četvrtak, 30.07.2009.
Pivski 'red, lite and blue' summit
Danas će navečer na travnjaku ispred Ovalnog ureda Bijele kuće pivo popiti predsjednik Sjedinjenih Država, jedan policajac iz Cambridgea u Massachusettsu i jedan profesor povijesti s Harvarda.
Riječ je o jednom od neobičnijih događaja iz povijesti američkih predsjednika: Barack Obama je u Bijelu kuću pozvao svog prijatelja, povjesničara Henryja Louisa Gatesa – jednog od najprominentnijih američkih intelektualaca afričkog podrijetla – te policajca Jamesa Crowleya, bijelca, koji je Gatesa prije desetak dana uhitio u vlastitom domu, zbog remećenja javnog mira.
Kako smo već izvijestili, policajac je mislio da je možda po srijedi provala. U incidentu su izmijenjene, očito, teške riječi, a mediji su incident stavili u kontekst američke povijesti koja je opterećena rasizmom, pogotovo od strane policije u odnosu na crnce.
Predsjednik Obama je prije tjedan dana rekao da je 'policija postupila glupo' jer je uhitila čovjeka poznije dobi u vlastitom stanu, da je to u skladu s trendom da se policija oštrije i nepravednije odnosi prema manjinama, te da ih i danas često tretira kao da su svi bez razlike kriminalci. No, kasnije – kada se ustanovilo da se incident teško može kvalificirati kao primjer golog rasizma - predsjednik je kontaktirao i policajca, koji tvrdi da nije neispravno postupio jer je Gates na njega vikao i prijetio mu.
Na kraju, sve je završilo na pozivu na pivo.
Predsjednik Obama pit će večeras Bud Light, povjesničar Gates pivo Red Stripe, a policijski narednik Crowley - pivo Blue Moon. 'Ili je na djelu Obamin poslovičan smisao za pluralizam, ili se pak ova trojica čak nisu mogla dogovoriti niti to što će zajedno popiti' – primjećuje komentator tv-mreže ABC.
On dodaje da svako od ta tri piva može biti izvor nove kontroverze.
Pivo Blue Moon – omiljeno pivo policijskog narednika Jamesa Crowleya - proizvodi korporacija koja je desetljećima bila u vlasništvu obitelji Coors, mega-donatora Republikanske stranke, čije je pivo zbog toga desetljećima bojkotirala najveće sindikalna unija u SAD, AFL-CIO.
Gatesovo pivo Red Stripe je pivo strane proizvodnje. U Bijeloj kući se, u pravilu, još od administracije Lyndona Johnsona, služe samo američka piva.
Pivo Budweiser, za koje se odlučio predsjednik Obama, tehnički nije više američko pivo, nakon što ga je prošle godine 'preuzela' belgijsko-brazilska korporacija InBev, koja proizvodi i popularnu Stellu Artois.
Predstavnik za tisak korporacije MillerCoors koja proizvodi pivo Blue Moon izjavio je povodom 'pivskog summita': 'Svi znaju da ljudi često sjednu zajedno uz pivo kako bi riješili nesporazume i sukobe raznih vrsta. Drago nam je da je to istina i danas, u ovom slučaju, te da je naše pivo jedno od izabranih.'
Televizijski stručnjak za pivo Matt Simpson, poznat i kao Beer Sommelier, zgrožen je međutim 'običnošću' sva tri piva – kaže da niti jedno od njih nema 'izrazitu dubinu'.
ABC je pitao barmana u omiljenom pubu policajca Jamesa Crowleya koje bi on pivo naručio da ga pozovu u Bijelu kuću.
'Najskuplje koje postoji' – glasio je barmanov odgovor.
petak, 24.07.2009.
Uhićenje Henryja Gatesa: rasno profiliranje ili uobičajen policijski posao
Uzevši u obzir američku povijest, nije neobično što rasni incidenti u Sjedinjenim Državama vrlo lako pronalaze put do žarišta medijske pozornosti. Iako je 146 godina nakon Lincolnove Proklamacije o emancipaciji (ukidanja ropstva), Amerika izabrala prvog predsjednika afričkog podrijetla, rasno pitanje je i dalje izuzetno osjetljiva tema.
