HDZ BiH Posavina

ponedjeljak, 30.11.2009.

Intervju sa Josipom Jerković, voditeljem Ureda za raseljene Vlade Županije Posavske, Federacije BiH

NAŠ REZULTAT JE 25 MILIJUNA KM ZA POVRATNIKE

Vlada RH pomaže 39 općina BiH a za Bosansku Posavinu je donirala 1000 paketa građevnog materijala za obiteljske kuće
Vladin ured za raseljene osobe Županije Posavske, sa sjedištem u Odžaku, u drugom kantonu (ukupno ih je deset) Federacije BiH je osnovan 2000. godine. Voditelj je Josip Jerković, s kojim smo vodili poslovno-politički razgovor, jer uz vođenje ureda predsjeda Odboru HDZ-a u Bosanskoj Posavini. Na prostoru Županije Posavske u tri općine: Orašju, Domaljevcu–Šamcu i Odžaku živi 55 tisuća stanovnika, od kojih je Hrvata (prema podacima iz 2005.) oko 40 tisuća, Bošnjaka oko 7000, Srba 800 i nekoliko stotina ostalih.

* Kada je počeo povratak?

- Prve kuće su za Hrvate povratnike obnovljene uz pomoć ovog Ureda. Potpredsjednik RS-a iz redova hrvatskog naroda Davorin Čordaš je 1999. godine bio pomoćnik federalnog ministra za raseljene i izbjegle pa smo preko našeg ureda počeli obnavu u Bosanskoj Posavini: u Brusnici 22 kuće, u Koraću, Novom Selu i nekoliko kuća u Bosanskom Brodu. To su bile prve kuće za Hrvate u Posavini obnovljene uz pomoć Ureda koji je bio jedina legalna hrvatska institucija Vlade Županije Posavske. Poslije smo radili poslove isključivo za Županiju Posavsku a rekao bih da smo Ured i ja tamo u nadi da ćemo jednog dana ipak biti cjelovita Bosanska Posavina.

* To ćete potkrijepiti?

- Pogledajte izjave premijera Milorada Dodika i razgovora koje vodi Dragan Čović, ali i ostali. Složili smo se da će ovo biti poslovno-politički razgovor, jer sam tu i u ulozi predsjednika Odbora HDZ-a Bosanska Posavina. To je sedam općina koje su po Daytonu pripale RS-u: Derventa, Bosanski Brod, Doboj, Modriča, Pelagićevo, Gradačac i Bosanski Šamac. Ako se misli u BiH napraviti trajni mir trebale bi biti četiri federalne jedinice, što zagovara i predsjednik Čović, tragom Prudskog sporazuma.

* Vi ste pitali u Banjoj Luci za zamjenu teritorija?

- Na moj upit postoji li mogućnost zamjene teritorija Glamoč, Grahovo, Drvar za dio Bosanske Posavine, čime se mnogi razbacuju pred izbore, Dodikov odgovor je bio da sigurno ne postoji mogućnost zamjene sve dok se ne formiraju četiri federalne jedinice: Dodik prvu zove Republikom Srpskom, druga je hrvatska komponenta, te bošnjačka i sarajevska regija, po principu Distrikta Brčko. Ne daje se mogućnost cijepanja RS-a a kad se formiraju četiri federalne jedinice a onda možemo razgovarati o zamjeni teritorija Derventa, Brod, Modriča, Glamoč,Drvar, Grahovo.

* Kakvo je promišljanje Ureda?

- Ipak će, kad-tad doći do cjelovite Posavina, koja će biti u hrvatskoj komponenti, zajedno s Hercegovinom. Prudski sporazum je bio na tom tragu, pristanak je bio na vidiku, a sada je na potezu međunarodna zajednica.

* Kako će odlučiti?
- Oni već imaju neko rješenje, ali ovih dana slušaju želje svih.
* Koliko je dobro što vas međunarodna zajednica pritišće, a koliko loše?

- Dobro je da se nađe trajno rješenje za BiH, ali ako pritišće kroz razno-razne optužbe, jer smo svjedoci da se protiv Čovića opet dižu neutemeljene optužbe, to su pritisci da bi on pristao na nešto što ne želimo pristati. Iskreno vam mogu reći da je položaj Hrvata u ovome trenutku u BiH vrlo težak.

* Ipak vidite i nešto dobro?

- Pozitivna je strana što smo za pregovaračkim stolom. Međunarodna zajednica nas uvažava i zato imamo šansu. U RS-u je Hrvatima grozno, ali je činjenica da što nam daju to imamo, što nam ne daju ne daju. U Federaciji su me "zagrlili", pa me malo "udaraju po nosu", pa me opet "grle", pa me "udaraju".

* Vratimo se Uredu koji glavninu posla odrađuje za Županiju Posavsku?

