedništvo Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije je 9. VI 1945. godine osnovalo Orden zasluge za narod, kojim „... se odlikuju osobe koje su u borbi protiv neprijatelja našeg naroda stekle zasluge za oslobođenje naše zemlje, za učvršćivanje i organiziranje narodne vlasti i Jugoslavenske armije“.

Orden zasluge za narod osnovan je u tri reda.


OPIS ORDENA

Prezidijum Narodne skupštine FNRJ usvojio je 27. VII 1946. godine Statut ordena, prema kojem:

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD I. REDA je okruglog oblika, promjera 42 mm.

Podložna površina izvedena je od pozlaćenog srebra u formi radijalnih kaneliranih zraka, koje su sitno nazubljene na završecima.

Na ovoj površini nalazi se izbočena petokraka zvijezda od pozlaćenog srebra, promjera 40 mm. Između krakova zvijezde izlazi pet srebrnih radijalnih zraka do vanjskog ruba podložne površine. Završeci zraka su nazubljeni.

Na petokrakoj zvijezdi nalazi se reljefni lik borca, od patiniranog srebra, s puškom o desnom ramenu i razvijenom zastavom u lijevoj ruci.

Orden se nosi bez trake.

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD II. REDA okruglog je oblika, promjera 42 mm.

Podložna površina izvedena je od pozlaćenog srebra u formi radijalnih kaneliranih zraka, koje su na završecima sitno nazubljene.

Na podložnoj površini nalazi se izbočena petokraka zvijezda od srebra, promjera 40 mm. Između krakova zvijezde izlazi do ruba podložne površine pet srebrnih radijalnih zraka, koje su na završecima nazubljene.

Na petokrakoj zvijezdi nalazi se reljefni lik borca od pozlaćenog srebra s puškom o desnom ramenu i razvijenom zastavom u lijevoj ruci.

Orden se nosi bez trake.

ORDEN ZASLUGE ZA NAROD III. REDA okruglog je oblika, promjera 42 mm.

Podložna površina izvedena je od srebra, u formi radijalnih kaneliranih zraka na rubu sitno nazubljenih.

Na podložnoj površini nalazi se izbočena zvijezda od pozlaćenog srebra, promjera 40 mm. Između krakova zvijezde izlazi prema rubu ordena pet srebrnih radijalnih zraka nazubljenih na rubu.

Na petokrakoj zvijezdi nalazi se reljefni lik borca od patiniranog srebra s puškom o desnom ramenu i zastavom u lijevoj ruci.

Orden se nosi bez trake.

Kasniji statut ordena, od 7. XI 1957. godine u pogledu izgleda ordena nije donio nikakve izmjene, ali je zato statutom ordena od 20. XII 1973. godine predviđena promjena kod trećeg reda (sada „sa srebrnom zvijezdom“), tako da je podložna površina srebrna, radijalne zrake od patiniranog srebra, izbočena zvijezda od srebra a borac na zvijezdi od pozlaćenog srebra.

Statutom ordena iz godine 1946. bilo je propisano da znak ordena, koji se sastojao od male vrpce 35 mm X 8 mm, bude izrađen od svilene tkanine, i to:

za I red crvena s jednom plavom 4 mm sirokom linijom

za II red crvena s dvije plave 4 mm široke linije

za III red crvena s tri plave 4 mm široke linije.

Statuti iz godina 1957. i 1973. u pogledu znaka ordena, odnosno male vrpce, predviđaju izmjenu i propisuju da znak bude vrpca široka 36 mm i od moarirane svile, prije navedenih boja.

Svi navedeni statuti Ordena zasluge za narod propisali su da se orden, bez obzira o kojem se redu radi, nosi na lijevoj strani grudi prema rangu koji ordenu pripada, računajući rang od otvora na grudima.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima od 2. III 1961. godine i potvrđenim zakonom od 20. IV 1964. godine propisuje se izmjena u nazivu ordenskih redova, i to tako da:

Orden zasluge za narod I reda — postaje ORDEN ZASLUGE ZA NAROD SA ZLATNOM ZVIJEZDOM.

Orden zasluge za narod II reda — postaje ORDEN ZA ZASLUGE ZA NAROD SA SREBRNIM ZRAKAMA

Orden zasluge za narod III reda — postaje ORDEN ZASLUGE ZA NAROD SA SREBRNOM ZVIJEZDOM.

Autor ordena je akademski slikar ĐORĐE ANDREJEVIĆ KUN.


