** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

AGAMA NEPUSTINJAŠTVA



Znaš li ...
Oblaci tuge i suhozidi i pustopolja duša prate one koji hoće biti „blizu“ Boga.
I kad zbore o „radosti“, o „blaženstvu“, to samo duga noć utapa nemoćnu dušu u trapljenju i tlapnji drhteće bogobojazni.
Ugasnuti život u osami kao „milost“ Božja?
Osama pustinjaštva nije osama radosne duše koja grli dušu drugu blagoslovom Božje Prisutnosti.
Sve skončava tamo gdje se i razvija – u dugoj noći duše, u skapavanju na zabitim mjestima pada u ambise sveodricanja.
Štujmo i tu stazu, ali ona je za dušu ono što je samomučenje
„flagelanata“ za tijelo.
Askeza duše kao i askeza tijela ne mile se Bogu.
Nebo Ljubavi s tugom odvraća pogled od zabludjelih jer im ne može donijeti spasa.
Oni koji su u svjetovnom, još imaju „šanse“ da začuju jednom pjev Ptica Ljubavi.
Oni koji su se „sakrili“ u „pustinje“ ili neku gorsku pećinu „svete“ planine, oglušili su, oslijepili zauvijek.
A Bog im milostiva poklanja rijetke trenutke blaženstva i miluje svojom Nazočnošću kao „hendikepiranu“ djecu Majka koja sve oprašta.
Otvrdnule, suhe duše ne mogu više primati poljupce Svetog Života i zadovoljne su samo s komadićima svete tkanine koja im pokriva mrtve grudi, mrtve noge koje više nikad neće pokrenuti Sveti Ples Kozmičke Mudrosti.
U grobnicama svojih tijela sanjaju duboke noći bez zvijezda i milovanja proljetnih mirisa.
Na kraju više i ne sanjaju.
Mrtvačka pokrivala ude im napinju i u tišine mukle i sablasne, duše im se utapaju.
Nadaju se da je molitva svemoguća, ali ni ne slute koja je molitva Bogu najdraža.
Htjeli bi biti bića Ljubavi, ali Ljubav je Blagoslov zagrljenih a ne rastavljenih duša.
Božja se Ljubav ne može uvjetovati niti najsvetijom tišinom.
Božja Ljubav sja na stazi ljudskih ljubavi, u srcima zaljubljenih.
Hram Božji mora biti čist, ali živ, ne mrtav – Oltara otvorena zagrljaju zaljubljenih duša.
U mrtvom tijelu i duša je mrtva.
U patećem tijelu i duša pati.
Ne zalijevaš li Korijen Života, ako lomiš grane – nema više ni stabla, ostaje samo trupac s prividom života, s lažnom svetošću okljaštrenog Svoda.
Nema više rascvjetalih krošanja da dočekuju Ptice Ljubavi i dobrostivo im ponude dom gdje će sviti gnijezda svoja, da svijetom pronose Ljubav Božju.
Mrtva je pustinjačka tišina, grobišta su osamne pećine gorja i zabiti – samo tihi jauk duša napuštenih od Boga i svijeta na tim su mjestima koja bi htjela biti domovi Ljubavi.
U metežu svijeta, u kloakama nečistih cesta, ljubav ne dolazi.
U grobištima daleko od takvog svijeta, ljubav se samo najavljuje.
Opasna su sva ta mjesta za uzvišenu čistu dušu predanu Bogu, za dušu blagoslovljenu za Ljubav.
Kloni se dušo takvih mjesta gdje tijelo postaje nečist i tamo gdje tijelo postaje leš.
Bogu su najmiliji oni koji čistim tijelom žive ljubav i srcima grle Nebo i Zemlju.
Nebo Ljubavi svih prihvaća , svih blagoslivlja, ali najviše one koji grudi svoje nude za dom Pticama Ljubavi.
Samo je ljubav istinska svetost, ljubav od Boga primljena koja mu se vraća u ljubavi za sva bića, u ljubavi zaljubljenih.
Pohodi samo sveta mjesta u sebi, budi atma-jivanmukti i kroz Ljubav atma-vidja, pohodi srce svoje, Oltar Hrama učini otvorenim.
Ne brini se za osame i tišine, pustinje i gorja, sve ono što suvišno je istinskom Biću Ljubavi.
Znaj i pamti!


Jadran Zalokar

Poštovani gospodine Borivoj Bukva ,


Već duže vrijeme moje ime je na vašoj mailing listi i primam Vaše poruke. I ranije sam povremeno posjećivao Vašu stranicu, no tada sam o Vama znao vrlo malo, odnosno samo ono što sam mogao saznati iz sadržaja same web stranice. Spona je naš zajednički poznanik i prijatelj, član TD-a u Adyaru Nino slav Volaj koji je odigrao vrlo značajnu ulogu u mom učlanjivanju u TD. O njemu mogu reći i uvijek govorim samo najbolje stvari, jer to u najvećoj mjeri i zaslužuje. Iz nekih vaših tekstova razabirem da i vi imate dugogodišnje poznanstvo s Nino m i da ga vrlo cijenite.

Od 2004. izdajem časopis Teozofija koji je nadahnut ranijim časopisom JTD-a. Do sada je tiskano 13 brojeva – uskoro će i 14, premda „malo“ kasni. Počevši od 2007. godine postao je službeno glasilo hrvatskih članova TD-a – Adyar. Nadam se da je preko Nino slava barem nekoliko brojeva stiglo i do Vas.

Nedavno sam Nino slava pitao o Vama. Glavni povod kojim sam ga pitao za Vas bio je Vaš napis o Zvonimiru Frlanu i stara fotografija na kojoj ste prikazani u društvu Zvonimira Frlana i Ivice Pađena. Taj mi se tekst svidio i vrlo me se dojmio. Rado bih ga objavio u našem časopisu Teozofija, jer se uklapa u seriju napisa o povijesti TD-a u nas - ako se slažete da objavim taj tekst i fotografiju, molim Vas da mi javite. Pokušavam složiti što više kockica razlomljenog vitraža TD-a i njegove povijesti u nas koja je razbacana u dokumentaciji koje ima posvuda: u privatnim arhivama i bibliotekama, u arhivi Slobodne katoličke crkve, a velik dio je i u arhivama Nacionalne i sveučilišne biblioteke. Jedan dio može se naći i u antikvarijatima.

U tekstu o Zvonimiru spomenuli ste sliku „Razotkrivena Izida“ koju je naslikao Zvonimir. Zanima me gdje se ta slika nalazi i može li se doći do njene replike ili sl. Rado bih replikom ukrasio svoj radni prostor, a rado bih je prikazao i na naslovnici jednog od sljedećih časopisa Teozofija. Također mi se svidjela i vaša ideja o izložbi slika Zvonimira Frlana, premda se njemu, sudeći prema vašem napisu vjerojatno ne bi svidjela. U vrlo dobrom kontaktu sam sa Zvonimirovim sinom Damodarom. Vjerujem da bi i Nino podržao tu ideju kada bi stvar već bila podignuta na višu razinu od same ideje. Napokon, Nino slav Zvonimira smatra svojim učiteljem.

Jedina mi je želja ponovno postići da Teozofska misao i Teozofsko društvo ponovno žive punim životom u nas kako je to bilo ranije. Zato sam pokrenuo časopis i pristupio TD-u te ulažem određene napore i u drugim pravcima da se ljudi koji se okupljaju oko teozofskih ideja okupe i oko Teozofskog društva. Znam, bilo je oko Teozofskog društva u prošlosti i preširokih i preuskih ideja. Upravo zbog toga što nitko nije mogao uspostaviti ravnotežu između tih preuskih i preširokih ideja i njihovih pristalica, JTD se raspalo. Uskoro je izbio i rat s teškim posljedicama, kako materijalnim, tako i onim dubljim - duhovnim - koje su teško potkopale ideale bratstva i jedinstva tog sustava, koji se poklapaju s idealima TD-a. zapravo su ti temelji bratstva i jedinstva potkopani ranije, a tek onda je došlo do (bratoubilačkog) rata. Monstruozno! Mora da su „Crni“ odigrali svoju veliku ulogu u tome. Često ponavljam svoju ideju, viđenje te naše ratne tragedije. Rat povezujem s raspadom JTD-a. Slovenci su donekle održali svoje TD i izbjegli veće ratne katastrofe. Da, smatram da je netko planski razorio naše bivše JTD koje je bilo značajna pozitivna snaga na duhovnim razinama i barem održavalo tu ravnotežu dobra i zla kod nas. njegovim raspadom te je ravnoteže nestalo i izbio je rat. Kažu da ništa nije uzaludno, ako se iz toga izvuče dobra pouka. Nadam se da je zaista tako, premda je teško za povjerovati. Zaista, politika me uopće ne zanima, barem ne dok su ljudi u društvu zadovoljni i dok nepravda ne prevagne nad pravdom. Vrijeme u kojem živimo je vrijeme velikih promjena i nije lako živjeti u tim okolnostima. No, kaže se da ljudi imaju priliku najbrže napredovati u svom razvoju upravo u Kali yugi u kojoj smo sada. Satya yuga, kažu, za neke je počela već sada.

Pišem Vam ovako otvoreno, jer sam kroz vaše poruke i zalaganje za neke vrlo humane ideje shvatio da ste čovjek koji ulaže znatne napore za dobrobit i to ne samo ljudi već i drugih živih bića i prirode, okružja u kojem živimo. Shvatio sam odavno da se svi mi mijenjamo, a u skladu s našim promjenama mijenjaju se i okolnosti oko nas. Napose, teško bi bilo povjerovati u tvrdnju da se priroda mijenja na bolje ako čovjek nije ekološki osviješten i osviješten u pravcu zaštite okoliša i živih bića kojima je to jedini dom koji imaju.

Božićnu čestitku sam Vam Već poslao, pa je neću ponavljati.

Srdačan pozdrav.

Željko Žemlja.

PS.

Vaši haiga crteži vrlo su mi se svidjeli, a mnogi haiku stihovi vrlo su duhoviti. Rado bih nabavio vaše haiga crteže s haiku stihovima na razglednicama ili slično, pa ako je to moguće javite. I sam sam svojedobno napisao nekoliko haiku stihova.








Postovani gospodine Željko Žemlja,

Hvala Vam na pismu koje me je izuzetno obradovalo i cini mi veliko zadovoljstvo da se cuje za Teozofiju, da je ona prisutna u i proucava se. Glavno je ne izgubiti nit, a sa nekolicinom vrijednih i poduzetnih teozofa mi cemo povratiti njen ugled i mjesto koje joj pripada.

Tekst o Zvonimiru Frlanu i fotografiju slobodno objavite u Vasem najnovijem broju Teozofija, bez ustrucavanja i bit ce mi izuzetno drago. Slika "Razotkrivena Izida", zasigurno nalazi se kod Zvonimirovog sina Domadora, sve u vezi te slike slobodno se obrati njemu. Domador je obecao meni da ce srediti kompletan slikarski opus Zvonimira, i tada ponuditi radove za posthumnu izlozbu. U vezi te izlozbe u kontaktu s Domadorom je Ninoslav Volaj.
Sto se tice objave slike "Razotkrivena Izida"u casopisu Teozofija, ideja nije losa, medjutim sliku je potrebno fotografirati a njen format je ~ 1,00 X 1, 50 metar.

Izuzetno cijenim Vas doprinos, doprinos naseg prijatelja Ninoslav Volaja i ostalih da se ideja teozofije i dalje prosiri medju mladima. Nova Akropola tu cini poodosta, tako i Havlicekar Tili, kao i "Drustvo ljubitelja prirode i drevnih mudrosti - Gozd". Poznato mi je i to da u Zagrebu do skora je vladao jaki antagonizam izmedju Antropozofa i Teozofa, u zadnje vrijeme to popusta, cak navodno dijele iste prostorije za predavanja.. Led se topi a klima suradnje, stvarnosti i ljubavi poprima nove oblike, tako da ocekujemo na tom planu napredak.

O politici nerado pisem, ali kad ste spomenuli zbivanja na prostoru bivse drzave,
onda se taj problem treba sagledavati sa sireg aspekta, od smrti J.B.Tita na ovamo, tako i od vremena nastanka Hrvatske u granicama u kojima ona sada jest. Znaci, trebamo
se vratiti unatrag 80-tak godina. Isto tako, s vremenske distance mnogo bolje ce sagledavati ovaj problem oni u skoroj buducnosti. Vrijeme se ubrzava i za to nece trebati puno vremena.

Bogatstvo Hrvatske Drzave: voda, more, sume, ne zagadjeno tlo, jos uvijek cisti zrak, narod i ne zagusen prostor, priroda, kao i ostali resursi, predstavljaju meku za neka buduca zbivanja s kojima se moramo suocavati u vremenima koja su pred nama. Eto, sad je u pitanju ZERP, a tako ce biti i sve ostalo...

Balkan i prosli rat, u dogadjanjima predstavlja samo jedan slucaj na karti svijeta i mi u tom pogledu nismo bili izuzeci. Cekala se prilika da se bivsa drzava razbuca i da od nas sacine jeftinu radnu snagu, kako bi unisteno pokupovali i mogli lakse manipulirati s nama. Sad mi pada na pamet knjiga: "Hijerarhija zavjerenika od dr.John Colemana - Komitet 300", tu Vam sve pise, sto je na snazi i sto se zbiva. Procitajte "Povijest covjecanstva", od Kolumba na ovamo, koliko je naroda nestalo sa scene jer se nisu u odredjenom trenutku povijesti znali ispravno postaviti, ili je nesto drugo bilo po srijedi. Tako nam se danas prodaju floksule kako nestaju "jezici", ne nestaju samo jezici vec nestaju i narodi.

