Piše Bojan Klima
Predsjednik Obama upravo je u Kini završio susrete sa svojim kineskim kolegom Hu Jintaom. Na tiskovnoj konferenciji nakon posljednjeg sastanka, američki je predsjednik najavio da će dvije zemlje u budućnosti još bliskije surađivati na nizu područja, od globalne ekonomije preko borbe protiv širenja nuklearnog naoružanja pa do klimatskih promjena.
U isto vrijeme, anketa CNN-a pokazuje da većina Amerikanaca ne smatra Kinu zemljom koja je partner Sjedinjenim Državama već je vide kao državu koja vodi 'nepoštenu' gospodarsku i trgovinsku politiku, a i kao potencijalnu vojnu prijetnju.
Dojam o kineskoj 'nepoštenosti' postoji zbog konkurencije dvije zemlje na globalnoj ekonomskoj sceni, a posebno zbog američkog trgovinskog deficita u razmjeni s Kinom. 2008. godine on je iznosio 268 milijardi dolara. Sjedinjene su Države u Kinu izvezle roba i usluga u vrijednosti od oko 70 milijardi dolara, dok su iz Kine uvezle robu u vrijednosti od više od 337 milijardi dolara.
Deficit postoji jer Kina proizvodi jeftinu robu koja je, očito, popularna u Sjedinjenim Državama. Kompetitivne cijene kineskih proizvoda posljedica su razmjerno niskog standarda u Kini, što prate male plaće, ali i umjetno održavanog tečaja kineske valute, koji je tako podešen da uvijek bude niži od američkog dolara. Američki sindikati ali i organizacije za zaštitu ljudskih prava navele bi i sljedeći razlog za trgovinski deficit – neovisni aktivisti koji se bore za bolje uvjete rada u Kini, veće plaće i kvalitetniju ekološku zaštitu često završe u zatvoru i zbog toga vlasti mogu manje-više nesmetano jačati kinesku 'kompetitivnost' u globalnoj ekonomiji.
S padom vrijednosti dolara u posljednjih desetak godina, Kina je počela na svjetskom financijskom tržištu kupovati američke državne obveznice koje izdaje Ministarstvo financija Sjedinjenih Država. Peking na taj način podržava aktualnu vrijednost dolara a svoje izvozne artikle održava jeftinima. Velik dio američkog nacionalnog duga – oko 800 milijardi dolara - u rukama je vlade Narodne Republike Kine.
Stručnjaci kažu da Kina posuđuje Sjedinjenim Državama novac kako bi Amerikanci nastavili s kupnjom kineske robe. Kada bi, recimo, Kina zatražila naplatu tog duga, američka bi se ekonomija dodatno usporila, a američku bi kupci trošili manje na kinesku robu.
Da bi se natjecale s kineskim suparnicama, američke firme moraju spustiti cijenu svoje robe. To najčešće čine tako što 'prebacuju' proizvodnju u Indiju ili u samu Kinu, što vodi do veće neuposlenosti u Sjedinjenim Državama. Drugi kineski konkurenti u Sjedinjenim Državama jednostavno su nestali. Američka industrija je tako u razdoblju od 1998. do 2008. izgubila 21 posto radnih mjesta.
Vlada Sjedinjenih Država već godinama traži od Kine da prilagodi tečaj svoje valute juana stvarnosti čime bi poskupila kineska roba u Sjedinjenim Državama a postupno bi bio smanjen i američki trgovinski deficit. Washington također želi da Kina, kao i Japan, mjerama ekonomske politike ojačaju domaću potrošnju i više se otvore za američku uvoznu robu.
< | studeni, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
Razgovarajmo o Americi, kažite nam što mislite o ovdašnjoj politici, društvenim kretanjima, biznisu, kulturi i američkom utjecaju na svijet. Što vam smeta, što vam se sviđa...