- U deset godina Ured je, jučer smo izlistali podatak, osigurao oko 25 milijuna KM, ako sve zbrojimo, svega onoga gdje smo bili posrednici.

* Hrvatsku uvijek zanima koliko je ona pomogla?

- Iz Vlade RH je bilo 350 paketa građevnog materijala za Županiju Posavsku a za cijelu Posavinu više od 1000 paketa. U početku je Ured bio jedina institucija koja je uz pomoć Udruge "Vrata Bosne" pomagala i povratnici su popunjavali zahtjeve za hrvatsku donaciju građevnog materijala.

* Kako je bilo u Odžaku?

- Zvali su ga "kabriolet općina" jer je 8000 kuća bilo devastirano i bez krova. Danas treba obnoviti samo 1000 kuća. Obnovljeno je 7000 kuća, ali tu su i one koji su povratnici obnovili sami.

* Uvijek postoje neke dvojbe?

- Neki su se zadužili a drugi dobili donaciju. Kad je Ured počeo raditi paketi građevnog materijala su stizali u Dubicu a danas se vidi da ih je dio propao. To je organizirala vojska i napravljeno je skladište. Od 2000. godine bio sam zagovornik da se ne stvara skladište, nego da se izravno dostavlja povratnicima u dvorišta.

* To se pokazalo ispravnom orijentacijom?

- Sada je sedmi program pomoći Vlade RH a osmi je pripremljen. Ovih dana čekamo potpisivanje 50 ugovora za sljedeću godinu za hrvatsku pomoći 50 ugovora od federalnog ministarstva. Na proljeće se nastavlja isporuka građevnih paketa za Bosanski Brod, Derventu, Bukovicu i Kulinu. Vlada RH pomaže 39 općina u BiH, a o proritetima i imenima se odlučuju u Hrvatskoj.

* Ipak je vratilo malo Posavljaka?

- To je problem u svim entitetima. Mladi su otišli u svijet i snašli se. Roditelje vuče srce. Imali smo slučaj u općini Derventi kada je otac prodao zemlju, sin je otkupio nazad i pravi kuću a imao je četiri godine kada je otišao iz Posavine. U Županiji Posavskoj imamo 55 tisuća stanovnika u tri općine, ali nam manjka 9000 osoba, ne postoje, rasuli su se po svijetu.

* Vi također apelirate na Posavljake da ne prodaju zemlju?

- Istina, to stalno govorim. Prije rata sam živio na Unki i tu je poslije rata naseljeno stanovništvo iz Glamoča, Drvara, Grahova... Moja je kuća minirana, temelj joj je izvađen iz zemlje, i ne znam kada ću, ali sigurno hoću, izgraditi novu kuću. Za sada imam kuću u Odžaku. Moj brat je obnovio kuću i pet puta su mu je razbijali a on ju je uvijek obnovio.
(Poslije razgovora s Josipom Jerkovićem europska parlamentarka Doris Pack je upravo 25 studenoga 2009. godine potvrdila da Prudski sporazum treba biti osnova za pregovore u BiH. o.a.)

Razgovarala: Karolina Bognar

- 18:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 14.11.2009.

Predsjednik RO HDZ BiH Posavina Josip Jerković u posjeti kod biskupa Franje Komarice

Banjalučki biskup mons. dr. Franjo Komarica nalazi se u novoj bolnici Dubrava u Zagrebu radi preventivnih pretraga, te vam donosimo ekskluzivnu fotografiju sa posjeta biskupu. Uz Josipa Jerkovića u posjeti su bili: zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Slavko Marin, dopredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Davor Čordaš i gospodin Mario Zeko (snimatelj). I pored toga što se biskup nalazi u bolnici, i dalje radi, brine se i raspituje o Bosanskoj Posavini kao i čitavoj Bosni i Hercegovini. Na rastanku, posjetitelji su našem dragom biskupu zaželjeli brz povratak u svakodnevnicu te da i dalje kao i do sada sa puno ljubavi i žara radi na problematici obnove, povratka i suživota.

(info: Josip Jerković)

- 02:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 10.11.2009.

Zaključci sa 6. sjednice Središnjeg odbora HDZ BiH

Središnji odbor HDZ BiH održao je svoju 6. sjednicu u ponedjeljak, 9. studenoga 2009. godine, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru i na njoj je usvojio sljedeće zaključke:

