Marketing
Medalja za unapređivanje poljoprivrede
Medal for Improvement of Agriculture
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Na prijedlog ministra poljoprivrede, a po saslušanju predsjednika Ministarskog savjeta Aleksandar I. Karađordević, kralj Srba, Hrvata i Slovenaca, propisao je i proglasio dana 6. rujna 1929. godine Zakon o unapređivanju poljoprivrede, koji je objavljen u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca broj 221 od 21. rujna 1929. godine pod rednim brojem 459.
Uz kralja Aleksandra I. Karađordevića ovaj zakon potpisali su tadašnji ministar poljoprivrede dr. Oton Frangeš, divizijski general i počasni kraljev ađutant Petar Živković, koji je tada bio predsjednik Ministarskog savjeta i ministar unutrašnjih poslova, te dr. Milan Srškić, tadašnji ministar pravde, koji je kao čuvar državnog pečata na taj akt stavio državni pečat.
Zakon je stupio na snagu danom objavljivanja u Službenim novinama, tj. dana 21. rujna 1929. godine.
U točki 30 navedenog zakona propisano je, da će se svake treće godine priređivati u svakom srezu natjecanja poljoprivrednika u onim proizvodima poljoprivrede, koji se prema programu rada sreskog i oblasnog poljoprivrednog odbora imaju u prvom redu propagirati u tom srezu.
U takvim natjecanjima mogli su sudjelovati samo poljoprivrednici, koji imaju svoj posjed na području sreza gdje se izvodi natjecanje.
Kod natjecanja takmičari su bili dužni da uz izložene svoje proizvode naznače površinu na kojoj su ih gajili, način obrađivanja, kao i ubrane količine po hektaru odnosno po katastarskom jutru ili dunumu. Ove podatke trebala je potvrdiiti nadležna općinska uprava ili sreski poljoprivredni referent.
Zakonom je bilo predviđeno da će se natjecanja obavljati na svečan način, te da će uspjeh svakog natjecanja utvrđivati prema pravilniku Ministarstva poljoprivrede i tabelama posebno povjerenstvo, koje će za tu svrhu biti oformljeno.
Takmičar, koji bi polučio najbolji rezultat u sreskom natjecanju dobivao bi, prema njegovim potrebama, sresku nagradu bilo u novcu, bilo u stoci ili u poljoprivrednim strojevima, te diplomu i državnu (brončanu) medalju za unapređivanje poljoprivrede.
Posebno povjerenstvo, koje bude oformljeno kod nadležne oblasti, trebalo je na temelju polučenih rezultata pojedinih sreskih prvaka - takmičara u pojedinoj grani poljoprivrede u istoj godini utvrditi tko je od tih sreskih prvaka - takmičara prvak u oblasti.
Takav prvak - takmičar dobivao bi oblasnu nagradu u novcu, diplomu i državnu (srebrnu) medalju za unapređivanje poljoprivrede.
Na temelju rezultata, koje su postigli pojedini oblasni prvaci - takmičari iste godine u pojedinim granama poljoprivrede, posebno, u tu svrhu oformljeno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede trebalo je utvrditi tko je od svih oblasnih prvaka - takmičara u pojedinim granama poljoprivrede prvak za cijelu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, čiji je službeni naziv od 3. listopada 1929. godine prema propisu točke 1 Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja - Kraljevina Jugoslavija.
Takav državni prvak dobivao bi državnu novčanu nagradu, diplomu i državnu (zlatnu) medalju za unapređivanje poljoprivrede.
Tko je u jednom natjecanju bio prvak (sreski, oblasni ili državni) nije se mogao natjecati u narednom natjecanju.
U točki 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede izričito je propisano, da će imena prvaka - takmičara sreza, oblasti i države biti objavljena u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, i da će im se spomenute medalje predati na svečan način, te da će oblik i sve pobliže o tim medaljama biti određeno posebnim zakonom.
U vezi toga paragrafa, a na temelju čl. 5 Zakona o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije od 23. siječnja 1883. godine, koji je djelmično ostao na snazi i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno Kraljevini Jugoslaviji, Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, dana 15. ožujka 1930. godine, na prijedlog ministra poljoprivrede, a nakon saslušanja predsjednika Minitarskog savjeta, ustanovio je zlatnu, srebrnu i brončanu medalju za unapređivanje poljoprivrede.