Početkom godine novi ministar pravosuđa Eric Holder, i sam Amerikanac afričkog podrijetla, prilično se oštro osvrnuo na stanje rasnih odnosa u Americi. "Iako ova zemlja ponosno o sebi razmišlja kao o etničkoj 'talionici naroda', što se rasnih pitanja tiče, mi smo oduvijek bili, i nastavljamo to biti na mnogo načina, u osnovi zemlja plašljivaca" – rekao je, između ostalog tada gospodin Holder, dodajući kako su Amerikanci integrirani tijekom tjedna na radnim mjestima, ali da "tijekom vikenda još uvijek vlada segregacija". Ovi komentari ponovno su rasplamsali rasprave o rasnim odnosima u zemlji i potakli mnoge i burne reakcije.
Mnogi vjeruju da se jedan od klasičnih primjera toga o čemu je ministar Holder govorio u veljači dogodilo prošli tjedan. Profesor Sveučilišta Harvard Henry Louis Gates vratio se kući nakon dužeg puta u Kinu i uz pomoć taksista pokušao nasilno otvoriti zaglavljena vrata svoje kuće. Njegovom se susjedu u mjestu Cambridge, pokraj Bostona, učinilo da u kuću 'provaljuju dva crna muškarca' i pozvao je policiju. Nakon toga verzije događaja se razlikuju – ovisno o tome koga pitate: policajca ili Henryja Gatesa. Policajac tvrdi da je Gates na njega vikao i odmah ga počeo optuživati za rasizam, dok Gates tvrdi da je odmah pokazao svoje osobne dokumente i time dokazao da se nalazi u vlastitom domu. Bez obzira na to, uhićen je – zbog remećenja javnog reda – i sproveden u policiju. Incident je nakon toga prilično brzo razjašnjen i optužba o narušavanju reda povučena je, a policija se profesoru Gatesu i ispričala.
Cijeli incident bio bi zaboravljen već prošli tjedan da na njega nije podsjetio ovaj tjedan predsjednik Obama u svom govoru o reformi zdravstvene zaštite. Njegova izjava da je “policija u Cambridgeu glupo postupila hapseći nekoga koji je već dokazao da se nalazi u vlastitom domu” ponovno je rasplamsala strasti, a James Crowley, policajac koji je obavio uhićenje, predsjedniku je poručio da ga inače podupire 110 posto, ali da se ne treba "miješati u lokalne stvari u koje nije dobro upućen". Žestina rasprava nije popustila ni kad se pokazalo da policajac Crowley ima besprijekornu i dugu povijest službe i da je čak u policiji u Cambridgeu zadužen za držanje predavanja o tzv. "rasnom profiliranju" i postupanju u rasno osjetljivim situacijama.
Reakcije pristaša profesora Gatesa mogle bi se svesti na otprilike sljedeće: "Pogledajte što rade crnom profesoru s Harvarda, jednom od 50 najutjecajnijih intelektualaca u zemlji. Zamislite što bi tek radili nekom iz nižih društvenih crnačkih slojeva". S druge strane to bi se razmišljanje moglo promatrati kao odraz klasne jednakosti, jer da je, primjerice, umjesto profesora Gatesa, uhićen crnac bez posla koji prima socijalnu pomoć, teško je zamisliti na koji bi to način bilo bolje za rasne odnose u Americi.
Cijeli ovaj incident kao da potvrđuje izjavu ministra Holdera, čiji smo govor spomenuli na početku našeg bloga: "Da biste prodrli do srca ove zemlje, morate prvo zaviriti u njenu rasnu dušu".
ponedjeljak, 20.07.2009.
Kada sljedeći 'divovski korak za čovječanstvo'?
'Mali korak za čovjeka, divovski korak za čovječanstvo' – tako je, u srpnju 1969. prve sekunde na Mjesecu opisao Neil Armstrong.