Citam od prije neki dan u Novom Listu intervju Msgr. dr. Ivana Devcica, gdje on izmedju ostalog navodi: "... Kad je rijec o nekim temeljnim vrijednostima, nacionalnom, humanom, moralnom, demokratskim vrijednostima, mislim da ne bi trebala postojati podjela na lijevo i desno, nego suglasnost i jedinstvo. Razlika bi izmedju lijevog i desnog morala biti jedino u tome kako cemo, kojim putem te vrijednosti realizirati..." Pazi, - molim te lijepo: "lijevi moral i desni moral?" To prvi put cujem!? Da citiram Konfucija: "Oni koji su bez morala, njih se znanje ne prima!" , - bio je, i ostat ce zakon. Kako je Istina iznad nas, ona se ne kreira, niti se moze kreirati, - to isto vrijedi i za moral!

Petak, 28.prosinca 2007. u Novom Listu pod rublikom "Komentar" pise: Bozanic opet plasi narod. Sve to komentirati nebi bilo lijepo i ciniti sraz s onima koji dovode u nedoumicu narod, tako da su: Bogu miliji oni koji dok se jednom rukom krizaju, drugom trpaju u svoje dzepove...Zasto potenciram i spominjem Crkvu, mislim da bi Vam svima trebalo biti jasno!

Da ne duljim dalje oko toga, molio bih Vas da se procita knjiga: E.F.Schumachera, "Vodic za zbunjene". Knjiga govori o svijesti, samosvijesti i promatranju Iznutra. Samo putem najvisih moralnih kvaliteta suosjecanja i altruizma sposobni smo uci u njih. Unutarnji rad na sebi, samospoznaja, preduvijet su za razumijevanje drugih. A to je ujedno problem mentalnog sklopa i razine razmisljanja u nas teozofa, ako to uopce i jesmo.
Sve ovo sto navodis dragi moj Zeljko tocno je, Izvanjsko i vidi se, medjutim ono predstavlja nize znanje, dok Nutarnje sto transcendira, to rijetki dosezu i u posjedu su viseg i pravog znanja. Ovo je moje osobno misljenje i ne mora biti prihvaceno.

Haiku je dobro pisati, tako nastavi s pisanjem haiku a usput uznastoj izucavati Zen.Unutar New Age-a postoji preko 1.200 pravaca i svoj razvoj u 50 % slucajeva mogu zahvaliti upravo zenu. Zen predstavlja opce blago covjecanstva i ono nije u posjedu Istocnih kultura. Zen je univerzalan i
kozmopolitski, Zen je planetaran, Zen je sastavni dio svakog od nas.



U Rijeci, 29.12.2007. godine. Borivoj Bukva

LORA I NJEN PASIĆ
------------------------------



NAŠA LORA"

Ljubav je kao skitnica cije cvijece bolje uspijeva u prasini ceste nego u kristalnim vazama salona. Jedini spas je da ponos zrtvujes ljubavi. Potpuno posjedovanje je najbolje od svega; no ako ono nije moguce, onda je najbolji potpuni gubitak!
Sloboda je najvece dobro covjeka, nista se ne moze s njim usporediti, nista!" - Tako je govorio Rabindranath Tagore, a tako razmisljam i ja.

Daleko tamo preko bare, u drzavi Colorado i mjestu Denver, kroz otvoreni prozor u prizemlju kuce, mrzlog jutra s bora, doskoci vjeverica i masuci repicem pridje ciniji sa plodovima. Pogleda nas s dva tamna vesela oka i mahne glavom u znak pozdrava, zagrize lesnjak pred nama, jedan, pa drugi, treci, i tako desetak... Pokupi vjeverica sa ukrasenog prozora sisarku i mirno s njom izadje van iz prostorije. Doskoci na grancicu i otrci po snijegom zastrtog bora do otvora i zavuce se u nutrinu stabla...

Nije vjeverica Lorin jedini posjetitelj, tu je i pauk, cuvar kuce na plafonu u kutu stropa, koji se s vremenom na vrijeme spusti i prosece zidom sobe. Zna on nestati i izbivati na duze vrijeme, skicuci se po prostranstvima kozmosa, putujuci galaktikama, i dalje do ruba Kozmosa. Kada se vrati kuci, pauk obavezno najavi svoj dolazak i tako Lora zna da je on tu
uz nju te cuva njen dom. Zna pauk pokadkad i meni se najaviti i prenijeti koju korisnu poruku ili misao. Muzika sfera njegova je uza specijalnost, tako da me zna probuditi nocu ili
u meditaciji ponijeti i uzvisiti u osjecajima svojim notama...

Uz pasa, protegne se i mazna maca po krevetu ne bojeci se psa, a mjesto njeno je pokraj
tople peci, izlezavajuci se na cijepanicama priredjenim za ogrijev. Pasu nije dosadno u sobi, hodnik je njemu najdrazi i lezati pred izlaznim vratima ocekujuci pridoslice. Pobjeci van na snijeg i valjati se u snijegu, pasu pricinjava pravu radost...

Lora se dize, pospremi robu i toplo obuce za van. Pozove psa i pokaza planinarski stap, navuce skafander i rukavice, krene sa pasom u pravcu obliznjih jezera koji su okruzeni parkovima. Zanimljivo je i to, da gotovo u srcu amerike, duboko u unutrasnjosti kontinenta obitavaju galebovi. Do Tihog oceana ih djele planinski lanci i kanjon rijeke Kolorado.

Nasa lora je izvrstan fotograf, bavi se umjetnickim fotografijama, haiga fotografijama i pise haiku. Lora je i urednik Karoline Rijecke, web stranice "Drustva haiku pjesnika - Rijeka".

http://karolina-rijecka.com

http://www.karolina.rijecka.com/biljana_bokun_lora.html



Haiku stihovi Biljane Bokun - Lore:

Zamrzle grane
okno dodiruju dok
sapat tvoj cujem.

Covjek i tri psa
u setnji uz jezero.
Bozicna radost!

Galebovi ko
bijeli cvjetovi pali
po modroj vodi.

Vrijeme je stalo
tri galeba na ledu.
Dva zaljubljena.

Pahulja pade.
Na dlanu mi se topi -
kao misao.





Foto: Biljana bokun - Lora



Ima i drugih stvari u svijetu osim sastajanja i rastajanja muskarca i zene. Veliki se svijet prostire daleko preko toga, a vlastite se radosti i zalosti mogu doista tek onda pravo procijeniti kad covjek stoji usred tog zivota. Ne pati pjesnik od fizicke ceznje za domom. Ono od cega pati mnogo je dublje - to je nostalgija duse. Duh borbe pripada geniju zivota, a takva je i nasa Lora.

Uvijek uz nasu dragu Loru je urednistvo i ekipa Karoline Rijecke: Jadran, Vedran i Boro.
Pod "Prijateljski linkovi" desno, pogledaj "Instrumentalna glazba" to nas PAUK on svira i u srce nas dira. http://www.drogamusic.com/35527.html




U Rijeci, 29.12.2007. godine Borivoj Bukva

CAR ENU -ŠIRVAN

Car Bizanta pošalje jednom svojega poklisara u perzijsko carstvo, caru Enu-Širvanu. Perzijski car lijepo primi poklisara, smjesti ga u svojemu dvoru, i pokaže mu njegove divote. Bizantinac je imao prigodu zadiviti se čudesnomu prijestolju Enu-Širvanovu, koje je bilo izrađeno od žežena zlata, a optočeno biserjem i dragim kamenjem. Također se susreo i s carskim doglavnicima, a oni svi odreda bijahu ljudi plemeniti i umni.
Potom ga je car poveo u šetnju oko dvorca. Perzijski je dvorac bio nadaleko poznat sa svoje raskoši, sklada, i veličine, pa se bizantijski poklisar uvjerio, da je ta divna građevina uistinu zaslužila slavu, koja prati njezino ime.
No samo je jedan ugao dvorca bio prilično u neskladu s ostalima. Bio je, naime, nepravilno sagrađen.
“Dvorac je Vašega veličanstva doista čudo od ljepote,” reče nato poklisar. “Samo mi nije jasno, zašto je ovaj ugao u neskladu s ostala tri? Zar je ponestalo građe, ili novca?”
“Oh, ne,” reče car. “Ne radi se ni o građi, ni o novcu. No na tomu se zemljištu nalazila kuća jedne starice, a ona je nije željela prodati u vrijeme zidanja dvorca. Ja je nisam htio siliti na odseljenje. Eto, zbog toga je dvorac nepravilna oblika.”
“Tako mi moje vjere,” uskliknu poklisar, “ova mi je nepravilnost dvorca ljepša od svake pravilnosti, i veća od najvećega spomenika, jer ona govori o uviđavnosti cara Enu-Širvana, dok je svijeta i vijeka!”

(Arapska priča)

Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH

KAKO JE G. WAHINGTON ODBIO KRUNU

Nedugo poslije pobjede kod Yorktowna, jedan je časnik američke Armije revolucije pisao Georgeu Washingtonu da «netom oslobođene kolonije nikada neće postati nacija pod republikanskom vlašću». Stoga je, umjesto republike, predložio «uspostavu kraljevstva s Washingtonom na čelu». Sačuvan je Washingtonov hitri odgovor predlagaču:

Newburgh, 22 svibnja, 1782.

Gospodine,
S mješavinom velikog iznenađenja i čuđenja, pozorno sam pročitao razmišljanje koje ste mi uputili. Budite uvjereni, gospodine, da me nijedan događaj tijekom rata nije zabolio više od saznanja da su ideje kakve ste mi podastrli uopće postojale u vojsci, i ja na njih gledam s gnušanjem, te odbijam i svaku pomisao na njih - stoga ih zasada nikomu neću priopćiti, ukoliko ne dođe do daljnjega pokretanja te stvari, kada ću ih morati obznaniti.
Ne mogu zamisliti što je to u mojemu ponašanju dalo ohrabrenje i povod takvomu prijedlogu, koji se po mojemu mišljenju može ubrojiti među najveće nevolje koje bi mogle zadesiti moju zemlju. Ako se ne varam u procjeni sebe, onda niste mogli naći osobu manje sklonu ovim Vašim zamislima – no istovremeno, za ljubav vlastitih osjećaja, moram dodati da nema čovjeka u kojega postoji iskrenija želja da pravedno nagradi vojsku...
Zaključiti mi je - ako Vam je na srcu vlastita zemlja, i ako cijenite sebe i brinete se o potomstvu, i ako je u Vas imalo poštovanja prema meni, trebali biste se okaniti takvih misli, i nikada sami ne biste smjeli spominjati ideje slične prirode, niti ih slušati od drugih.

S poštovanjem ostajem, gospodine, Vaš najodaniji sluga

G. Washington

(U navodu kod W. J. Benneta)

Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOČNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH

VOJSKOVOĐA ZOPIR


Veliki perzijski car Darije imao je vrsnoga vojskovođu Zopira. Jednom je car krenuo u pohod na grad Babilon. Bilo je to godine 519. prije Kr. Opkolio je grad i svim je načinom pokušavao slomiti volju njegovih branitelja i žitelja. Punih je dvadeset mjeseci trajala opsada Babilona, i nije bilo izgledno da će grad pasti u ruke opsadnika.
Car je sazvao svoje generale da bi se s njima posavjetovao. Nitko nije znao što bi trebalo poduzeti. Onda se za riječ javio Zopir i rekao:
“Ovo što sam ja spreman učiniti, nigdje još nije viđeno. Ali da se vijest ne bi proširila i naum otkrio, ja ću o tomu kazati jedino caru”.
Na tajnomu sastanku s carem, Zopir mu izloži svoju zamisao.
“Ja ću odrezati vlastiti nos i uši, i onda ću prebjeći u neprijateljske redove. Kad me budu predveli pred njihova zapovjednika, reći ću im da sam žrtva tvojega nečovještva, i da se želim osvetiti velikom Dariju. Kad jednom steknem njihovo povjerenje, ja ću nastojati stvar voditi tako da Babilon padne u naše ruke”.
Kad je car saslušao naum svojega vojskovođe, nije mogao drugo nego se zadiviti njegovoj hrabrosti i spremnosti na žrtvu.
I tako Zopir sam sebe unakazi – odsiječe sebi nos i uši, i tako krvav i strašan na pogled dokopa se redova branitelja Babilona, i zaište da ga saslušaju, jer da ima važnu poruku. Oni ga predvedoše pred svojega zapovjednika. Kad je Zopir ispričao svoju priču, zapovjednik pomisli kako je dobra sreća što tako iskusan i dobro obaviješten vojskovođa želi prijeći na njihovu stranu. On mu povjeri zapovjedništvo nad obranom Babilona. I nedugo poslije toga, Babilon pade u ruke Perzijanaca.
Kad je poslije pobjede Zopir ušao u carev šator, car je uzdrhtao od jeze i kliknuo:
“Oh Zopire, ni dvadeset Babilona nije vrijedno takvoga osakaćenja! Više bih volio da nisi sebe unakazio, nego što volim ovu pobjedu”!