NAMJENA

Kao sto je citirano na početku, Orden zasluge za narod prvotno se dodjeljivao kao odlikovanje osobama koje su u borbi protiv neprijatelja naših naroda stekle zasluge za oslobođenje naše zemlje, za učvršćivanje i organiziranje narodne vlasti i Jugoslavenske armije.

Zakonom o odlikovanjima FNRJ iz godine 1955. namjena dodjeljivanja Ordena zasluge za narod je proširena, pa se orden dodjeljivao za naročite zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje naše zemlje, za zasluge na organiziranju i učvršćivanju narodne vlasti ili Jugoslavenske narodne armije, kao i za zasluge u oblasti privrednog, kulturnog i društvenog razvitka zemlje.

Ovu namjenu za dodjeljivanje Ordena zasluge za narod zadržali su zakoni iz godina 1961. i 1964., da bi Zakonom o odlikovanjima iz godine 1973. došlo ponovno do proširenja namjene dodjeljivanja Ordena zasluge za narod, pa se orden dodjeljuje za naročite zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje naše zemlje, za zasluge u izgradnji socijalizma i socijalističkih samoupravnih odnosa, za organiziranje i učvršćivanje općenarodne obrane, sigurnosti i nezavisnosti zemlje, kao i za zasluge u oblasti privrede, nauke i kulture, koja namjena je na snazi i danas.


MEĐUSOBNI RANG ORDENA

Orden zasluge za narod je zakonom iz 1945. godine rangiran tako, da je orden I reda bio peti, orden II reda osmi i orden III reda trinaesti u međusobnom rangu svih odlikovanja.

Zakonom iz 1946. godine orden I i II reda zadržavaju peto, odnosno osmo mjesto, a orden III reda je sada na dvanaestom mjestu u međusobnom rangu svih odlikovanja.

Zakon o odlikovanjima iz 1955. godine dijeleći odlikovanja na ona za građanske i ona za vojne zasluge, svrstava Orden zasluge za narod u Ordene za građanske zasluge, te ga u međusobnom rangu svih ordena svrstava tako, da orden I reda zauzima deseto, orden II reda osamnaesto i orden III reda dvadesetsedmo mjesto, dok u međusobnom rangu ordena za građanske zasluge orden zauzima peto mjesto.

Zakom o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima iz godine 1960. u međusobnom rangu ordena za građanske zasluge svrstava Orden zasluga za narod na sesto mjesto, dok u međusobnom rangu svih ordena svrštava orden I reda na deseto, orden II reda na devetnaesto i orden III reda na dvadesetdeveto mjesto.

Kao sto je već rečeno, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odlikovanjima FNRJ iz godine 1961. došlo je do izmjene naziva ordena prema karakterističnim simbolima na ordenima, a isto tako i do promjene u međusobnom rangiranju ordena.

Tako sada u međusobnom rangu ordena Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom (prije I reda) je jedanaesti, Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima (prije II reda) je dvadeseti, a Orden zasluge za narod sa srebrnom zvijezdom (prije III reda) je trideseti.

U međusobnom rangu ordena u okviru ordena za građanske zasluge Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom je petnaesti, Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima je šesnaesti i Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom je sedamnaesti.

Navedeno rangiranje Ordena zasluge za narod zadržano je i Zakonom o odlikovanjima iz 1964. godine.

Zakon o odlikovanjima SFRJ iz godine 1973. ne predviđa više podjelu ordena na ordene za građanske i ordene za vojne zasluge, a rangiranje Ordena zasluge za narod zadržava u istom redoslijedu propisanim zakonima iz 1961. i 1964. godine.


NAČIN DODJELE, PRAVA I OBVEZE

Orden zasluge za narod dodjeljuje, kao i sva ostala odlikovanja, Predsjednik Republike svojim Ukazom, a na osnovi prijedloga Komisije za odlikovanja.

Kancelarija ordena odlikovanom izdaje uvjerenje.

Odlikovana osoba činom odlikovanja Ordenom zasluge za narod ne stječe nikakve posebne privilegije.

Orden zasluge za narod može se dodijeliti ponovno tek po isteku pet godina od dana dodjeljivanja ordena, i to izuzetno ako za to ne postoji neko drugo pogodnije rješenje (npr. dodjeljivanje drugog odlikovanja). Ako je osoba već odlikovana ordenom višeg stupnja, u ponovnom predlaganju njoj se ne može dodijeliti orden iste vrste nižeg ranga.

Neovlašteno nošenje znaka ordena, odnosno pokušaj ili skidanje odlikovanom znaka ordena na uvredljiv način, predstavlja prekršaj.

