POTRES
--------------
POTRES, kratko periodicno gibanje tla uzrokovano prirodnim silama i dovoljno jako da ga osjete ljudi ili zabiljeze seizmografi... ... moze biti tektonski, vulkanski i rusevni. SIN zemljotres. - zapisano u Leksikonu JLZ, Zagreb, 1974.
Zemljina kora nije posvuda podjednake debljine i negdje se nije dostatno slegla, pa postoje prekidi slojeva u stijenama. Gdje god je kora oslabljena ili postoji prekid, dolazi do medjusobnog trenja masa stijena, a energija sto se stvara pri trenju, pretvara se u podrhtavanje ili vibracije u stijenama.
Potres je najjaci uzduz pukotine nastale pomicanjem blokova zemlje. Vecina promjena sto se dogadjaju na povrsini zemlje poslije potresa vidi se uzduz rubova pukotine.
Jedan od najstrasnijih potresa uopce zbio se 1923. godine. Pogodio je Jokohamu i Tokio. Dno zaljeva Sagami iznenada se spustio u jutro 1. rujna i cijelo podrucje je uzdrmao snazni potres. Uslijed potresa, izbili su snazni pozari i poplave. Jokohama je pretvorena u rusevine, a u Tokiju je iscezlo 140.000 ljudi.
Hrvatska ima 1246 otoka
------------------------------------
Prema novim prebrojavanjima Hrvatska ima 1246 otoka, odnosno 61 otok vise nego prije nekoliko godina.
Nova mjerenja pokazuju i kako je Cres najveci hrvatski otok, izvjestava HTV. Razlog tome je, kako kaze geodetkinja Tea Duplancic, preciznije mjerenje od onog austro-ugarskog. Prvo prebrojavanje otoka u Hrvatskoj bilo je 1860. godine, a prvo pravo 1911. zahvaljujuci austro-ugarskom kontraadmiralu Sobjeckom.
Prema dosad koristenim podacima Hrvatska je imala 1185 otoka, od kojih 67 naseljenih, a najveci je bio otok Krk.
Gore navedeni tekst objavljen je u METRO EXPRESS-u koncem mjeseca studenog 2007.
Kratka informacija koju mnogi nisu ni registrirali a iza koje se krije mnogo cega znacajnog i bitnog po nas, zitelje u priobalju Jadranskog mora. Otkud u zadnjih stotinjak godina 61 otok vise? Vazno je pitanje na koje ocekujem odgovor?
Poznato vam je to da je otok Cres dio kopna i to odvojeni dio planinskog masiva Ucke, tako i otok Krk odvojeni dio od kopna unutar Kvarnerskog zaljeva sa preostalim otocima. Duz Rijecine do Klane i tamo dalje preko Slovenskog i Istarskog krasa nadovezujuci se na spilje od Postojnske, Skocjanske jame i drugih, krece se linija mogucih promjena i razdvajanja krajolika, tog jakog trusnog tla. Kvarnerski zaljev danas je ravna podvodna ploca dubine 60-70 metara, znaci
podmorska visoravan.
Rijeku je 1750. pogodio katastrofalni potres, prije toga 1667. Dubrovnik. Zadnjih godina potres je pogodio Makarsku, Ston, manje jakosti Novi Vinodolski, Neretvanski kanal a tako osjetio se i po drugim mjestima.
Procitao sam na jednom mjestu gdje u Kini znanstvenici tvrde da se potresi ciklicno pojavljuju svakih 300-350 godina, i pogadjaju isto podrucje.
To pojavljivanje otoka, nista drugo ne govori no do to da se ploca duz obale Jadranskog mora s Hrvatske i istocne strane krece i sabija prema zapadnoj obali Italije, tako uzdizuci kopno i stvarajuci nove otoke u Jadranskom moru. Ja se pitam: Gdje je najveca koncentracija novonastalih otoka, sto se uistinu zbiva na tim prostorima Jadranskog podmorja i prete li nam uskoro potresi?
O tome nitko nista ne govori od merodavnih, i prijete li nam potresi?
U Rijeci, 5.12.2007. Borivoj Bukva
Post je objavljen 05.12.2007. u 11:13 sati.