Medalje su izrađene kao staro zlato, srebro i bronca, a inače su po obliku i veličini potpuno jednake.
OPIS MEDALJA
Srednji dio ovih medalja je okrugao, promjera 25 mm.
Na njegovoj prednjoj strani nalazi se lik (glava) Aleksandra I. Karađorđevića u profilu s pogledom u lijevo, a uz njegov rub, koji je malo uzdignut, natpis (latinicom) »ALEKSANDAR I. KRALJ JUGOSLAVIJE«, oboje izrađeno u visokom reljefu.
Na stražnjoj strani tog srednjeg okruglog dijela medalja u tri reda je vodoravno položen natpis (ćirilicom) „ZA / UNAPREĐIVANJE / POLJOPRIVREDE“ .
I na prednjoj i na stražnjoj strani, unutar uzdignutog ruba navedenog srednjeg okruglog dijela medalja, a na udaljenosti od 1 mm. od samog ruba, nalazi se kružni niz ispupčanih sitnih perlica.
Srednji okrugli dio medalja sa svih strana obuhvaća vijenac ispleten od poljoprivrednih proizvoda i to: na prednjoj strani medalja lijeva polovica vijenca je od klasja pšenice, hmelja i ječma, a njegova desna polovica od klipova kukuruza, jabuka, krušaka, šljiva i grožđa, dok je na stražnjoj strani medalja obratno: lijeva polovica vijenca ispletena je od klipova kukuruza, jabuka, krušaka, šljiva i grožđa, a desna od klasja pšenice, hmelja i ječma.
Gornji dio vijenca se sužava i ukrštava i na njega je pričvršćena kraljevska kruna ukrašena „dragim kamenjem“ a „biserima“ od emajla. Podstava krune je od crvenog emajla. Kruna je široka 21 mm i 13 mm visoka.
Na vrhu krune je jabučica sa kržem kroz koji je provučen prsten promjera 10 mm o kojem vise medalje.
Vijenac je na svome donjem dijelu vezan jednom bijelo emajliranom uskom trakom, koja je u njega upletena.
Na ovoj traci, na prednjoj strani vijenca, nalazi se datum „3 - 1 1930“ i to „3 - 1“ na lijevom, a „1930“ na desnom njezinom dijelu.
Ovi brojevi su iz is tog materijala kao i medalje i izrađeni su u razini emajla.
Zajedno sa vijencem i krunom visina medalja iznosi 50 mm, a njihova širina je 30 mm.
Nose se na lijevoj strani grudi, na preklopljenoj žuto - zelenoj svilenoj moariranoj traci, oblika peterokuta, čija je gornja vodoravna strana dugačka 36 mm, dvije bočne okomite strane svaka po 35 mm, a dvije donje kose strane svaka po 20 mm.
Preklopljeni dio trake, koja je inače široka 36 mm, a dugačka 40 mm, pričvršćen je na njezinom donjem dijelu sa stražnje strane.
Prva polovica njezine širine, tj. prvih 18 mm je žute, a druga polovica, tj. drugih 18 mm zelene boje.
Zlatna medalja za unapređivanje poljoprivrede (prednja i stražnja strana)
Medalje za unapređivanje poljoprivrede mogle su biti dodijeljene poljoprivrednicima, koji su se istakli sa svojim proizvodima na poljoprivrednim natjecanjima predviđenim u točki 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede i bili utvrđeni kao prvaci sreza, oblasti i države, kao i drugim osobama, bez obzira na stalež, koji su stekli naročite zasluge za unapređivanje poljoprivrede Kraljevine Jugoslavije.
Pravo podjeljivanja medalja za unapređivanje poljoprivrede pripadalo je isključivo kralju, koji je to mogao činiti ili iz vlastite pobude ili na prijedlog ministra poljoprivrede.
Također je propisano, da će u slučaju kada kralj bude podijelio spomenute medalje iz vlastite pobude, ukaz o odlikovanju uz njega potpisati i kancelar kraljevskih ordena, a kada kralj bude podijelio medalje na prijedlog ministra poljoprivrede, uz njega će ukaz o odlikovanju potpisati ministar poljoprivrede.
Odlikovani uz medalju dobava i povelju (diplomu), koju treba da potpiše kancelar kraljevskih ordena i uz njega sekretar kancelarije kraljevskih ordena.