(Perzijska legenda)

Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH

ALEKSANDAR I KINESKI CAR

Kad je Aleksandar Veliki u svojemu pohodu došao do Kine i ulogorio se na njezinim granicama, u njegov šator u gluho doba noći uđe njegov glavni vojskovođa, pa mu reče:
“Poslanik kineskoga cara moli da ga primiš“.
“Neka uđe”! naredi Aleksandar.
Kinez uđe, pozdravi Aleksandra, i reče:
“Neka mi car ne zamjeri što ću ga zamoliti da se udostoji ostati sa mnom nasamo”.
Aleksandar odmah zapovijedi da izađu svi, koji su ga dvorili. Zadrži samo glavnoga vojskovođu.
“Ono zbog čega sam došao ne smije znati nitko osim tebe”, reče kineski poslanik.
Aleksandar tada naredi glavomu vojskovođi da pretraži kineskoga poslanika. Kad su se uvjerili da je bez oružja, Aleksandar stavi sablju preda se i otpusti svojega vojskovođu.
“Što želiš“? upita tada Kineza.
“Ja nisam poslanik cara, nego glavom car”, reče došljak. “Evo, došao sam osobno da te upitam što hoćeš. Budem li sposoban udovoljiti tvojoj želji, vjeruj mi, care, sve ću učiniti da ti ispunim želju i izbjegnem rat s tobom”.
“A kako si se usudio doći ovamo? Zar si siguran da ti neću ništa učiniti”? upita ga Aleksandar.
“Znam da si uman čovjek, i da između tebe i mene dosada nije bilo neprijateljstva”, odgovori kineski car. “Kad bi ti mene i pogubio, Kinezi bi izabrali drugoga umjesto mene, i ne bi ti predali zemlju. Osim toga, za tebe bi se reklo da si okrutan i nedalekovidan”.
Aleksandar obori glavu i malo se zamisli. Vidio je da je kineski car mudar, i da će teško izaći s njim na kraj. Pa mu reče:
“Zahtijevam da mi odmah predaš toliko blaga koliko iznose trogodišnji prihodi tvoje države! I da mi svake godine daješ polovicu svojih prihoda”.
“Pristajem”, odgovori car.
“A hoće li tvoji podanici na to pristati”? upita Aleksandar.
“Ne znam. Mogu me i ubiti, a mogu i prisiliti da se borim s tobom”, odgovori kineski vladar.
“A ako pristanem da mi daš onoliko koliko ti iznose dr`avni prihodi za dvije godine, kako ćeš onda proći”? pitao dalje Aleksandar.
“Proći ću malo bolje”.
“A ako pristanem da mi daš onoliko koliko ti iznose državni prihodi za godinu, kako ćeš onda proći”?
“Eh, tada mi ne bi preostalo ništa drugo nego da se oprostim sa svim svojim udobnostima”, primijeti kineski car.
“Ako pristanem da mi predaš samo šestinu državnih prihoda, što će onda biti”?
“Šestinu ćeš sigurno dobiti, a ostatak će moći pokriti državne rashode i izdržavanje vojske”, odgovori Kinez.
“Kad je tako, meni će dostajati da mi daješ šestinu državnih prihoda”, zaključi Aleksandar.
Kineski car mu se zahvali, i vrati se u svoj tabor. Sutradan, u samo svanuće, Aleksandar opazi silnu kinesku vojsku, koja bijaše prekrila golemu poljanu s kraja na kraj. Smjesta izda zapovijed da se vojnici late oružja, pojašu konje, i spreme se za bitku. I upravo kad htjede izdati nalog za juriš, pojavi se pred njim kineski car na konju, i s krunom na glavi.
“Zar me prevari”? dočeka ga Aleksandar.
“Bože sačuvaj”, odgovori kineski car.
“Pa kakva ti je ovo golema vojska”?
“Eto, hoću ti na ovaj način pokazati da nisam pristao na tvoj uvjet zato što sam nemoćan. Ima u mene još mnogo više vojske nego što je ova koju vidiš. Međutim, uvjerio sam se da je tebi na ovim tvojim pohodima sreća naklonjena, stoga sam odlučio da ne ratujem s tobom, jer se ne želim boriti protiv sudbine”.
Kad je Aleksandar to čuo, opet se zamisli, pa onda reče:
“Od takvoga kakav si ti, ne treba, tako mi Boga, uzimati ništa! Kad bismo se ja i ti mjerili na vagi čestitosti i vrline, uvjeren da sam bi ti prevagnuo. Zato ti opraštam danak koji sam od tebe tražio, i vraćam se s vojskom s granica tvojega carstva”.
“Kad je tako, nećeš se, Boga mi, pokajati”! kliknu kineski car.
I kad se Aleksandar sa svojom vojskom povukao s granice Kine, kineski car posla za njim toliko skupocjenih darova da je njihova vrijednost premašila traženi danak.

(Priča koja kruži Azijom)

Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH

Film "Zagorka"
-----------------------



Grad Rijeka
Odjel za kulturu
i
Videomarket-trade d.o.o.

Imaju cast Pozvati Vas na

SVECANU PROJEKCIJU FILMA
"ZAGORKA"

u subotu, 22. prosinca 2007. godine
u HKD-u na Susaku, Strossmayerova 1.

Program: 18 sati - razgovor o filmu Zagorka. Sudjeluju:
Biljana Cakic Veselic, redateljica, Morana Komljenovic,
montazerka, Magdalena Petrovic, producentica, Aldo
Paquola, filmski kriticar.

19 sati - projekcija filma ZAGORKA

-------------------------------------------------------


Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 1. siječnja 1873. - Zagreb, 30. studenog 1957.), hrvatska književnica i novinarka
Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.
Djela [uredi]
"Kneginja iz Petrinjske ulice"
"Grička vještica" - ciklus od 7 romana (a ne pojedinačni roman!)
(Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)
"Kći Lotrščaka"
"Plameni inkvizitori"
"Gordana"
"Republikanci"
"Vitez slavonske ravni"
"Jadranka"
"Roblje"
"Kamen na cesti"
"Mala revolucionarka"
Detaljnija biografija [uredi]
O životu autorice Gričke vještice, Gordane i drugih popularnih djela Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske novinarke i književnice, mnogo je toga dvojbeno. Čak i datum rođenja. Ipak, najčešće se spominje 1. siječnja 1873. Rodila se u selu Negovec kraj Vrbovca u imućnoj obitelji upravitelja velikog imanja baruna Raucha. Iako dobrog imovnog stanja, obitelj u kojoj je bilo četvero djece, živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesretno. Pučku je školu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u Varaždinu i Zagrebu. Nakon šest godina školovanja u zagrebačkom Samostanu milosrdnica, Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla 30. studenoga 1957.
Novinarska karijera Marije Jurić Zagorke počinje s anonimnim tekstom „Jedan časak” u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, postala članica uredništva toga cijenjenog i utjecajnog lista. Od predstavnika tiskare Zagorka je pak čula vrlo nepovoljnu reakciju: „Novinarsko je zvanje isključivo muško, a Vi baš ni po čemu nemate sposobnosti za to. Tko hoće pisati u Obzoru mora biti netko.” Zagorka se cijeloga života žestoko borila da dokaže kako ona jest netko. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germaniza-cije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. sama je uređivala list pokazavši zadivljujuću energiju i inteligenciju. Potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, i tako nazvan - Ženski list od 1925. do 1938., zatim Hrvaticu. Unatoč tome stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.
Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Đalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Svoje romane, u kojima je pokazala iznimnu vještinu fabuliranja, koji su je učinili prvim hrvatskim autorom literature za mnoštvo, počela je pisati, baš kao i novinarske tekstove, na poticaj biskupa Strossmayera. On se, naime, žalio što hrvatski čitatelj odrasta na njemačkom jeziku, a Zagorka je to shvatila kao poziv.
Ispreplićući intrigantne, uglavnom ljubavne zaplete, i nacionalne teme ostvarila je niz feljtonskih romana koji su objavljivani uglavnom kao podlistak Obzora. Čitatelji su željno iščekivali svaki nastavak Gričke vještice, Plamenih inkvizitora, Gordane, Jadranke, Kćeri Lotršćaka, Kneginje iz Petrinjske ulice i drugih Zagorkinih opsežnih romana u kojima je stvorila veliku galeriju romanesknih likova. Možda su bili tako omiljeni upravo zbog trajne čežnje za srećom ili zbog divovske borbe protiv zla. Čitatelje je manje brinula patetična melodramatičnost dijaloga, naivnost arhetipskih struktura ponašanja ili stilska jednostavnost Zagorkinih romana. Oni su ih jednostavno voljeli kao i komedije te satiričke tekstove poput Jalnuševčana ili povijesnih drama.
Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u Pismima slavnim ženama kaže: „Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.”

Još detaljnija biografija
Marija Jurić Zagorka rođena je u Negovcu kraj Vrbovca 1. 1. 1873. (?). Otac joj je bio imućni predsjednik u Golubovcu te upravitelj velikaškog imanja baruna Raucha. Iako dobrog imovnog stanja, obitelj u kojoj je bilo četvero djece, živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesretno. Marija Jurić Zagorka odrasla je na selu i djetinjstvo je provela u toj zagorsko-gospoštijskoj sredini.
Pučku je školu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u Varaždinu i Zagrebu. U petnaestoj godini, pred sam završetak, napušta školovanje zbog nesređenih obiteljskih odnosa i od tada će joj njezina škola biti život. No ipak je htjela postići neko zvanje i njezina velika želja je od tada postati poštaricom.
Roditelji je 1891. godine udaju za čovjeka kojeg ni ne poznaje, mađarskog željezničarskog činovnika. S njim odlazi u Mađarsku. Za ideale svoje mlade žene nije imao razumijevanja. Bio je zadrti nacionalist i zagovarao je mađarizaciju Hrvatske. Brak završava nakon samo tri godine, dramatičnim bijegom iz muževe kuće i prekidom odnosa s roditeljskim domom. Bježi prvo ujaku u Srijemsku Mitrovicu, a zatim u Zagreb.
Godine 1876. izlazi prvi Zagorkin članak, objelodanjen u Obzoru. Članak je bio odraz rodoljubnog i društvenog revolta pod nazivom Egy Percz ( Jedan časak ). Nakon toga članka na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao referent za mađarsko-hrvatsku politiku, daju joj posebnu sobu, da je nitko od posjetitelja ne bi vidio, jer je žena. Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno. Zagorku ova diskriminacija ljuti i vrijeđa, ali ju ne iznenađuje. Time započinje svoj uspon u novinarskoj karijeri.
Neko vrijeme je bila urednica Obzora. Surađivala je i u Vijencu i u sarajevskoj Nadi. Počinje pisati romane koji su predstavljali društveni i nacionalni protest. Prvi roman je Roblje (1899), koji je zaslugom Strossmayera izlazio u Obzoru. Međutim, u književnosti se javlja još crticom Pod sljemenom koja je izlazila u Bršljanu 1886. Pravu čitateljsku afirmaciju stječe ciklusom romana Grička vještica ( Male Novine 1912.-1914.) Kao rezultat autoričina prihvaćanja Strossmayerova prijedloga u razdoblju od 1912.-1953. godine napisala je i objavila dvadesetak romana. Neuklopljiva u književno-stilističu matricu vremene u kojima su se pojavljivala Zagorkina djela nisu pratile ozbiljne književne kritike. U isto vrijeme čitatelji su s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana koji su izlazili u Malim Novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskom listu, Hrvatskom dnevniku i Hrvatici. Također na nagovor samog Strossmayera počinje pisati povijesne romane i drame.
Drame: Filip Košenski i Evica Gupčeva. Povijesni romani: Kći Lotršćaka, Gordana, Kraljica Hrvata i Grička vještica. U međuvremenu se okušala u pisanju kriminalističkog romana: Kneginja iz Petrinjske ulice (1910). Piše komedije, lakrdije, jednočinke i satire, tim daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Njezino najbolje scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije, kao i iz hrvatke zbilje ondašnjeg vremena. Vrijedi spomenuti još jedan roman koji je možda najmanje poznat, ali je možda najvrijedniji. To je Kamen na cesti (1937), romansirana biografija Zagorke. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni, a neki možda nisu ni napisani. Umrla je u Zagrebu 30. studenog 1957. godine. Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Đalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Marija_Juri%C4%87_Zagorka"




Moja napomena: Ekipa od 30-tak entuzijasta, filmskih stvaratelja, i 50-tak glumaca realizirala je ovaj dokumentarno-igrani film u trajanju ~ 80 minuta za svega 120.000 kuna.

Svecanoj projekciji ovog dobrog filma prisustvovalo je tridesetak posjetitelja, za sto navode da je prosjek za takve prigode, sto u svakom slucaju odrazava opcenito stanje u nasoj kulturi.

Preporucio bih svima da pogledaju ovaj film o jednoj hrabroj i odvaznoj zeni, revolucionarki i emancipiranoj feministici koja je zivjela ispred svog vremena, radila i stvarala djela od neprocijenjive vrijednosti, bila je ujedno i kronolog svog vremena.

Pogledaj detaljnije na http://www.zagorkafilm.com/





U Rijeci, 23.12.2007. godine Borivoj Bukva

JOSHUA PERE ZDJELU (Koan)

------------------------------------------------



Neki redovnik jednom rece Joshui: "Tek sto sam dosao u ovaj samostan. Molim te da me poducis."
Joshu odgovori: "Jesi li pojeo svoju porciju rize?"
"Jesam," odgovori redovnik.
"Onda" rece Joshua "idi i operi zdjelu."
U tom trenutku redovnik se prosvjetlio.

Mumonov komentar: Joshua je covjek koji otvara usta i pokazuje srce. Ako redovnik nije dokucio istinu, onda je od zvona pomislio da je plitica.

Sve je tako jasno
A sve se tako tesko vidi.
Ako shvatite da je glupo tragati za vatrom
s upaljenom svjetiljkom,
Riza ce vam brze skuhati.



Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006.