Isto tako za prekršaj odgovara osnovna organizacija udruženog rada ili druga pravna osoba, koji korisite na nedoličan način znak ordena, povelju ili uvjerenje, odnosno ako izrađuju značke, koje imaju izgled i obliik ordena ili medalje.

Znak ordena nosi se u skladu s odredbama Statuta Ordena zasluge za narod.

Oduzimanje ordena rnoguće je samo na temelju pravomoćne sudske odluke.

Orden zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom podijeljen je do kraja 1973. godine 2.531 put.
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima podijeljen je do kraja 1973. godine 32.935 puta.

Orden zasluge za narod sa srebrnom zvijezdom podijeljen je do kraja 1973. godine 247.379 puta.

U ova podjeljivanja ulaze i ordeni dodjeljivani do 1. III 1961. godine.

Među ostalima, Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom (tada I reda) odlukom Predsjedništva AVNOJ-a odlikovan je 1945. i Josip Broz Tito.


MEDALJA ZASLUGE ZA NAROD

Osnovana je 9. VI 1945. godine Zakonom o ordenima i medaljama Demokratske Federativne Jugoslavije.

Medalja Zasluge za narod je okrugla, promjera 37 mm i debljine 2 mm.

Aver: u plitkom reljefu nalaze se osnovni dementi Ordena zasluge za narod: u sredini petokrake zvijezde je lik borca sa zastavom u ruci. Između krakova zvijezde izlazi pet zraka u dvodjelnoj formi iste dužine, što nije bilo posebno regulirano zakonom ili statutom, a od 1973. godine statutom je odredeno da zrake imaju različite dužine.

Rever: u lovorovom vijencu nalazi se natpis: MEDALJA ZASLUGE ZA NAROD u tri reda velikim (štampanim) slovima.

Natpis na reveru medalje može biti latinični ili ćirilski. Medalja je izrađena od pozlaćene legure, i to u dvije verzije: s visokim sjajem i od patiniranog zlata.

Traka
Medalja zasluge za narod nosi se na 20 mm širokoj traci složenoj u petokut, prevučenoj na metalnoj podlozi, tako da su joj gornja vodoravna i dvije donje kose strane dugačke 22 mm, a bočne strane 42 mm.

Traka je crvene boje sa 4 uzdužne plave pruge širine 2 mm.

Vrpca
Mali znak medalje je od crvene moarirane svile, široke 36 mm, sa 4 plave uspravne pruge široke 4 mm.

Medalju je kreirao akademski slikar Đorđe Andrejević Kun.

Medalja zasluge za narod nosi se na lijevoj strani grudi prema rangu koji joj pripada po zakonu.

Opis Medalje zasluge za narod prvi put se daje statutom iz godine 1957, budući da je ne spominje statut iz 1946. godine, kojim su obuhvaćeni svi do tada osnovani ordeni pa i Medalja za hrabrost kao jedina osnovana uz Medalju zasluge za narod. Ovaj opis, uz već prije navedenu izmjenu, zadržao je i kasniji statut medalje iz 1973. godine, koji je u važnosti i danas.


NAMJENA I RANG

Zakon, kojim je medalja osnovana, ne govori o njenoj namjeni, i tek je to prvi put regulirano Zakonom o odlikovanjima iz godine 1955. Osim ako nije dodjeljivana per analogiam namjeni dodjeljivanja Ordena zasluge za narod.

Zakonom iz 1955. godine, sto je zadržano i zakonom iz 1964. godine, propisano je da se Medalja zasluge za narod dodjeljuje za zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje zemlje, kao i zasluge na organiziranju i učvršćivanju narodne vlasti.

Zakon o odlikovanjima iz 1973. godine donio je izmjenu, pa se prema odredbama tog Zakona medalja zasluge za narod dodjeljuje za zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje zemlje kao i za doprinos izgradnji i razvitku samoupravnog socijalističkog društva.

Medalja zasluge za narod prema zakonu iz 1945. godine zauzimala je sedamnaesto mjesto u rangu svih odlikovanja, dok je prema zakonu iz 1955. i 1964. u rangu sviju medalja (za građanske i vojne zasluge) zauzimala drugo mjesto, a u rangu medalja za građanske zasluge prvo mjesto.

Budući da je zakonom iz 1973. godine ukinuta podjela medalja na vojne i građanske, medalja je druga u rangu sviju medalja.

Do kraja godine 1973. podijeljeno je 414.791 Medalja zasluge za narod.