Piše Bojan Klima
Predsjednik Obama upravo je u Kini završio susrete sa svojim kineskim kolegom Hu Jintaom. Na tiskovnoj konferenciji nakon posljednjeg sastanka, američki je predsjednik najavio da će dvije zemlje u budućnosti još bliskije surađivati na nizu područja, od globalne ekonomije preko borbe protiv širenja nuklearnog naoružanja pa do klimatskih promjena.
U isto vrijeme, anketa CNN-a pokazuje da većina Amerikanaca ne smatra Kinu zemljom koja je partner Sjedinjenim Državama već je vide kao državu koja vodi 'nepoštenu' gospodarsku i trgovinsku politiku, a i kao potencijalnu vojnu prijetnju.
Dojam o kineskoj 'nepoštenosti' postoji zbog konkurencije dvije zemlje na globalnoj ekonomskoj sceni, a posebno zbog američkog trgovinskog deficita u razmjeni s Kinom. 2008. godine on je iznosio 268 milijardi dolara. Sjedinjene su Države u Kinu izvezle roba i usluga u vrijednosti od oko 70 milijardi dolara, dok su iz Kine uvezle robu u vrijednosti od više od 337 milijardi dolara.
Deficit postoji jer Kina proizvodi jeftinu robu koja je, očito, popularna u Sjedinjenim Državama. Kompetitivne cijene kineskih proizvoda posljedica su razmjerno niskog standarda u Kini, što prate male plaće, ali i umjetno održavanog tečaja kineske valute, koji je tako podešen da uvijek bude niži od američkog dolara. Američki sindikati ali i organizacije za zaštitu ljudskih prava navele bi i sljedeći razlog za trgovinski deficit – neovisni aktivisti koji se bore za bolje uvjete rada u Kini, veće plaće i kvalitetniju ekološku zaštitu često završe u zatvoru i zbog toga vlasti mogu manje-više nesmetano jačati kinesku 'kompetitivnost' u globalnoj ekonomiji.
S padom vrijednosti dolara u posljednjih desetak godina, Kina je počela na svjetskom financijskom tržištu kupovati američke državne obveznice koje izdaje Ministarstvo financija Sjedinjenih Država. Peking na taj način podržava aktualnu vrijednost dolara a svoje izvozne artikle održava jeftinima. Velik dio američkog nacionalnog duga – oko 800 milijardi dolara - u rukama je vlade Narodne Republike Kine.
Stručnjaci kažu da Kina posuđuje Sjedinjenim Državama novac kako bi Amerikanci nastavili s kupnjom kineske robe. Kada bi, recimo, Kina zatražila naplatu tog duga, američka bi se ekonomija dodatno usporila, a američku bi kupci trošili manje na kinesku robu.
Da bi se natjecale s kineskim suparnicama, američke firme moraju spustiti cijenu svoje robe. To najčešće čine tako što 'prebacuju' proizvodnju u Indiju ili u samu Kinu, što vodi do veće neuposlenosti u Sjedinjenim Državama. Drugi kineski konkurenti u Sjedinjenim Državama jednostavno su nestali. Američka industrija je tako u razdoblju od 1998. do 2008. izgubila 21 posto radnih mjesta.
Vlada Sjedinjenih Država već godinama traži od Kine da prilagodi tečaj svoje valute juana stvarnosti čime bi poskupila kineska roba u Sjedinjenim Državama a postupno bi bio smanjen i američki trgovinski deficit. Washington također želi da Kina, kao i Japan, mjerama ekonomske politike ojačaju domaću potrošnju i više se otvore za američku uvoznu robu.
Post je objavljen 17.11.2009. u 19:37 sati.