BUDDHIN CVIJET / Koan /
---------------------------------------


Jednom prilikom kada se nasao na planini Svetog lesinara Buddha je, pred skupom redovnika, podigao cvijet. Svi su sutjeli, samo se precasni Mahakasjapa nasmijesio.
Buddha tada rece: "Posjedujem oko pravog ucenja, srce nirvane, pravi apekt ne-forme,
i nepogresivi korak dharme. To se ne izrazava rijecima, vec se prenosi ucenjem-bez-ucenja,
koje sada predajem Mahakasjapi."

Mumonov komentar: Zlatoliki Gautama je mislio da moze svakog prevariti. On je prodavao psece meso kao janjetinu, i jos je mislio da je to divno. A sto bi bilo da se citav skup istovremeno nasmijao? Kako bi onda prodao svoje ucenje? A sto da se Mahakasjapa nije nasmijesio, kako bi onda predao svoje ucenje? Ako kaze da se prosvjetljenje moze predati,
on je kao gradski lazac koji vara seoske tupoglavce, a ako kaze da se ne moze predati,
zasto onda kaze da ga je predao Mahakasjapi?

Kada je podigla cvijet,
Zmija je pokazala rep.
Mahakasjapa se smijesi,
A redovnici bulje.


Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006.

PROZNO-POETSKA JEDNOSTAVNOST PROTKANA EDUKATIVNOŠĆU



Dejvid Dž. Lanu: HAIĐIN ; Mali Nemo, Pančevo, 2007. Prevod: Saša Važić



Danas je haiku poezija kod nas i u svetu priznata i prepoznatljiva književna forma. I oni književni časopisi, koji su dugo izbegavali da objavljuju ovu vrstu poezije, sada joj ustupaju svoj prostor. Nepobitno je, haiku poeziju pišu mnogi, od priznatih književnika do domaćica. To ne znači da su i svi stvaraoci dovoljno upoznati sa zahtevima i (ne)pisanim pravilima ove najkraće ali ne i najlakše forme. Roman ‘’Haiđin’’ treba preporučiti onima koji se na bilo koji način zanimaju za haiku poeziju. Pored mnogih, navedimo jedan citat, jedan valjan razlog iz ovog zanimljivog romana:

Sada kada je išao svojim haiku putem, iksušavajući život u svim njegovim mnogobrojnim, čudnovatnim dubinama, odlučio je da iskoristi svu poetsku pomoć do koje može da dođe. Stoga je posetio Pesnika u Belom u njegovoj kolibi u vrbaku samo nekoliko dana nakon što je Mido kremiran.

Uz šoljice vrelog čaja, zapodenu se razgovor.

- Učitelj Šolja Čaja me je učio, Širo, više delom nego rečima: život je haiku, haiku je život. A nema prostog načina da se posmatra ni jedno ni drugo. Pa ako su oba nedokučiva, na kraju krajeva, zar nismo uvek osuđeni da grebemo samo po površini?

Dejvid Dž. Lanu je profesor engleskog jezika i svetske književnosti, prevodilac haikua sa japanskog jezika i pisac ’’haiku romana’’. Više puta je boravio u Japanu, petanest godina je posvetio pisanju kritičkih analiza, bio je jedan od direktora Svetske haiku asocijacije, što ga samo preporučuje kao dobrog poznavaoca tematike kojom se roman bavi.

Pojavljivanje prevoda je došlo u pravo vreme: haiku se sve više piše ali je mali broj haiku pesnika odista upućeno u zahtevnost ove pesničke forme. Zato se pored prozno-poetskog izraza mora naglasiti i neporiciva edukativnost romana.

Autor romana s umećem uplivava u vreme i prostor, ništa ne naglašavajući, ništa ne nadomeštajući, neposredno ulazeći i izlazeći iz vremena i prostora, tradicionalnog i savremenog.

Veoma dobar prevod omogućava čitaocu da pouzdano sagleda suštinu haikua.

Prevodilac je i sam haiđin. Pored tog bitnog podataka, Saša Važić je i prevodilac mnogih zapaženih tekstova koji su znatiželjnike upućivali na pravi put, to jest kako se stiže do haiku
majstorstva. Zahvaljujući tim prevodima, mnogi su naši autori dobijali najveća priznanja u Japanu, Evropi i Americi. Saša Važić nije samo besprekorno obavila svoj posao

prevodioca, ona je takođe na veoma jezgrovit način preporučila roman čitaocima: Dejvid Dž. Lanu nas vodi kroz skoro bajkovite predele starog Japana, ali i savremenog Nju Orleansa i Tokija. Kombinujući različite vremenske i prostorne perspektive, autor metanarativnim postupkom paralelno vodi priču na tri pripovedna nivoa. Prvi čine odlomci iz dnevnika jednog od junaka, Zubonje, druga se tiče romana koji piše sam pripovedač, a treći zahvata fiktivno stvarni svet u kome pripovedač živi. Tako upoznajmeo japansku filozofiju, način na koji Japanci žive, kao i način na koji oni shvataju i doživljavaju suštinu i lepotu života. Istovremeno, čitalac dolazi do saznanja o važnim pitanjima vlastite egzistencije, gde god da živi. Odakle god da krene i gde god da se nađe, spoznaje samog sebe.

Jednostavan i topao stil, zanimljivost pripovedanja i oštroumnost pripovedača čine ovaj roman inventivnim i duhovitim.

Posle čitanja romana ’’Haiđin’’ ostaje nam jedino da se složimo s iskrenim i preciznim zapažanjem Saše Važić. Roman je odista spoj jednostavnog, produhovljenog, višeznačno čujnog i višeslojno doživljajnog. Pisan je u vreme opšte ljudske jurnjave, a napisan je s takvom mirnoćom i postojanošću da je greh ne pročitati ga. Haiđin Zubonja traži sebe, svoj trenutak u nizu prolaznosti. Koji je trenutak njegov, nije lako odabrati i zapisati. Češće je taj trenutak neuhvatljiv nego uhavtljiv i pored izoštrenih čula i jake želje da se udovolji učitelju, kasnije, sebi samom. Veoma dobra poruka i pouka svim haiku stvaraocima – haiku poeziju ne treba olako shvatati.

Tamo gde je Zubonja video samo nesnosnu gamad koju je trebalo zgnječiti, Šolja Čaja je nalazio pravu suštinu poezije: čitavu sliku, ništa van slike što je ’ stvara’’.

Ovaj tekst je melem za svagdanicu punu stresova, rana i ranica. Glavni likovi romana ne žude za materjalnim već duhovnim bogastvom, ponekad su spremni svega da se odreknu radi pravog haiku stiha.

Zubonji se posrećilo, njegova haiku knjižica ga je proslavila, čak i petogodišnji dečak recituje njegove stihove. Još na prvoj stranici susrećemo se sa rečenicom koja objašnjava suštinu pesništva koje se ne ustručava da uči, koje priznaje kolektivno stvaralaštvo, koje je okrenuto čulima: Posmatraćemo. Slušaćemo. Možda ćemo naučiti. Ovo svima treba predočiti, a ne samo haiku pesnicima, baš danas kad isključivost dominira na svim kontinentima.

Neko je rekao: Onaj ko nešto dodaje istini, smanjuje je. Za haiku poeziju, verodostojnost trenutka je itekako bitna. Svaka konstrukcija stiha pesnika udaljava od suštine haiku

pesništva. Roman ’’Haiđi’’, pored zanimljivog narativnog postupka, neupućene upućuje u haiku pesništvo a upućunima otkriva sve tajne kako se stiže do najboljih stihova. Roman takođe karekterišu: osobena poetizacija, zvuk, boja, mnogo toplih slika i pozitivnih vibracija.

To dolazi otuda što je pred nama roman koji govori o haiku poeziji ali i o detinjstvu, odrastanju, (ne)uzvraćenim ljubavima, zavičaju, snovima i javi. Kako su haiđini glavni likovi u romanu, iskrenost je bila neizbežna, a gde ima iskrenosti, ima i one prave ljudske topline. Pisana reč omogućava autoru da sve to na oseben način ponudi čitaocu, što je Dejvid Dž. Lanu maksimalno umeo da iskoristi. I još jednom, zahvaljujući autoru i briljantnom prevodu, ovaj roman treba pročitati, bilo da vas interesuje haiku poezija ili lepa pisana reč.



Dušan M. Adski

Greetings
December 19th, 2007

Dear All:
I wish you are having a wonderful season.
Hope you enjoy the attached greeting card.

all the best,
kuniharu shimizu

A HAPPY NEW FLIGHT!

Haiga gallery

Kunisan

WHA

--------------------------------

moj pozdrav kuniju i haijinima diljem svijeta!

boro
--------------------------------

Sretan Božić i Nova Godina!

Karolina Rijecka

TRADICIONALNA I
MODERNA TANTRA
------------------------------


O Boze, gospodine Sivo, nakon sto si stvorio 64
tantre da bi pomutio cijeli svijet koji postaje
ovisan o vanjskim silama, svojom rijecju ponovno donesi
Tantru, koja donosi samopouzdanje i odjednom
ispunjava sve zivotne ciljeve.

- Shankaracharya, Saundarya Lahari 31


U ovom dijelu knjige ispisat cemo podrijetlo Tantre u nastojanju da stvorimo odgovarajucu osnovu za pristup Tantri u skladu s njenim suptilnim visim praksama. Ispitat cemo vezu Tantre sa sadasnjom kulturnom situacijom i njeno tradicionalno poimanje iz hindu perspektive. vidjet cemo da mnogo od onoga sto se danas vjeruje o Tantri, uopce nije tocno, te uvidjeti mnoge vidove i dimenzije Tantre koji se nalaze u pozadini trenutacnih stereotipa o njoj.


MODERNA TANTRA I ZABLUDE O NJOJ

Tantra je kompleksna tradicija, isprepletena s duhovnim indijskim ucenjima koja sezu daleko unazad u njenu drevnu povijest. Danasnje popularno razumijevanje Tantre na Zapadu predstavlja samo djelic onog golemog sustava znanja. Tantra se na Zapadu danas povezuje s posebnim seksualnim praksama, obozavanjem Bozice, Kundalinijem i cakrama, duhovnim putem koji afirmira zivot i tjelesnost i temperamentom koji je umjetnicki i dramatski umjesto asketskog i izvanosjetilnog.
Ponekad se povezuje sa svim onim sto je egzoticno, dramatsko i opasno u duhovnim praksama. Iako ima nekih argumenata za takvo glediste, ono ne obuhvaca sve aspekte tantricke tradicije, niti razotkriva njenu sustinu.

Poimanja Tantre na Zapadu mozemo usporediti s poimanjem Yoge, s kojom je u bliskoj vezi. Kao i kod Tantre, fizicka strana Yoge je jako naglasena - praksa yoga polozaja i asana - iako one zapravo predstavljaju maleni dio klasicne Yoge, cija je glavna preokupacija meditacija. Zivimo u materijalisticko doba u kojemu se duhovne tradicije srozavaju u njihov fizicki izvanjski oblik. Iako on moze biti dobrodosao nacin za uvodjenje ucenja u danasnje kulturno podneblje i nesumnjivo doprinosi kulturi naseg zdravlja, on ne moze otkriti pun doseg i namjeru ovakvih ucenja.



Napomena: David Frawley, DUHOVNE TAJNE TANTRE MUDROST BOZICA, Zagreb, 2000.Biblioteka TRAGOVI, Knjiga 44.

AŠOKINA NAGRADA


Ašoka je bio vladar golemoga carstva. Ono je bilo podijeljeno na pokrajine, a svakoj je pokrajini car imenovao namjesnika. Svake bi godine, na svoj rođendan, Ašoka pozivao sve namjesnike da ga izvijeste o stanju svoje pokrajine.
“Maharadža, otkad si mi povjerio namjesničku dužnost, pokrajina koju si mi dodijelio, veoma je uznapredovala”, rekao je jedan namjesnik. “Imali smo, doduše, neke pogranične okršaje, ali smo pobunjenike do nogu porazili. Također nam je i žetva bila uspješna. Pokrajinska je blagajna puna, zahvaljujući porezima. Nitko nije mogao izbjeći plaćanje poreza – naša je služba revna, pa o svakomu vodi računa. Donio sam pozamašnu svotu za carsku blagajnu”.
Redali su se namjesnici s manje/više istim pričama. Sve je u njihovoj oblasti cvjetalo, buntovnici su svladani, ljetina dobra, prilozi bogati, blagajne pune. Car je bio obznanio da će nagraditi namjesnika, čije će se izvješće pokazati uzornim, a postignuća najboljima.
Samo je jedan namjesnik izvijestio drukčije od ostalih.
“Oprosti mi, maharadžo, što nisam donio nikakav prilog za tvoju blagajnu. Jer naša je blagajna poluprazna. Niti se mogu pohvaliti nekakvim velikim postignućima. Morao sam graditi više cesta i mostova, kopati više bunara, i morao sam podizati kuhinje i skloništa za beskućnike. Kiše nam nisu bile sklone, stoga nisam dopustio da se ubiru porezi i nameti. Naprotiv, morao sam raspodijeliti hranu i odjeću siromašnima...”
“Ti si, prijatelju, najbolje služio mojim podanicima”! uskliknu car Ašoka. “Ti si moj najbolji namjesnik. Darujem ti sve priloge u novcu, koje su ostali namjesnici namijenili carskoj blagajni”.

(Indijska legenda)

Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH

Haibun Today, Tha Heron's Nest, nova knjiga DUNJE PEZELJ, promocija knjige SILVIJE BUTKOVIC, Pristupnica za uclanjenje u Hrvatsko knjizevno drustvo "OSVIT"- Rijeka, Magnapoets, Stil in the Stream, Haidjin, Contemporary Haibun Online,...