Propisom o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede predviđeno je da će izrađene medalje biti pohranjene u kancelariji kraljevskih ordena, i da će se u toj kancelariji voditi poseban spisak odlikovanih tim medaljama.
Državljanin Kraljevine Jugoslavije, koji bi bio odlikovan kojom od navedenih medalja bio je dužan platiti određenu taksu. Od plaćanja te takse mogao ga je osloboditi kralj, dok su svi strani državljani odlikovani ovim medaljama bili oslobođeni plaćanja takse. Oslobođenje plaćanja takse moralo je biti navedeno u ukazu o odlikovanju.
Poslije smrti odlikovanog medalja se nije morala vratiti kancelariji kraljevskih ordena, ali ni jedan član njegove obitelji, kao ni bilo tko drugi, koji nije odlikovan takvom medaljom, nije smio nositi medalju, kojom je odlikovan pokojnik.
Propis o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede uz kralja Aleksandra I. Karađorđevića potpisali su i tadašnji prije navedeni ministar poljoprivrede, predsjednik ministarskog savjeta i ministar pravde, koji je kao čuvar državnog pečata na taj akt stavio državni pečat.
Ovaj propis objavljen je u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije broj 110 od 16. svibnja 1930. godine pod rednim brojem 225.
U zakonima i drugim propisima objavljenim u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije redovito je navedeno kada stupaju u život i kada zadobivaju obaveznu snagu. To, međutim, nije navedeno u propisu, kojim je ustanovljena medalja za unapređivanje poljoprivrede.
U Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, koje su izašle u razdoblju od 22. rujna 1929. do 6. travnja 1941. godine nije objavljeno da bi bio izmijenjen ili ukinut po točki 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede, kao ni propis o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede, a ni naknadno nije određeno, kada ovaj propis stupa u život i kada zadobiva obveznu snagu.
U Zakonu o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije od 23. siječnja 1883. godine, na koji se poziva navedeni propis u svom Zakonu 10, nema općenite odredbe o tome kada zakoni, propisi i uredbe objavljeni u Službenim novinama stupaju u život i zadobivaju obveznu snagu, pa je stoga ovo pitanje u pogledu propisa o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede ostalo otvoreno.
Isto tako u navedenim Službenim novinama nije objavljeno ništa u vezi održavanja natjecanja poljoprivrednika u poljoprivrednim proizvodima, kao ni imena prvaka - takmičara poljoprivrednika, kako to propisuje točka 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede, a među osobama, koje su odlikovane u spomenutom razdoblju nema ni jedne, koja bi bila odlikovana medaljom za unapređivanje poljoprivrede.
Sve navedeno upućuje na zaključak, da točka 30 Zakona o unapređivanju poljoprivrede uopće nije provedena u život, te da zbog toga nisu održavana natjecanja poljoprivrednika, niti mogli biti utvrđeni prvaci takmičari, pa da, prema tome, nije ni postojao uvjet za dodjeljivanje medalja za unapređivanje poljoprivrede.
U točki 3 citiranog propisa o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede navedeno je, da će rang ustanovljenih medalja biti naknadno određen. To, međutim, nije učinjeno.
Prema podacima inz Dragomira Acovića iz Beograda, do sada su poznate samo dvije medalje za unapređivanje poljoprivrede (zlatna i srebrna). S tim medaljama nije bio nitko odlikovan.
Fotografiju spomenute zlatne medalje dobio sam od inž. Dragomira Acovića.
Literatura
1) Zakon o unapređivanju poljoprivrede od 6. rujna 1929. godine, objavljen u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca broj 221 od 21. rujna 1929. godine.
2) Propis o ustanovljenju medalje za unapređivanje poljoprivrede od 15. ožujka 1930. godine, objavljen u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije broj 110 od 16. svibnja 1930. godine.
3) Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije, koje tiskane u razdoblju ad 22. rujna 1929. do 6. travnja 1941. godine.
4) Zakon o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije od 23. siječnja 1883. godine.
Autor: Dr. Veljko Malinar Zagreb
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 33, Zagreb, godina 1979.
Otkup medalja - Tel./Viber/WhatsApp: +385 95 858 6377
Post je objavljen 25.05.2013. u 12:40 sati.