HDZ BiH će nastaviti razgovarati sa predstavnicima međunarodne zajednice oko ustavnih promjena u BiH vodeći se načelima koja je HDZ BiH potpisao u Kreševskoj deklaraciji, Prudskom procesu i koja su usvojena na sjednicama Središnjeg odbora i Nacionalnog vijeća HDZ BiH. U tim načelima je jasno rečeno kako su za hrvatski narod u BiH jedina ispravna i prihvatljiva rješenja ona koja će osigurati istinsku ustavnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.
Središnji odbor HDZ BiH je aktualnu političku situaciju u BiH ocijenio vrlo zabrinjavajućom. Takva situacija posebno treba zabrinuti one koji su dali puni doprinos da ona postane ovakva, a dio su političke scene u Bosni i Hercegovini. Središnji odbor HDZ BiH dao je jednoglasnu potporu svim dužnosnicima HDZ BiH koji su sve ovo vrijeme istinski radili na spašavanju funkcioniranja Federacije BiH, poglavito u njenom fiskalnom dijelu.
Središnji odbor HDZ BiH dao je jednoglasnu potporu dopredsjednici HDZ BiH i predsjednici Federacije BiH gospođi Borjani Krišto.
Središnji odbor HDZ BiH dao je potporu gospodinu Andriji Hebrangu, kandidatu HDZ za predsjedničkog kandidata Republike Hrvatske.
Zastupnici HDZ iz XI. izborne jedinice, Rade Bošnjak i Ivo Andrić Lužanski će pokrenuti inicijativu da se u Hrvatskom saboru na jednoj od narednih sjednica pokrene rasprava i usvoji Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH.

URED ZA INFORMIRANJE HDZ BiH

Kontakt informacije
Kneza Domagoja b.b. 88000 Mostar, BiH
Tel: +387 36 333 572 (centrala), 310 701 (izravni)
Fax: +387 36 318 663
e-mail: hdzbih@hdzbih.org

- 18:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

VLASNICI ZEMLJE BIT ĆE VLASNICI PROSTORA BOSANSKE POSAVINE

DAVOR ČORDAŠ, POTPREDSJEDNIK REPOBLIKE SRPSKE, IZ REDA HRVATSKOG NARODA

Datum objave: 15.10.2009

Od kraja 1995. godine kada je Dayton stupio na snagu, povratak Hrvata u Bosansku Posavinu nije bio moguć sve do 1999. godine, kaže Davor Čordaš s kojim smo razgovarali o povratku, financiranju obnove kuća, sakralnih objekata i gradnji infrastrukture. Donosimo pregled izdvajanja iz proračuna RS u 2008. i 2009. godini. za povratak Hrvata.

* Povratak se opstruiralo i opstruira na puno načina?

- Istina četiri - pet godina je bila opstrukcija sa svih strana a uvijek ponavljam ono što se gura pod tepih, da je 1998. godine uzoriti kardinal Vinko Puljić jedva izvukao živu glavu iz Dervente, kad je dolazio u Derventu. To su bile vrlo jasne poruke tadašnje vlasti Banje Luke da njih povratak Hrvata i Bošnjaka na taj dio ne zanima i da ga žele eliminirati.

* Što je bilo s međunarodnom zajednicom?

- Nažalost mnogi iz međunarodne zajednice su takav stav prihvatili, pa su pod pričom da se Hrvati ne žele vraćati, u vrijeme kada je bilo najviše sredstava, najmanje ulagali.

* Priča o povratku je "otvorena" kasnije?

- Otvorili smo je tek 1999. i 2000. godine. Sigurno je da bi bilo lakše 1996. godine jer je vrijeme
najveći neprijatelj povratka. Kako vrijeme prolazi sve manje ljudi se vraća zbog mnoštva razloga: zapošljavanja, obrazovanja, zbog djece... i to su znali oni koji su ga opstruirali.

* Hrvatska je otpočetka pomagala Hrvatima koji su se odlučili vratiti darujući im kompletan građevni materijal za kuću?

- Hrvatska se također uključila sa svojim projektima oko 2000. godine, jer objektivno nije ni mogla ranije. Ono što smo mi mogli, s razine institucija BiH je bilo relativno malo, ali ipak puno, slijedila je Hrvatska i nešto malo međunarodna zajednica da opere savjest, da kažu da su radili nešto i na prostoru Posavine. Prvu akciju smo imali 1999. godine "Sto krovova, sto temelja", u vrijeme kada sam bio doministar u Federalnom ministarstvu. Dozvoljavali smo da se ulaže na sve načine, samo da se eliminira priča o neradom povratku Hrvata.

* Nažalost u tu priču se uz Srbe uključuju i neki Hrvati?

- Ta priča se i danas koristi i čak se tu priču koristi u medijima i javnom životu, a istina je da se u tu priču uključuju mnogi Hrvati koji žive u Hrvatskoj i koji su sve svoje prodali i nikada nisu nikome pomogli obnoviti kuću. Sad oni počinju pričati o povratku, odnosno o tome tko se vraća, tko ne. Za mene su to ljudi koji i dalje žele destrukciju. Međutim, mi smo dovoljno ojačali i na drugoj strani Save, da nas takvi utjecaji ne mogu ni obeshrabriti, niti mogu značajnije utjecati na nas.

* Koliko je ljudi obnovilo svoje kuće?