----------------------------------------


/Magnapoets/ is launching a biannual print poetry journal due to be
> published at the end of this year. The Japanese form section is now
> accepting submissions.
> For haiku and senryu, please send your submissions to Matt Morden at
> hermonhermit@tiscali.co.uk . Send no more than 5 poems along with a short bio.
>For all tanka submission, please send your submissions to Aurora
> Antonovic at magnapoets@gmail.com . Send no more than 5 tanka along with a brief bio.
> The reading period for this section closes on December 21 of this year.
>Please note that /Magnapoets /is an all-forms journal. The other
> divisions are currently closed to submissions at this time.
>There is currently no payment for accepted poetry, but we hope that will
> change by issue two.
> Hope to see your work. :)
> Best,
> Aurora Antonovic


--------------------------------------------------------------------------


Hi Folks,

Please be advised that there was an error on the Still in the Stream website that lead some people to believe there would be a haiku contest again in 2007; and in fact some people did send in submissions. Unfortunately this typo was not corrected immediately, but I did find and correct it in September. I apologize for any confusion and frustration this may have caused poets hoping for a chance to enter a second SitS contest. I may run another contest in the future, but am preoccupied with a large writing project for the next two years so will be unable to consider it until after 2010.

Please accept my sincere regrets for this error and pass along my apology to any poets you know who may have submitted poems.

Sincerely,

Richard R. Powell
www.stillinthestream.com

--------------------------------

Dejvid Dz. Lanu
Haidjin
U ovom romanu autor nas vodi kroz skoro bajkovite predele starog Japana, ali i savremenog Nju Orleansa i Tokija. Prvi sloj romana cine odlomci iz dnevnika jednog od junaka, Zubonje, drugi se tice romana koji pise sam pripovedac, a treci zahvata fiktivno stvarni svet u kome pripovedac zivi.
Jednostavan i topao stil, zanimljivost pripovedanja i ostroumnost pripovedaca cine ovaj romna inventivnim i duhovitim.
Roman sa engleskog prevela:
Sasa Vazic
-----------------------------------

Subject: Contemporary Haibun Online December Issue
Season Greetings,

The December issue of Contemporary Haibun Online is now available:
http://contemporaryhaibunonline.com/

Ray Rasmussen, Managing Editor, Contemporary Haibun Online

Haibun Selections:
Anderson, Hortensia, Chrysalis
Anderson, Hortensia, Syrinx
Barber, Collin, Window
Beary, Roberta, Mother's Rainbow
Buettner, Marjorie, Burden of the Dream
Davis, Tish, Still a Tree
Dean, Sharon, His Brilliant Career
Edge, Lynn, Contemporaries
Edge, Lynn, Late Snow
Friedman, Audrey, Sifting
George, Beverley, Botswana Gold
Harpeng, Jeffrey, The Anatomy Lesson of Dr Tulp
Loetscher, Cheryl, As the Mind Clears
Masat, Francis, Distance
Masat, Francis, Silence at Rest
Montreuil, Mike, September
Nelson, Stephen, Coastal Town
Nelson, Stephen, The Orchard
Rasmussen, Ray, Fathers and Sons
Rees, Lynne, Blow
Rees, Lynne, What's Unsaid
Shaw, Adelaide, The Breakup
Straw, Richard, Desert Places
Straw, Richard, Katallagete
Straw, Richard, Signs
Tantillo, Jim, Jingle Bells
Vayman, Zinovy, Haibun for Jeffrey Winke
Webb, Diana, Appointment with Time
Woodward, Jeffrey, Goat's Beard
Woodward, Jeffrey, In Arcadia
Woodward, Jeffrey, With a Sash Untied
Zoller, Leah, Snow

Haibun by the Editors

Ken Jones: End of the Affair
Jim Kacian: Watching the Playoffs
Bruce Ross: The Voladores


-----------------------------------

Haibun Today Haibun Today (http://haibuntoday.blogspot.com/) went online in Nov. 2007 with daily postings. It is edited by Jeffrey Woodward from Detroit, Michigan, USA with the assistance of Patricia Prime, New Zealand/Australia Correspondent, and Lynne Rees, UK Correspondent. HT uses previously published and unpublished haibun as well as book reviews and articles relevant to the genre. Unsolicited submissions of haibun are welcome and should be forwarded to haibun.today (at) gmail (dot) com. Authors should query before submitting reviews and essays.
-------------------------------------

Dear Friends and Readers of The Heron's Nest,A SECOND REMINDER TO VOTE FOR YOUR FAVORITE POEMS FROM VOLUME IX. (Now featuring a Master Index for your convenience)Now that the December issue has been released, we cordially invite you participate in the annual Readers' Choice Awards. This is a wonderful opportunity to praise the poems that touched you most deeply and to pay tribute to the poets who penned them. Here's how to vote:1) After reading the December issue, go back and review the three previous issues, archived in "Volume Contents": or by perusing the Master Index of Authors for all of Volume IX at.Make a list of your favorite haiku. * All haiku are eligible except those in the memorial sections.2) Narrow your list to ten poems.3) Arrange the poems in order of preference from your top choice of the year (#1) to your tenth choice (#10). Please include the poems themselves, the poets, and the issues in which the poems appeared.4) If you wish to include comments about the poems you picked, or about The Heron's Nest in general, please do. We always appreciate your feedback and some of the comments we receive will be included along with the voting results in the annual paper edition that comes out in April.5) Send your choices to Christopher Herold: THE DEADLINE FOR VOTING IS JANUARY 15.---The Heron's Nesthttp://www.theheronsnest.com

--------------------------------------


Dunja Pezelj , Split...............wrote: Poštovani haiku prijateljuŽelim vas obavijestiti da sam izdala zbirku haikua i haibuna "Zlato uPlavom". U knjižarama je nema jer je tiskana u vlastitoj nakladi, te senemože nabaviti drukčije nego kod mene. Poslala bih vam jedan primjerak kao poklon, ali nisam pronašla vašu adresu niti br telefona. Dunja Pezelj Srdačno vas pozdravljam A, Mihanovića 4/5 Dunja Pezelj 21000 Split Tel. 021/ 398696 Mob. 098- 9289637 P.S. Uspjela sam pogledati vaš Blog, (mada nisam previše na "Ti" sa Internetom) jako mi se sviđa, divim se vašoj energiji i želji da sa drugima podijelite ono što znate i što vi zapravo jeste.

Dunja
--------------------------------------------

uz dužno poštovanje haiku prijateljici dunji pezelj ja se zahvaljejem na lijepim riječima, sa željom da se novo tiskana knjiga proda u što večem broju. lijepi pozdrav od ekipe karoline rijecke i hrvatskog književnog društva "osvit", boro.

---------------------------------------------



Silvija Butković, Đakovo.................................wrote:
Dragi Boro,

evo ti saljem pozivnicu za moju promociju knjige " Oslobođena kap " i izlozbu foto haigi koja će biti u Zagrebu, 21.12.2007, petak u 19. sati.

Knjiznica i citaonica "Bogdana Ogrizovica", ZAGREB, Preradoviceva 5.

Mozes li ju proslijediti svojim prijateljima koje rado očekujem!

Srdačan pozdrav uz najljepse zelje za Bozić i Novu 2008. godinu!


silvija butković

Kontakt: 091 /511 41 96

http://silvijabutkovic.blogspot.com
http://webograd.tportal.hr/silvija_butkovic


Silvija Butković

------------------------

postovanoj silviji lijepi pozdrav i cestitka na knjizi
"oslobođena kap", od strane rijeckog haiku drustva
i karoline rijecke, te hrvatskog knjizevnog drustva"osvit".

boro

------------------------



PRISTUPNICA ZA UČLANJENJE U HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO "OSVIT"

POPUNITI ŠTAMPANIM SLOVIMA !
----------------------------------------------------

IZJAVA I PRISTUPNICA ZA ČLANSTVO U
HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO '' OSVIT ''

IME I PREZIME

IME RODITELJA

DATUM I MJESTO ROĐENJA
ADRESA STANOVANJA,
POŠTANSKI BROJ
I GRAD
TELEFON – BROJ
MOBITEL – BROJ
E-MAIL ADRESA
WEB STRANICA

JMBG
---------------------------------------------------------

ZAVR ŠENA ŠKOLA ZANIMANJE STRUČNA SPREMA

Potpis

Rijeka,
---------------------------------

broj osobne iskaznice

Dokumentaciju zaprimio / la:

Hrvatsko književno društvo ''OSVIT'' HKDO
ul. Braće Fućak 5 A, 51 000 Rijeka, HRVATSKA CROATIA WRITERS' ASSOCIATION ''OSVIT''
E-mail, valerio.orlic@zd.t-com.hr , wwwhkd-osvit.hr
-----------------------------------
Erste & Steiermaerkische Bank d.d. Rijeka - Članarina je za sada 50 kuna - broj žiro
računa, informirajte se kod Valeria Orlica
-----------------------------------

DRAGO NAM JE AKO STE SE ODLUČILI BI TI ČLANOM/ICOM - HKD-OSVITA -

POŠALJITE ISPUNJENU PRIJAVNICU (štampanim slovima)

BIOGRAFIJU - RANIJE OBJAVLJENE KNJIGE

I PLATITE ČLANARINU NA ŽIRI RAČUN
( to možete i naknadno kad budete u mogućnosti)
HVALA VALERIO ORLIĆ


-------------------------------------

SRDACAN POZDRAV UZ NAJBOLJE ZELJE ZA BOZIC I NOVU 2008.
boro

KJOGENOV ČOVJEK NA DRVETU / Koan /
----------------------------------------------------------------



Kjogen je rekao: "Zen je kao covjek koji visi s drveta, iznad ponora, a samo se zubima drzi za njega. Ni rukama ni nogama ne moze se osloniti na neku granu.
Ispod tog drveta stoji drugi covjek, koji ga pita u cemu je smisao Bodhidharminog dolaska u Kinu. Ako covjek na drvetu ne odgovori, izbjegava svoju duznost. Ako odgovori, izgubit ce zivot. Sto treba ciniti?"

Mumonov komentar: Iako vam rijeci teku kao rijeka, ovdje vam to ne koristi. Cak i ako rastumacite sve Buddhisticke sutre, ni to vam nece koristiti. Kada budete mogli dati tocan odgovor, moci cete ubiti zive, ozivjeti mrtve. Ali ako ne mozete odgovoriti, morat cete pricekati Maitreju i priupitati ga.

Kjogen je samo budala
Koja beskrajno siri otrov
Sto zatvara usta ucenicima
I budi potoke suza iz njihovih
mrtvih ociju.




Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006.

VAKUANOV STRANAC BEZ BRADE / Koan /
------------------------------------------------------------------


Kada je vidio sliku bradatog Bodhidharme, Vakuan je zapitao: "Zasto taj starac nema bradu?"

Mumonov komentar: Ako izucavate zen, stvarno ga izucavate. Ako se prosvijetlite, to mora biti istinsko prosvjetljenje. Da biste vidjeli Bodhidharmu, morate imati njegovo lice. Tada je dovoljan samo jedan pogled. Ali ako kazete da ste ga sreli, onda ga nikad niste vidjeli.

Ne govori o svom snu
Pred svakom budalom.
Zasto Bodhidharma nema bradu?
Besmislenog li pitanja!




Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006.

GUTEJEV PRST /Koan/
------------------------------------


U bilo kojoj prigodi da su ga upitali nesto o zenu, Gutej bi samo podigao prst. Njegov posluzitelj, djecak, stane ga oponasati. Kada bi ga upitali sto je sustina ucenja njegovog ucitelja, djecak bi podigno prst.
Doznavsi za to, Gutej uhvati djecaka i odsjece mu prst. Sav u suzama od bola, djecak pojuri van iz sobe, ali ga Gutej u tom trenutku iznova pozove. Kada se djecak osvrnuo, Gutej podignu prst. U tom se trenutku djecak prosvjetlio.
Kada je Gutej predosjetio da mu se blizi kraj, okupio je redovnike oko sebe i rekao: "Ovaj prst-zen primio sam od svoga ucitelja Tenrjua i iako sam ga koristio cijelog zivota, nisam ga iscrpio." Izrekavsi to, preminu.

Mumonov komentar: Gutijevo i djecakovo prosvjetljenje ne stoje ni u kakvom odnosu s prstom. Ako se budete drzali prsta. Tenrju ce biti toliko razocaran da ce unistiti Guteja, djecaka i vas, sve zajedno.

Gutej obezvrijedjuje Tenrjuovo ucenje

Kada oslobadja djecaka ostrim nozem,

U usporedbi s kineskim bogom koji je

Dijelio planine dodirom ruke,

Gutej je obican podrazavatelj.




Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006.