A kada ćemo biti svjedoci sljedećeg 'divovskog koraka za čovječanstvo' - pita se Washington Post. Naime, i danas je - kao i 1969. - put na Mars i Jupiter te uspostavljanje baza s ljudskom posadom na tim planetima – znanstvena fantastika.
Posljednji let na Mjesec bio je 1972.
Američka agencija za istraživanje svemira ukazuje na uspjehe nakon Neila Armstronga i Buzza Aldrina. Teleskop Hubble je na Zemlju poslao milijune snimaka svemira od kojih zastaje dah'. Roboti na daljinsko upravljanje koje je NASA poslala na Mars otkrili su dokaze da je tamo nekada postojala voda. U ovom trenutku, čak 13 astronauta, iz nekoliko zemalja, sudjeluje u radu Međunarodne svemirske postaje.
'No, teško je oduševiti se robotom na Marsu', piše Washington Post koji podsjeća da su uspjesi NASE nakon Apolla ipak u sjeni dvije velike tragedije američkog svemirskog programa – one Challengera iz 1986. te one raketoplana Columbia iz 2003.
NASA je najavila povratak na Mjesec do 2020. godine. No, primjećuje dnevnik Miami Herald, bit će teško obnoviti masovno uzbuđenje koje je postojalo u srpnju 1969. godine. Dijelom i zbog toga što više nema hladnog rata, te Amerikanci nemaju dojam da je utrka u svemiru dio suparništva sa protivničkom super-silom.
Doduše, piše list s Floride, niti prije četrdeset godina – kada je za istraživanje svemira odlazilo oko 4.5 posto saveznog proračuna – većina Amerikanaca nije mislila da je let na Mjesec vrijedan troška. Tek nakon spuštanja prvog čovjeka na mjesec, nešto više od polovice Amerikanaca – njih 53 posto - izjavilo je da je trud bio vrijedan državnih izdataka.
Danas NASA upošljava oko 200 tisuća ljudi, dva puta manje nego 1969. A njezin je budžet manji od jedan posto godišnjeg saveznog proračuna – piše Miami Herald.
A i interes za osvajanje svemira kao da je manji kod mladih generacija.
Na YouTube-u prva šetnja mjesecom od strane Neila Armstronga ima oko dva milijuna 'hitova'.
Plesni korak „moonwalk“ Michaela Jacksona u pjesmi Billie Jean – 20 milijuna.
utorak, 14.07.2009.
Čitanje kao interaktivna društvena aktivnost
Čitanje knjiga obično zamišljamo kao aktivnost koja se događa u nekoj vrsti osame. Međutim, jedan web sajt dopušta korisnicima da knjigu i komentiraju s drugim online čitateljima, što je nagovještaj da bi čitanje uskoro moglo postati i društvena aktivnost. Tu mogućnost nam nudi sajt BookGlutton.com čija osnivačica Travis Alber kaže da je nastao kao rezultat njezine želje da komentira pojedine knjige sa svojim prijateljima koji su se preselili u druge gradove. Web stranice funkcioniraju tako da višestruki korisnici mogu ostavljati bilješke na marginama knjige. Mogu kliknuti mišem po bilo kojem odlomku i ostaviti svoj komentar.
Naravno, takav sajt, s mogućnošću književne interakcije, naišao je na izuzetnu pozornost u nastavničkim krugovima. Tako su studenti Sveučilišta New Yorka, primjerice, koristili ovaj sajt pri čitanju i Shakespearova Kralja Leara, zahtjevnog pjesničkog djela, a prije negoli su o njemu raspravljali u predavaonici fakulteta. I studenti i profesori izražavaju podjednako zadovoljstvo ovim iskustvom, jer su diskusije o Kralju Learu započele puno prije na web sajtu BookGlutton.com negoli na predavanjima.