- Kada gledamo povratak kroz to da ljudi rade, da djeca idu u školu, naravno da nismo zadovoljni. U RS-u je možda ukupno 12 do 15 tisuća Hrvata, možda je još 3000 do 4000 u mješovitim brakovima a na prostor Posavine se odnosi 5000 do 6000 ljudi. Ono što je dobar pokazatelj za mene je da naši ljudi i dalje održavaju čvrstu vezu sa svojim krajem, obnavljaju kuće i dolaze, pa su subotom i nedjeljom prave svečanosti. Oni koji su obnovili kuće dovode svoju djecu, tako da su djeca svjesna svojih korijena, porijekla i gaje ljubav prema svom kraju.

* Što je prema vašem sudu najvažnije?

- U prvom redu ne prodavati zemlju, jer onaj tko u Posavini ostane vlasnik zemlje dugoročno će biti gospodar prostora.

* Kako je biti hrvatski političar u RS-u?

- Nas su još 1996. godine kada su bili prvi parlamentari izbori u BiH uvjeravali da Hrvati ne trebaju sudjelovati u institucijama Republike Srpske i na taj način su neizravno pomagali cilj onih koji su nas istjerali, znači da nas nema. Mi smo 1997. godine izašli na prve izbore i postigli solidne rezultate po općinama i prema mojim podacima i tada smo u Bosanskom Brodu pobijedili, jer je 200 glasova završilo u skladištu, koje nisu smjeli tad brojati jer očito je bilo preopasno za međunarodnu zajednicu da već 1997. godine HDZ, odnosno Hrvati, dobiju jednu općinu u RS-u. Dugo je vremena trebalo da svi prihvatimo- da ako hoćemo nešto raditi moramo biti u Banjoj Luci. Nije to ni danas lako. Naravno da ima pritisaka, podmetanja, ima svašta, međutim ako želite nešto ostvariti na tom prostoru tada morate biti unutra, tamo gdje su institucije. Dakle, može se i raditi a pozicija je takva koju smo ukupno uspjeli izboriti.

* Najgore opstrukcije su uvijek na izborima?

- Najveći dio naših građana-glasača je eliminiran i uopće ne može glasati. Od 180 do 200 tisuća Hrvata, uključujući i veliki broj Bošnjaka koji su prognani s tih prostora, pravo glasa ima 60 do 70 posto ljudi. To pravo ostvari tek 5 do 10 posto.

* Kako su to postigli?

- To je rješavano na mnoge načine. Klasičan povratak i opstrukcija je bila jedan vid a onaj značajniji, za one koji znaju što je država i sustav, su radili preko izbora. Znači prvo su vam dali određenu mogućnost da glasujete u svim institucijama država gdje su izbjeglice bile prihvaćene i evidentirane u Hrvatskoj, Njemačkoj, Švedskoj... mi smo tada imali preko 50 tisuća glasova. No, eliminirali su nas, jer su vidjeli opasnost a onda su izmislili ono - tko nema osobnu u BiH svaki put se mora registrirati a taj posao ne vodi država nego nevladine udruge, što je priča za sebe. Stalno se nešto izmišlja i onda ono temeljno pravo koje stoji u izbornom zakonu - pravo glasa imaju svi državljani BiH praktično nije za sve jednako.

* Bosanski Brod je slavio "Dan oslobođenja", jesu li vas zvali?

- Nisu jer znaju da ne bih došao, ali ono što je za nas značajnije je da smo ove godine ne stranački, nego u ime Udruge 101. bosanskobrodske brigade prvi put 6. listopada položili vijence na groblju u Bosanskom Brodu kod središnjeg križa kojega gradimo i do Nove godine bi trebao biti završen. To smo napravili dostojanstveno a u Slavonskom Brodu smo otvorili spomen-sobu za poginule i nestale. Bio je to stari dug i naša obveza. Pokazali smo što mislimo o tom datumu i to je za nas dan egzodusa. Za Hrvate i Bošnjake to može biti samo dan sjećanja na stradanje i ništa drugo.

* Je li posljednje okupljanje Europske unije i SAD-a s vođama 7 političkih stranaka u BiH kod Hrvata izazvalo malo optimizma?

- Ono što je pozitivno s tog sastanka je da su Hrvati sjeli dan prije u Mostaru, u središnjici HDZ-a BiH, iz svih pet ili šest stranaka, pogotovo iz parlamentarnih koje imaju svoje zastupnike na razini BiH, i prihvatili koncept Kreševske deklaracije kao temelj onoga što Hrvati žele u bilo kakvim promjenama Ustava. To nije nikakva velika mudrost, to je vrlo jednostavno - da su Hrvati jednakopravni uz de jure konstitutivnost imaju de facto na cijelom prostoru BiH i da što tražimo za sebe isto trebaju imati i druga dva naroda.

Karolina Bognar