HYAKUOVA LISICA /Koan/
----------------------------------------


Jednom kada je Hyakujo poducavao zenu, poukama je prisustvovao i jedan starac kojeg redovnici nisu niti zapazili. Na kraju svake pouke, kako su redovnici odlazili, tako je prostoriju napustao i ovaj starac. Jednoga dana, medjutim, ostade nakon sto se svi razidjose, te ga Hyakujo upita: "Tko si ti?"
Starac odvrati: "Nisam ljudsko bice, ali sam to bio u vrijeme kada je Kashapa Buddha propovijedao na ovome svijetu. Bijah zen ucitelj i zivljah u ovim planinama. U to me vrijeme jedan covjek upita je li prosvejetljeni podlozan zakonu uzrokovanja. "Buduci da je takav odgovor ukazivao na moju sklonost ka apsolutu, postadoh lisica pet stotina rodjenja i jos uvijek sam lisica. Hoces li me ti izbaviti iz takvoga stanja svojim poukama u zenu i tako me osloboditi lisicjega utjelovljenja? Smijem li te sada upitati: Je li prosvjetljeni podlozan zakonu uzrokovanja?"
Hyakujo odvrati: "Prosvjetljeni je jedno sa zakonom uzrokovanja."
Na te hyakujeve rijeci starac se prosvjetli: "Oslobodjen sam" rece, odajuci svoje stovanje dubokim naklonom. "Nisam vise lisica, ali svoje tijelo moram ostaviti na mjestu na kojem obitavam s onu stranu ovih planina. Molim te, obavi moj pogreb kao za redovnika." Na te rijeci starac nestade.
Narednog dana Hyakujo naredi glavnom redovniku neka se pripremi za nazocnost na pogrebu jednoga redovnika. "Nitko nije bio bolestan, niti je lezao u bolnici" zacude se redovnici. "Sto time misli reci nas ucitelj?"
Nakon rucka Hyakujo izvede redovnike van i povede ih s onu stranu planine. U spilji je uz svoju pratnju izvukao les stare lisice i izveo obred spaljivanja.
Iste veceri Hyakujo odrzi predavanje redovnicima i ispripovijedi im pripovijest o zakonu uzrokovanja.
Oblaku, nakon sto je saslusao pripovijest, ovako upita Hyakuja: "Razumijem da je prije mnogo vremena izvjesna osoba mogla dati pogresan odgovor na zen pitanje, te je stoga postala lisica sa pet stotina rodjenja. Sada, pak, zelim upitati: Ako se nekom ucitelju-suvremeniku postavljaju mnoga pitanja i on uvijek daje ispravan odgovor, sto ce od njega postati?"
Hyakujo rece: "Dodji mi blize i tad cu ti reci."
Obaku se priblizi Hyakuju i udari uciteljevo lice rukom jer je znao da je to odgovor koji mu je ucitelj namjeravao dati.
Hyakujo pljesne rukama i nasmije se na takvo ostroumlje.


Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006.

NEDOVRŠENA PALAČA

Jedan je tašti vladar dao sagraditi palaču, kojoj nijedna već postojeća nije smjela biti ni do koljena. Na dan dovršenja, pozvao je na proslavu silan svijet: kako svoje podanike, tako i uglednike iz susjednih zemalja.
Za vrijeme slavlja, kralj upita te svoje ugledne goste:
"Recite mi, ima li mojoj palači kakvoga manjka i prigovora? Je li išta zaboravljeno, što bi moglo doprinjeti njenoj još većoj ljepoti"?
Uglednici stadoše jedan po jedan hvaliti palaču kao savršenstvo vještine i krasote. Ne nađoše joj nedostatka ni u čemu.
No jedan starac iz obližnjega sela ustade i reče:
"Kralju, palači nedostaje tek jedna naoko sitna, no važna pojedinost. Inače, to bio rajski dvor, na kojemu bi ti zavidjeli anđeli".
"Kakva pojedinost"? zgranu se kralj, već na rubu ljutnje. I doda:
"Rekao bih da si ti, starče, posve neuka i beznačajna osoba, koja se na ovaj način želi proslaviti - protusloveći svojemu kralju".
"Manjak o kojemu ti govorim", mirno će starac, "jest pukotina u zidu, koja se ostavlja anđelu smrti, Azraelu. Jer on će jednoga dana uljesti u palaču. I što će ti onda sve te dragocjenosti, sav taj sjaj - hoće li spriječiti anđela da te povede sa sobom? Nema te umjetnosti i bogatstva, koji bi ga u tomu mogli zadržati. Eto, taj spomen na smrt meni nedostaje u tvojoj palači".
Vladar je problijedio i nakon časka procijedio kroz zube:
"Čemu to podsjećanje sada, kad smo živi, zdravi, i veseli"?
"Zato da se ne bi zanosio prolaznim stvarima. Zato da bi se posvetio dobrobiti svojega naroda, i trajnim vrijednostima života. A velika je nesreća za narod i carstvo, ako se ne nađe nitko da vladaru ukaže na njegove slabosti".

(U navodu kod Attara, prepričala V. K.)


Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH

Knjizevno drustvo OSVIT i ILINDEN - Rijeka, Kaji Aso Studio, The Heron's Nest, Shamrock Haiku Journal, Konkurs "Nikola Milosevic" - Beograd, "OMAJA" projekat za ljubitelje srpske folklorne fantastike, ALMA - Beograd

------------------------------------------------



MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO “ILINDEN” – RIJEKA
VIJEĆE MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU
PREDSTAVNIK MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE ZA
PRIMORSKO – GORANSKU ŽUPANIJU
u suradnji s
HRVATSKIM KNJIŽEVNIM DRUŠTVOM ''OSVIT''
imaju čast i zadovoljstvo

POZVATI VAS

''NA KNJIŽEVNO POETSKU VEČER''

koja će se održati u srijedu, 12. prosinca 2007. s početkom u 18 sati,
u Makedonskom kulturnom društvu ''Ilinden'' u Matačićevoj ulici br. 5, Rijeka.
Uvodnu riječ dat će predsjednica MKD-a ''ILINDEN''
- IVONA DUNOSKI dipl. oec
i dopredsjednik HKD-a ''OSVIT''
- ERNIE GIGANTE DEŠKOVIĆ, prof.
Kroz program će Vas voditi
- NENSI ČARGONJA KOŠUTA, prof.
Nastupit će;
RIJEČKI KNJIŽEVNICI PREVEDENI NA MAKEDONSKI JEZIK
U KNJIŽEVNOM ČASOPISU '' SOVREMENOST'' – SKOPJE :
- VALERIO ORLIĆ, JOSIP EUGEN ŠETA, VESNA MICULINIĆ PREŠNJAK
i VASKA MIŠIĆ.
U glazbenom dijelu nastupaju;
VOKALNO INSTRUMENTALNA GRUPA ''BOEMI'' IZ BITOLE - RM

Zahvaljujemo na odazivu uz srdačan pozdrav.
RADUJEMO SE VAŠEM DOLASKU !



-------------------------------------------------------


Kaji Aso Studio International Poetry Contest

Submit your poems as soon as possible.
Better yet right now!

Deadline April 15 , 200 8 postmarked. In hand April 30, 2008.

Languages: English, Italian, Japanese, Ukrainian, Russian, Hebrew.

Entry fee $2 (or two International Reply Coupons if from abroad)
per each original poem typed or printed nicely on three identical
3``x 5`` cards or (if you need more space) on three standard letter-size 8 ˝`` X 11`` sheets of paper. One card or letter-size sheet in each triplicate should have your name and address on its back.
No limit on the number of poems, tanka, haiku, senryu, haiga
or concise haibun.
All rights will revert back to the authors after June 2008 .

Send a SASE or one IRC, please, for the results and the printed images of the studio art and ephemerae.

Cash prizes $250, $150, $50.

Top 3 poems or artwork and 10 honorable mentions will be published in DASOKU and the magazine will be mailed to the 1 3 winners!
We will also bestow “Elizabeth Searle Lamb Memorial Prize” $50 cash, publication in our magazine and a public reading.
Special certificate & gifts from the Japanese Consulate in Boston.
Additional prizes for “overlooked” poems from HAIKAI BOSTON Underwriters, SUSEKI PUBLISHING and HAIKU VILLAGES, Inc .

You may also send your poems by text message to 617 216 0230
and pay by credit card or by check to the studio . See the website www.kajiasostudio.com
Kaji Aso Studio
40 St Stephen St
Boston, MA 02115
USA
kajiasostudio@rcn.com

-----------------------------------------------------------



The Heron's Nest Webmaster wrote:


Dear Friends, Readers, and Heron's Nest contributors,

The December issue of The Heron's Nest is now available for your reading
pleasure at . As always, earlier issues
are accessible as well; from the home page simply click on "Volume Contents"
to read any of the thousands of haiku that have graced our pages over
the past eight years.

-----------------------------
The Heron's Nest
http://www.theheronsnest.com/






-------------------------------------------

Dear All,

The new issue of Shamrock Haiku Journal, the online magazine of the Irish Haiku Society, is now available at http://www.freewebs.com/shamrockhaiku/currentissue.htm Shamrock is an international quarterly online journal that publishes quality haiku, senryu and haibun in English, and has a home page at www.freewebs.com/shamrockhaiku

Shamrock Haiku Journal is calling for submissions from local, national and international haiku poets for the next issue, which will be out in early March 2008. Please submit your work to Dr. Anthony Anatoly Kudryavitsky, Editor, at irishhaikusociety[at]hotmail.com

The deadline for submissions is February 29, 2008. See submissions guidelines at www.freewebs.com/shamrockhaiku/submissions.htm Please note that haibun submissions are closed until the end of February 2008.

Also, please find attached Irish Haiku Society News, the latest issue.

Regards,

Anthony Anatoly Kudryavitsky
Irish Haiku Society
http://www.freewebs.com/irishhaiku


-----------------------------------

RTS 01.12.07
KONKURS ZA NAGRADU 'NIKOLA MILOŠEVIĆ'

Radio Beograd 2 raspisao je KONKURS ZA NAGRADU 'NIKOLA MILOŠEVIĆ' za knjigu godine iz oblasti teorije književnosti i umetnosti, estetike i filozofije.

U obzir dolaze knjige domaćih autora koje su štampane 2007. godine. Knjige dostaviti, u najmanje dva primerka, do 15. decembra 2007. godine Sekretarijatu Radio Beograda 2 [lokal sa portirnice 214], od 9 do 15 sati radnim danima, ili poslati poštom na adresu:

Radio Beograd 2, Hilandarska 2, 11000 Beograd
sa napomenom: Konkurs za nagradu 'Nikola Milošević'

Informacije preko telefona: 011 3229 659

www.omaja.org.yu

PROJEKAT "OMAJA" ZA LJUBITELJE SRPSKE FOLKLORNE FANTASTIKE

Ljubitelji srpske folklorne fantastike su dobili fantastičan sajt koji će im sigurno postati nezaobilazno
mesto prilikom surfovanja po internetu, javlja PISB. Reč je, zapravo, o kompletnom projektu "Omaja"
www.omaja.org.yu
koji ima za cilj da prikuplja priče i druge tekstove sa temama iz naše tradicije
vezane za fantastiku, te da ih posle publikuje u elektronskom obliku kako bi svim zainteresovanima bile
dostupne. Već sada se na sajtu nalazi dosta interesantnih naslova - objavljenih kao knjige koje je sada
teško pronaći.

"Omaja" je otvorena kako za pisce, tako i za crtače i ilustratore - sve one koji kao inspiraciju imaju
onostrano. Pored radova "Omaja" je otvorena i za predloge, pitanja, kritike.

Međutim, tu se ovaj projekat ne zaustavlja. Najavljuje se i pokretanje časopisa koji će u celosti biti
posvećen fantastici. Časopis će se zvati "Omaja", iz podnaslov "Priče tajanstva i mašte". Osim
folklorne fantastike, redakcija će pokušati da na stranicama časopisa promoviše i druge vidove
fantastike, ali ne uvek i isključivo samo fantastiku, u svim umetničkim vidovima, kao što su proza,
poezija, likovna umetnost, film. Pored toga najavljuje se i raspisivanje konkursa za originalnu priču o
najpoznatijem srpskom vampiru Savi Savanoviću.

Alfa i omega ovog projekta je Milanče Marković, dobro poznat domaćim ljubiteljima SF-a, ali i folklorne
fantastike kojom se bavi već godinama. U okviru časopisa, pored njega, u redakciji će biti i Tamara
Lujak, Dragana Stojiljković i Katarina Đurović.


Tanja

----------------------------------------------------

NAJKRAĆE PRIČE 2007
Izdavačka kuća „Alma” priprema zbornik priča pod nazivom „Najkraće priče 2007”. Na konkurs se šalju do tri neobjavljene priče, ne duže od 30 redova (1800 znakova, pri čemu se i razmak između reči računa kao znak). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Konkurs nema takmičarski karakter – nema pobednika, nagrada i sl. Priče uvršćene u zbornik neće se honorisati. Priče se potpisuju imenom i prezimenom. Poželjno je navesti i osnovne podatke o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, e-mail adresa...).
Radovi se šalju na adresu:
„Alma”
Molerova 62-A
11000 Beograd
ili elektronskom poštom na adresu:
almabg@sezampro.yu
Konkurs je otvoren od 1. novembra do 15. decembra 2007. godine. Početkom februara 2008. godine biće objavljen zbornik najlepših ostvarenja pristiglih na konkurs.

TANTRA I TIJELO -
--------------------------


Tantra afirmira vaznost tijela kao hrama bozanskog i ustvrdjuje njegovu svetu realnost. Nas psihofizioloski organizam ona promatra kao mikrosvemir u kojem dusa osobe moze razumijeti djelovanje cjelokupnog Univerzuma. Zbog toga se tantra dozivljava kao duhovna tradicija koja afirmira tijelo, za razliku od onih ucenja koja ga negiraju. Ipak, ona ne afirmira obican tjelesni identitet, vec tijelo vidi kao misticni simbol. Yoga i Vedanta, koje se kritiziraju kao suprostavljene tijelu i zivotu, takodjer ne osudjuju tijelo; one samo negiraju vezanost za tijelo i osjecaj iskljucivo tjelesnog identiteta. (Ideje "ja sam tijelo").

Yoga na tijelo gleda kao na hram bozanskog i ogledalo Univerzuma. S druge strane, obicni nacini koji afirmiraju tijelo kao sredstvo za konacnu srecu zavrsavaju tako sto se zloupotrebljava tijelo da se postigne zadovoljstvo koje ionako nikada nije do kraja ispunjavajuce.