Web sajt je dizajniran za laptop kompjutere kakve ljudi koriste u coffe shopovima s naglaskom na internetskoj vezi i uključuje samo klasična književna i dokumentarna djela koja ne podliježu autorskim pravima. Zasad sajt ima oko 120 tisuća posjetitelja mjesečno kojima na raspolaganju stoji fond od tisuću i petsto knjiga. Jedna od najčitanijih i najkomentiranijih knjiga je Alica u zemlji čudesa Lewisa Carrola s preko tri tisuće komentara, a visoko je plasirano i nekoliko pripovijedaka Arthura Conana Doyla o Sherlocku Holmesu.
Međutim, iako BookGlutton.com predstavlja relativno skromnu operaciju, prema današnjim online mjerilima, mnogi vjeruju da je riječ o početku mijenjanja načina na koji čitamo knjige, na isti način na koji smo promijenili svoje čitalačke navike glede novina u nekoliko posljednjih godina. Izgleda da je samo pitanje vremena kad će se BookGlutton i drugi potencijalni interaktivni čitateljski sajtovi integrirati s tzv. elektronskim čitačima kao što su Amazonov Kindle ili Sonyjev eReader. Ne treba, naravno, ni spomenuti da se aktivnosti web sajta BookGlutton.com i njegovih korisnika mogu redovito pratiti i na Twitteru, FaceBooku i drugim društvenim online mrežama.
utorak, 07.07.2009.
Američko-ruski odnosi u 'putinovskom' raskoraku
Pred odlazak u Rusiju, američki predsjednik Barack Obama pohvalno je govorio o svom kolegi Dmitriju Medvjedevu, ali za njegova prethodnika – aktualnog ruskog premijera – Vladimira Putina rekao je da je 'jednom nogom još uvijek u hladnoratovskim vremenima'.
U svojevrsnom 'putinovskom' raskoraku nalaze se i odnosi dviju zemalja. Razlike su često toliko velike da ne čudi što je smanjenje nuklearnih arsenala u središtu summita Obama-Medvjedev – naime ova je problematika još i najmanje sporna u odnosima dvije zemlje.
Prije nekoliko mjeseci je u jednom trenutku izgledalo da je dodirnih točaka više. Washington je govorio o 'resetiranju' odnosa – njihovom vraćanju na polaznu točku, na situaciju od prije osam godina. To je podrazumijevalo suradnju u vezi s Afganistanom i Iranom, zajedničke napore u borbi protiv somalijskih pirata te članstvo Rusije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, po ubrzanom postupku.
No, u posljednjih nekoliko tjedana poboljšanje odnosa Washingtona i Moskve blokirali su, recimo to najjednostavnijim riječima, razni događaji na svjetskoj sceni. Moskvi su prosvjedi reformista u Iranu – nakon lažiranih izbora – previše nalikovali na 'obojene revolucije' u Ukrajini i Gruziji. Sjedinjene Države osudile su policijsku represiju nad iranskom oporbom, a Rusija je pak bila prva zemlja koja je – samo dan nakon predsjedničkih izbora u Iranu – dobrodošlicom dočekala predsjednika Mahmuda Ahmedinedžada.
Onda je Kirgistan odlučio da će, ipak, dopustiti američkoj vojsci korištenje jedne baze koja služi za opskrbu misije NATO-a u Afganistanu – iako je vlada Kirgistana nekoliko tjedana prije, nakon što je Moskva obećala zajmove, rekla Amerikancima da moraju otići.
I na kraju, Rusija je odlučila da joj članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i nije toliko važno, te da će od sada nastojati u nju ući jedino kao dio Carinske unije koja objedinjava Rusiju, Bjelorus i Kazahstan. Ovaj je potez Moskve iznenadio mnoge na Zapadu jer je proteklih godina Moskva dosta polagala na članstvo u ovoj međunarodnoj asocijaciji.
I tako, na kraju, Washingtonu i Moskvi preostaju pregovori o nuklearnim arsenalima. To je doduše, tipično 'hladnoratovsko pitanje', ali to je i područje u odnosima o kojem se dvije supersile mogu sporazumjeti. Starom sporazumu START-1 istječe važnost u prosincu i jučer je potpisan novi, koji predviđa novi krug smanjenja broja bojevih glava, odnosno projektila i podmornica koje ih mogu ponijeti.