Tijelo je najbolje vozilo kojim nas je priroda mogla obdariti da bi nam pomogla u nasem duhovnom razvoju i predstavlja veliki simbol razlicitih razina i moci svemira. Tijelo medjutim nije nase stvarno Jastvo. Tijelo je podlozno bolesti, starenju i smrti i kao takvo nikako ne moze pruziti trajnu srecu, koja se ne moze pronaci ni u cemu prolaznome. Koliko god je tijelo divno vozilo i koliko god od njega mozemo nauciti, ono uistinu ne moze donijeti vise zadovoljstava od naseg automobila, koji bas poput tijela nije drugo do instrument iskustva, ali ne i nas stvarni identitet.

Tijelo trebamo postivati i brinuti se za njega, buduci da je ono nase sredstvo za stjecanje iskustva i prosvjetljenje. Bez energije i senzitivnosti tijela ne mozemo daleko stici na duhovnom putu. U tijelu postoji prirodna inteligencija koja nam pokazuje kako da ga pravilno koristimo. Inteligencija, koja je dio naseg svemirskog uma, otkriva se samo onda kada ne koristimo tijelo za promicanje vlastitih zelja, vec kao instrument za razvoj vise svjesti. Velika je istina da smo uistinu sretni i slobodni samo kao bica svijesti, cak i bez tijela. Istinska sreca krije se u tome da postanemo ono sto u stvari jesmo, da nismo "puko meso" vec cista svjesnost. Zato ideja da Tantra afirmira tijelo moze navoditi na krivi trag. Nju treba razumijeti samo kao nacin koji dozivljava tijelo kao sveto tlo za ostvarenje bozanskog Jastva.



Napomena: David Frawley, DUHOVNE TAJNE TANTRE MUDROST BOZICA, Zagreb, 2000.Biblioteka TRAGOVI, Knjiga 44.

NESEKSUALNA TANTRA
-------------------------------------

Tantricka ucenja su integralni dio redovnickih i asketskih tradicija Indije. Medju svamijima Vedanta reda postoji veoma naglasena tantricka struja, koja ukljucuje obozavanje Bozice i Sri Yantre. Vecina hindu asrama i samostana odrzava redovite prakse tantrickog obozavanja. Shankaracharya (500. posl. Kr.), osnivac redovnickih vedantskih zajednica i sam je bio veliki adept u Tantri, Yogi i sljedbenik Bozice, iako je bio svetac i filozof apsoluta.

U Indiji se pojam "tantricki majstor" obicno primjenjuje na osobu koja je majstor u mantri i energetskom obliku yoge i uobicajeno se ne odnosi na nekoga tko je adept u seksualnim praksama. Veliki tantricki ucitelji poput Sankare, Ramakrisne i Nityanande bili su u celibatu tijekom citavog svog zivota.

To ipak ne znaci da osoba mora biti u celibatu da bi se okoristila Tantrom. Tantru ne karakterizira seksualnost ili njena negacija, vec razliciti energetski pristupi kroz mantru i yantru koji se mogu primjeniti na mnogim razinama. Kao takvi predstavljaju sredstva za promjenu ljudi svih temperamenata i kapaciteta. Tantra naglasava metodologiju u transformiranju energija i ne bavi se ni njenim potiskivanjem niti uobicajenim uzivanjem kroz koje se energije rasprsuje.



Napomena: David Frawley, DUHOVNE TAJNE TANTRE MUDROST BOZICA, Zagreb, 2000.Biblioteka TRAGOVI, Knjiga 44.

TANTRA I SEKS
------------------------

Mnogim ljudima u zapadnom svijetu tantra je istoznacnica za seks. Tantra se obicno povezuje sa specijalnim seksualnim praksama, razlicitim seksualnim pozicijama i seksualnim ritualima. Takav vid prakse uistinu predstavlja jedan vid tantre i hinduisticke filozofije i takav se moze pronaci u "Kama Sutri", prirucniku seksualne ljubavi. Iako neka tantricka ucenja spominju takvu, praksu, ona ne cini neophodno sastavni dio glavnih vidova tantricke yoge, koja se, kao i sve istinske yoga tradicije zasniva na mantri i meditaciji. Mnogi tantricki tekstovi uopce ne spominju seksualnu praksu. Drugi je spominju kao uvodnu praksu ili kao jedini moguci nacin pristupa ucenju. Neki je tumace kao simbole metafore. Ovako siroki pristup Tantri sadrzi mogucnost za okretanje svih uobicajenih aktivnosti - disanja, jedenja i spavanja - u rituale ili duhovne cinove, ali to ni na koji nacin ne znaci da Tantra propagira takve aktivnosti za obicno samozadovoljavanje.
Iako Tantra sadrzi seksualne yoge, pogresno je misljenje da su one karakteristicne za Tantru. Tantricka umjetnost, koja ima erotske karakteristike, osmisljena je kao nacin za opisivanje visih moci svijesti kojima se primarne sile zivota mogu transformirati. To ne predstavlja slavljenje uobicajene seksualnosti iako je se Tantra ne boji, sto omogucava uvida u svemirsku moc koja djeluje u njenoj pozadini.


Napomena: David Frawley, DUHOVNE TAJNE TANTRE MUDROST BOZICA, Zagreb, 2000.Biblioteka TRAGOVI, Knjiga 44.

TANTRA - SEKSUALNOST I OSLOBAĐANJE
-----------------------------------------------------------------

SEKSUALNOST I OSLOBADJANJE
-----------------------------------------------------

Duhovne tradicije Indije - hindu, budisticka i jainisticka - naglasavaju transmutaciju seksualne energije, buduci da je ona kljucna energija naseg postojanja. To je dovelo do dva pristupa. Prvi je tradicija odricanja u kojoj se osoba svojevoljno odrice svake seksualnosti. Drugi je tradicija "kucedomacinstva", koju karakterizira umjetnost u seksualnoj aktivnosti. Ova tradicija moze ukljucivati prakse seksualne yoge, iako puno skromnije u nacinu izvodjenja od onih koje se opisuju u modernim knjigama o tantri. Ona takodjer nastoji podrzati drustveni sustav kroz okvir obitelji, tako da naglasava seksualnu cistocu i lojalnost.
Iako obicno izgleda da tradicija odricanja vodi izravnije cilju buduci da se osoba koncentrira samo na praksu, to je samo generalno pravilo. Mnogi veliki yogiji dolaze upravo iz "domacinske" tradicije i mnogi su vedski risiji bili ozenjeni i imali djecu. U skladu s hindu tradicijom, ljudska bica mogu zivjeti domacinskim nacinom zivota i ispuniti svoje drustvene i obiteljske obaveze te ujedno postici oslobadjanje.

Iako je tradicija odricanja principijelno puno delikatnija, ona je i puno zahtjevnija. U svim vremenima i kulturama prije predstavlja iznimku nego pravilo, cak i u onima koje su bile prosvetljenije od ove danas. To je pogotovo tezak put u danasnje vrijeme u zapadnom svijetu u kojem ne postoji kulturna tradicija koja bi je podrzala. Yoga nas nikada ne potice da se suzdrzavamo radi suzdrzavanja, iako ohrabruje samodisciplinu i upucuje da se nikada ne klanjamo silama zelje. Yoga je dio jednog organskog procesa vise evolucije kroz koji prirodno pocinjemo nadrastati nasa vanjska ogranicenja i dostizati stanja unutrasnje slobode i zadovoljstva. Ona nam ne govori da se trebamo lisiti onoga sto nam donosi srecu, ali sugerira da trebamo razmotriti otkuda stvarno dolazi sreca. Istinska sreca boravi u svjesti a ne u bilo kojem materijalnom obliku, identitetu ili aktivnosti.

Yoga tradicija ne odbacuje seksualnu energiju kao zlu, losu ili sramotnu. Celibat se preporucuje jedino zdruzen s duhovnim praksama, u cilju transmutiranja seksualne energije i njenog iskoristavanja na drugoj razini. Yoga tradicija smatra da bez meditacije celibat moze biti opasan, jer takva neiskoristena energija moze stagnirati i uzrokovati razlicite tjelesne i emocionalne probleme. S druge strane, bez odredjene kontrole seksualne energije necemo imati dovoljno moci neophodne za visu praksu meditacije.



Napomena: David Frawley, DUHOVNE TAJNE TANTRE MUDROST BOZICA, Zagreb, 2000.Biblioteka TRAGOVI, Knjiga 44.

POTRES
--------------



POTRES, kratko periodicno gibanje tla uzrokovano prirodnim silama i dovoljno jako da ga osjete ljudi ili zabiljeze seizmografi... ... moze biti tektonski, vulkanski i rusevni. SIN zemljotres. - zapisano u Leksikonu JLZ, Zagreb, 1974.

Zemljina kora nije posvuda podjednake debljine i negdje se nije dostatno slegla, pa postoje prekidi slojeva u stijenama. Gdje god je kora oslabljena ili postoji prekid, dolazi do medjusobnog trenja masa stijena, a energija sto se stvara pri trenju, pretvara se u podrhtavanje ili vibracije u stijenama.
Potres je najjaci uzduz pukotine nastale pomicanjem blokova zemlje. Vecina promjena sto se dogadjaju na povrsini zemlje poslije potresa vidi se uzduz rubova pukotine.

Jedan od najstrasnijih potresa uopce zbio se 1923. godine. Pogodio je Jokohamu i Tokio. Dno zaljeva Sagami iznenada se spustio u jutro 1. rujna i cijelo podrucje je uzdrmao snazni potres. Uslijed potresa, izbili su snazni pozari i poplave. Jokohama je pretvorena u rusevine, a u Tokiju je iscezlo 140.000 ljudi.


Hrvatska ima 1246 otoka
------------------------------------
Prema novim prebrojavanjima Hrvatska ima 1246 otoka, odnosno 61 otok vise nego prije nekoliko godina.
Nova mjerenja pokazuju i kako je Cres najveci hrvatski otok, izvjestava HTV. Razlog tome je, kako kaze geodetkinja Tea Duplancic, preciznije mjerenje od onog austro-ugarskog. Prvo prebrojavanje otoka u Hrvatskoj bilo je 1860. godine, a prvo pravo 1911. zahvaljujuci austro-ugarskom kontraadmiralu Sobjeckom.
Prema dosad koristenim podacima Hrvatska je imala 1185 otoka, od kojih 67 naseljenih, a najveci je bio otok Krk.
Gore navedeni tekst objavljen je u METRO EXPRESS-u koncem mjeseca studenog 2007.

Kratka informacija koju mnogi nisu ni registrirali a iza koje se krije mnogo cega znacajnog i bitnog po nas, zitelje u priobalju Jadranskog mora. Otkud u zadnjih stotinjak godina 61 otok vise? Vazno je pitanje na koje ocekujem odgovor?


Poznato vam je to da je otok Cres dio kopna i to odvojeni dio planinskog masiva Ucke, tako i otok Krk odvojeni dio od kopna unutar Kvarnerskog zaljeva sa preostalim otocima. Duz Rijecine do Klane i tamo dalje preko Slovenskog i Istarskog krasa nadovezujuci se na spilje od Postojnske, Skocjanske jame i drugih, krece se linija mogucih promjena i razdvajanja krajolika, tog jakog trusnog tla. Kvarnerski zaljev danas je ravna podvodna ploca dubine 60-70 metara, znaci
podmorska visoravan.


Rijeku je 1750. pogodio katastrofalni potres, prije toga 1667. Dubrovnik. Zadnjih godina potres je pogodio Makarsku, Ston, manje jakosti Novi Vinodolski, Neretvanski kanal a tako osjetio se i po drugim mjestima.

Procitao sam na jednom mjestu gdje u Kini znanstvenici tvrde da se potresi ciklicno pojavljuju svakih 300-350 godina, i pogadjaju isto podrucje.

To pojavljivanje otoka, nista drugo ne govori no do to da se ploca duz obale Jadranskog mora s Hrvatske i istocne strane krece i sabija prema zapadnoj obali Italije, tako uzdizuci kopno i stvarajuci nove otoke u Jadranskom moru. Ja se pitam: Gdje je najveca koncentracija novonastalih otoka, sto se uistinu zbiva na tim prostorima Jadranskog podmorja i prete li nam uskoro potresi?

O tome nitko nista ne govori od merodavnih, i prijete li nam potresi?





U Rijeci, 5.12.2007. Borivoj Bukva

KREZ, SOLON, I KIR

Na poziv kralja Kreza, Solom je posjetio lidijsku prijestolnicu Sardis. Uputio se u veličanstveni kraljev dvor. Prolazeći kroz predvorje, mudri se zakonodavac nije mogao načuditi sjaju, bogatstvu i skupocjenoj odjeći kraljevih činovnika i dvorjana, i često bi zbunjen pomislio da je netko od dotičnih Krez glavom.
No kad je stupio pred samoga kralja, njegovo je zaprepaštenje dosegnulo vrhunac. Krez je bio prekriven najskupocjenijim i najneobičnijim nakitom, i doslovce zatrpan odličjima i ukrasima svih boja i oblika.
Potom je Krez naložio da se pred Solonom otvore škrinje s blagom. Poveo ga je u razgled dvorca, riznice, i kraljevskih odaja. Naposljetku, po povratku u dvoranu od primanja upitao je svojega gosta je li ikada susreo čovjeka sretnijega od njega, Kreza.
Solon, kojemu već na prvi pogled kraljeve slabosti bijahu bjelodane, odgovorio je potvrdno, opisujući ljude koje je smatrao sretnijima od kralja. Radilo se o siromašnim, plemenitim, i sobom zadovoljnim ljudima.
Kreza je to oneraspoložilo, jer je očekivao udvornički odgovor.
"Što, zar mene uopće ne ubrajaš među sretnike"?
Ne želeći laskati, ali ni povrijediti svojega domaćina, Solon tek reče da se u Grčkoj sretnim ljudima smatraju oni, koji do kraja svojih dana žive uspješno i zadovoljno. Jer nikad se ne zna kakva iznenađenja i udarci mogu snaći čovjeka, kojemu je ostalo još podosta godina života. S tim riječima Solon napusti dvor i uvrijeđenoga vladara.
Putem je susreo Ezopa, koji je živio na dvoru, dobro zbrinut i cijenjen. Kad je Ezop saslušao Solonovu priču o susretu i razgovoru s Krezom, on izjavi:
"S kraljevima ili ne treba razgovarati, ili im treba kaditi".
Nato će Solon:
"Ne! Ili ne treba razgovarati, ili im reći što je za njih korisno".

Legenda dalje kaže da je perzijski car Kir ubrzo potom udario na Lidiju, osvojio Sardis, i zarobio kralja.. Kad se spremalo javno pogubljenje Kreza, do Kira je dopro vapaj nesretnoga kralja:
"Solone, oh Solone, imao si pravo"!
Čuvši to, Kir je prišao pobijeđenomu i upitao ga tko je taj Solon kojega, eto, pred smrt zaziva. Krez je tada ispričao caru što mu je Solon svojedobno bio rekao. Tvrdi se da je Kir, razmislivši o mudroj riječi Solona, odustao od smaknuća Kreza.

(Prema Plutarhu, prepričala V. K.)


Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH

JOSHUOV PAS / Koan /
-----------------------------------


Jedan redovnik upita nekom zgodom Joshua, kineskog zen-ucitelja: "Ima li pas prirodu Buddhe ili nema?"
Joshua odvrati: "Mu". /Mu je nijecni simbol u kineskom koji znaci "Nista" ili "Ne",
dok se na ovom mjestu koristi kao rijec bez znacenja/.

Mumonov komentar: Kako bi se shvatio zen, valja proci kroz zapreke koje su postavili drevni ucitelji. Prosvjetljenje uvijek nadolazi nakon sto su svi putovi promisljanja zatvoreni. Ako ne prodjete kroz zapreke koje su postavili stari ucitelji ili, pak, ako vasi putovi promisljanja nisu zatvoreni, sto god mislili, sto god cinili, nalik je duhu, zapletenom u gusto siblje. Po svojoj cete se prilici upitati: Kakve
su zapreke postavili stari ucitelji? To je jedina rijec. Mu.

To je zapreka prodiranju u zen. Ako uzmognete proci kroz nju, suocit cete se s Joshuom lice u lice. Tada cete uzmoci i zajedno djelovati sa cijelim nizom starih ucitelja. Nije li to primamljujuce?

Ako zelite proci kroz ovu prepreku, valja vam djelovati svakom kosti u tijelu i svakom porom u kozi, ispunjeni i obuzeti samo ovim pitanjem: Sto je Mu? dan
ili noc. Ne vjerujete da je rijec o uobicajenom nijecnom simbolu koji nema znacenja. Nije rijec o nistavilu, suprotnosti postojanja. Ako uistinu zelite proci kroz ovu zapreku, morali biste se osjecati kao da ste netom progutali uzarenu zeljeznu kuglu koju ne mozete niti ispljunuti.

U tom trenutku iscezava vase prethodno nedostatno znanje. Poput ploda sto dozrijeva u proljece, vas osjecaj subjektivnog i objektivnog svijeta prirodno se sjedinjuje. Nalik je to nijemom covjeku koji je jednom usnio san - za njega zna, ali ga ne moze ispripovijedati.

Kada tko god prodre u ovakvo stanje okovi se njegova ega rasprsuju, te je u stanju uzdrmati nebesa i pokretati zemlju. Nalik je velikom ratniku ostra maca. Ako mu se i sam Buddha nadje na putu, sasjeci ce ga; ako mu stari ucitelji isprijece put bilo kakvom zaprekom, ubit ce ih; i tako ce se na svoj nacin osloboditi rodjenja i smrti. U svaki svijet moze prodrijeti kao da je rijec o pukoj igrariji. Poucit cu vas kako da se takvog cega domognete ovim koanom:

Usredotocite svu svoju energiju na ovaj Mu i ne dozvolite da vam se paznja koleba. Kada prodrete u ovaj Mu i paznja vam se ne pokoleba, vase ce postignuce nalikovati upaljenoj svijeci koja obasjava cijeli svemir.
Ima li pas prirodu Buddhe?
To je zaista najozbiljnije od svih pitanja.
Ako kazete da ili ne,
Izgubit cete vlastitu Buddha-prirodu.



Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006.

MOJA PREPORUKA SVIMA DA POGLEDAJU OVAJ PREKRASAN
LINK IZ PODRUČJA NEW AGE-a

Pozitivke

Dragi bralci

Prihaja december z njim pa čas, ko se v uredništvih revij Pozitivke, Svet je lep, Karma plus in Viva, ki sodelujejo pri izboru Sončne osebnosti leta ozremo nazaj in pogledamo, kaj je bilo v tem letu dobrega in kdo ter zakaj si zasluži še posebno priznanje in zahvalo.

Letos smo izbor sončne osebnosti leta malce spremenili in izbiramo najboljše dejanje, idejo, oziroma projekt leta 07, kar bo avtomatično pomenilo tudi priznanje za Sončno osebnost oz skupino leto. Letos smo dodali tudi novo kategorijo in sicer bomo izbirali tudi Sončno knjigo leta 07 s področji osebne rasti, zdravega načina življenja, sociale, trajnostnega razvoja in ekologije.
K tema kategorijama pa bomo poizkusili dodati tudi priznanje za najbolj ekološko usmerjeno slovensko podjetje.
Tradicionalno pa bomo podelili tudi priznanje za življenjsko delo.

Predstavljamo vam nekaj nominiranih predlogov za Sončno osebnost leta 07, ki smo zbrali v uredništvih (po abecednem redu)
C-splet za daritveni portal Podarimo.si
Dr. Igor Kononeko in Zdravilni gaj Tunjice za Mednarodno znanstveno konferenco - Meritev energijskih biopolj
Društvo Fokus za Bye, bye, stand-by!
Društva bosansko-hercegovskih študentov Slovenije za akcijo Podari nasmeh
Društvo Planet zemlja za Koncert ob dogodku Live earth in akcijo zgledi vlečejo
Enya in Danaja za projekt helpmanija in podari mi kozo
GCAP Slovenije za akcijo Vstani in spregovori
Gibanje za pravičnost in razvoj za akciji pohod za hrano in darilo zemlji
ITR za projekt Slovenija brez GSO
Live eko - za projekt pet do dvanajstih in širjenje Al Gorove pobude za zmanjšanje vpliva podnebnih sprememb
Robert Friškovec za duhovno delovanje v slovenskih zaporih
Slovenska filantropija za projekt Sadeži družbe
Skupina Dan zemlje, za projekt vsak po svojo vrečo smeti
Studio12 za videoportal izobraževalnih in poučnih vsebin
Umanotera za projekt Krilca - darila s čarobno močjo
Zavod 69 za sodelovanje Slovenije na svetovnem nogometnem prvenstvu brezdomcev

... vaši predlogi



Nekaj predlogov za Sončno knjigo leta 07
Pri knjigah bomo zaradi samega pomena znanja in sprememb, ki jih širijo v Slovenski prostor izbirali tako med deli slovenskih avtorjev kot tudi med prevodi
Alkalizirajte ali umrite Dr. Theodore A. Baroody
Človek navodila za uporabo - Nara Petrovič
Med šamani v Sibiriji - Marjan Ogorevc
Resnice in zmote o kandidi - Sanja lončar
The secret - Rhonda Byrne

... vaši predlogi

Predlogi za Ekološko usmerjeno podjetje 07
Mlado tehnološko podjetje Elaphe za pionirsko delo na področju električnih koles, skuterjev in električnih motorjev za avtomobile
Gorenje za jasno okoljsko vizijo razvoja in najvarčnejših hladilnik v EU v svoji kategoriji
HSE za projekta Modra energija in brezplačne varčne žarnice
Vladna skupina za vodik za projekt vodikove ekonomije

... vaši predlogi



Potrebujemo vašo pomoč
Dragi bralci, ker verjamemo, da je še veliko projektov, idej, ali dejanj zasluži nominacijo za Sončno dejanje, osebnost, Sončno knjigo leta in Ekološko usmerjeno podjetje 07 , vas prosimo za pomoč.
Do 17.12 nam na soncna@pozitivke.net pošljite svoje predloge za Sončno osebnost, knjigo, ekološko podjetje ali predlagajte nominiranca, za katerega verjamete, da si zasluži priznanje za življenjsko delo.

Izbor nominirancev in glasovanje
19.12 bo komisija sestavljena iz članov sodelujočih uredništev izmed prispelih predlogov oblikovala dokončen spisek nominirancev za vse kategorije. Začetek glasovanja bo 20.12 in sicer na spletni strani www.soncnaosebnsot.si, zaključek glasovanja bo 20.1.08 svečana podelitev pa v sredo 23.01.08.

Sonca poln dan

Aleš Pevc 041 389 500
www.pozitivke.net
Objavljamo dobre novice, poucne dogodke, dobre ideje in zgodbe o dobrih ljudeh
--------------------------

pozdrav prijateljima, boro

DAMOKLOV MAČ

U davna vremena u Sirakuzi, na Siciliji, vladao je car Dionizije. Sirakuza je tada bila najbogatiji grad u tomu dijelu svijeta. Dionizije je stanovao u prekrasnu dvorcu, prepunom skupocjenih i rijetkih predmeta; služila ga je četa odabranih dvorjana, zabavljali su ga poizbor pjevači, svirači, i plesači.
Mnogi su mu zavidili na bogatstvu i moći. Jedan od zavidnika bio je i Dionizijev najbolji prijatelj, imenom Damoklo. Vazda je govorio Dioniziju:
“Ah, ti najsretniji stvore na svijetu”!
Jednoga je dana Dioniziju dotužilo da sluša Damoklove uzdahe. Upita ga:
“Misliš li zaista da sam ja najsretniji među ljudima”?
“Naravno da jesi”, odgovori mu Damoklo. “Pogledaj samo koliko imaš zlata, dragulja, slugu, kako ti se svi klanjaju i ugađaju ti. Komu na svijetu može biti bolje no tebi”?
“Bi li volio biti na mojemu mjestu”? upita ga kralj.
“O tomu, naravno, ne mogu ni sanjati. Ali ako bih tvoje slasti i lasti užio za samo jedan dan, bio bih zadovoljan”! kliknu Damoklo.
“Pa dobro”, reče Dionizije. “Budi ti jedan dan kralj, i nauživaj se svega na čemu meni zavidiš“.
Sutradan povedoše Damokla u dvorac. Slugama bje naređeno da se prema njemu vladaju kao prema kralju. Odjenuše ga u kraljevsku odoru, staviše mu na glavu zlatnu krunu, poslužiše ga biranim jelom i pićem, upriličiše glazbu, ples, i pjesmu da mu prija i ušima i očima, dok u gozbenoj dvorani bude uživao u okusu najboljih vina.
I Damoklo se osjećao najsretnijim na svijetu.
Podigao je pehar do usana da nazdravi svojoj sreći, kad mu pogled nehotice zaluta uvis, prema stropu. Tamo je, o tankoj niti, visio težak mač, čija je oštrica pokazivala put Damoklova tjemena.
Damoklo se ukočio. Zaboravio je popiti vino, nazdraviti svojoj sreći. Ruke su mu zadrtale. Dao je znak rukom glazbenicima da prestanu sa svirkom, plesačima da se izgube iz dvorane. Užasnut, gledao je prema oštrici koja je visjela nad njegovom glavom. Nije se usudio napraviti nijedan nagao pokret, da njim ne bi uznemirio zrak, kako se tanka nit ne bi zanjihala, prekinula, i mač mu raskolio glavu. Samo je želio da se kradom izvuče iz dvorane, iz dvorca, da se nađe što dalje od ovoga mjesta sreće.
Dionizije je sjedio na začelju velikoga gozbenog stola.
“Što je, prijatelju”? upitao ga je prinoseći čašu ustima. “Zašto si se ukočio i problijedio? Kao da si izgubio želju za jelom i pićem”?
“Taj mač, taj mač”, prošaputao je Damoklo. “Zar ga ne vidiš“?
“Naravno da ga vidim”, reče Dionizije. “Ja ga gledam svakoga dana. On uvijek visi nad mojom glavom. Svakoga dana netko može prerezati tanku nit o kojoj visi. To može učiniti netko od mojih savjetnika tko se osilio, netko tko mi zavidi poput tebe, netko tko huška narod protiv mene. To može učiniti netko potplašen od kralja susjedne zemlje, koji bi se htio domoći mojega bogatstva i prijestolja. Ili bih ja sam mogao u nekomu času učiniti nešto nesmotreno, što izaziva pad i smrt. Ako želiš biti vladar, onda moraš prihvatiti i opasnosti, koje vrebaju jednog vladara. Jer svaka vlast i vladarstvo donose svoje kušnje i pogibli”.
“Da, vidim”, reče Damoklo. “Bio sam u zabludi misleći da je kraljevanje samo puko uživanje. Razumijem tek sada da ti imaš mnoge brige i mnoge obveze, osim što imaš bogatstvo i slavu. Ne bih želio ni časa dulje sjediti na tvojemu mjestu”.
I tako se Damoklo vratio svojoj kući, sretan što nije Dionizije.

(Grčka legenda)

Vesna Krmpotić, PRIRUčNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD zbornik priča u opusu NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH