Blagoslovljen nek je gospod
BLAGOSLOVLJEN NEKA JE GOSPOD Sah Abas, njemu na srcu bijahu pravda i ispravnost. Svake se veceri znao prerusiti u obicna covjeka, i lutati ulicama grada, kako bi saznao nesto vise o stanovnicima, svojim podanicima. Obicno bi se odijevao kao dervis, i odlazio u predgradja, da bi se upoznao sa zivotom siromasnih. Jednom, za vrijeme svojih obilazenja, ugleda neko mutno svjetalce. Priblizivsi se, spazi neuglednu kolibu. U njoj zatece covjeka, koji je upravo sjedio pred svojim vecernjim obrokom, pjevajuci molitve i blagorijeke. Sah Abas unidje i upita: "Primas li gosta?" "Gost je Gospodov dar, gospodine. Sjedni, molim te, i pridruzi mi se," glasio je odgovor. Sah Abas sjede, i covjek ga ponudi svojom vecerom. Zapodjenuse razgovor o ovomu i onomu. Upita ga Sah cime se bavi da bi zaradio za kruh svagdanji. Odgovori mu covjek: "Ja sam cipelar. Tijekom dana obilazim grad i krpam ljudima obucu. S tih nekoliko novcica koje zaradim, kupujem vecernji obrok." "A kupis li ista za sutrasnji dan?" upita Sah. "Neka je blagoslovljen Gospod dan za danom," odvrati cipelar. Sahu Abasu uvelike se svidio razgovor s njegovim domacinom, pa je ostao do kasne noci. Na rastanku mu rece: "Sutra cu opet doci." Sah Abas pohita natrag u svoju palacu, i narednoga jutra izda proglas kojim se zabranjuje krpanje obuce bez posebnoga dopustenja. Kada je te veceri Sah posjetio cipelara, nasao ga je za vecerom, bezbrizna kao i dan ranije. Upita ga:"Sto si danas radio?" "Po izlasku iz kuce, saznao sam za Sahovu naredbu o zabrani popravljanja cipela. Posao sam istim putem kao i obicno, i umjesto da krpam obucu, donosio sam nekim stanovnicima vodu. Tako sam zaradio za danasnji kruh." "Bio sam se za tebe zabrinuo," rece Sah, "kad sam cuo da je krpanje obuce zabranjeno. A sto ces uciniti ako kralj zabrani i nosenje vode?" "Neka je blagoslovljen Gospod dan za danom," odgovori cipelar. Sah Abas se uputi kuci i narednoga jutra obznani da je nosenje vode zabranjeno. Kad je uvecer navratio kod svojega prijatelja, zatece ga za vecerom, vesela i zadovoljna, kao i prije. Pozdravi ga, i upita: "Sto si danas radio?" "Cijepao sam drva, i zaradio svoj kruh." "A sto ako vladar sutradan zabrani i to?" upita Abas. "Neka je blagoslovljen Gospod, dan za danom," glasio je odgovor. Sjedili su, razgovarali, dijeleci siromasnu veceru. Na odlasku, sah obeca da ce doci sljedecega dana uvecer. Rano jutrom sah objavi da se svi drvosjece moraju uvojaciti u kraljevu gardu. Cipelar podje u palacu, gdje mu dadose mac i poslase ga da strazari. Stize vecer, i cipelar se uputi u ducan, gdje zalozi ostricu maca za hranu. Tada se uputi kuci sa svojim uobicajenim obrokom. Od drveta istese ostricu, pricvrsti je na balcak, i uturi mac u korice. Uvecer stize preruseni vladar u siromahovu kolibu. Upita ga: "Sto ima novo? Sto si danas radio?" Covjek mu rece: "Strazario sam pred palacom, pa nisam mogao nista zaraditi. Stoga sam zalozio ostricu maca za hranu, i napravio drvenu ostricu." "A ako sutra naidje nadzornik i utvrdi da je ostrica drvena?" "Neka je blagoslovljen Gospod, dan za danom." Sljedecega jutra predvodnik strazarskoga odreda pozove u stranu cipelara, preda mu zarobljenika, i rece: "Ovaj je osudjen na smrt, a tebe je dopalo da mu odrubis glavu." Cipelar stade moliti predvodnika: Cijeloga zivota nisam ni bubu zgazio! Ne mogu to uciniti!" "Ucini kako ti je receno!" zapovijedi casnik strogo. Tada covjek jednom rukom zgrabi drsak maca, a drugom uhvati za korice, i povice pred okupljenim mnostvom, koje je doslo prisustvovati smaknucu: "Svevisnji Boze u nebesima! Ti znas da ja nisam ubojica! Ako je ovomu zatvoreniku umrijeti, neka moj mac bude celican, ali ako je neduzan, ucini da mu ostrica bude drvena!" Rekavsi to, on izvuce ostricu iz korica. I gle - bila je od drveta. Okupljeno je mnostvo svjedocilo taj dogadjaj nijemo se cudeci. Sah Abas tada dade pozvati cipelara, pa ga zagrli i poljubi, otkrije mu tko je on, i imenuje ga jednim od svojih savjetnika. (Afganistanska, izraelska, arapska prica, prevela V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotic. |
Liječenje vodom
PIJTE VODU NA PRAZAN ZELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon buđenja. I znanstveni testovi su također uvidjeli prednosti te tehnike. Liječenje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za liječenje slijedećih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, srčani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masnoća u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokraćnih organa, povraćanje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti očiju, bolesti maternice, rak i menstrualani poremećaji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJEČENJA 1. čim se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) časa vode 2. operite zube i usnu supljinu i nemojte jesti ni piti nista narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mozete mormalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao vas doručak/ručak/večera) nemojte jesti ili piti nista narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 čase vode odmah na početku (dok se ne priviknu) mogu početi tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom povećavati količinu vode dok ne dosegnu te 4 čase vode. 6. ova metoda izliječit će bolesne i a zdravi će uzivati jos veće zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJEČE SLIJEDEĆE BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu liječenja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo liječenje nema popratnih efekata, osim sto ćete česće ići mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog zivota, a ne samo dok liječimo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vruć čaj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mozda je vrijeme da usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj članak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno piće nakon obroka, ali hladna voda će zbiti masnoće koje ste upravo konzumirali - usporit će probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju brze nego krutu hranu. To će izbrazdati crijeva (ostetiti crijevne resice) i uskoro će uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela. Vazna napomena o srčanom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije srčanog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u čeljusti (vilici). Mučnina i intenzivno znojenje također su uobičajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali srčani udar tijekom sna, nisu se vise probudili. Bol u čeljusti moze vas probuditi iz čvrstog sna. Budite pazljivi i svjesni toga. Sto vise znamo, imamo vise sansi za prezivljavanje... Kardiolozi savjetuju svakome tko dobije ovaj mail da ga proslijedi dalje - bit će vrijedno ako spasimo bar 1 zivot. |
Asahi Haikuist Network, Haiku STVARNOST, moonset The Newspaper
Asahi Haikuist Network, Haiku STVARNOST ---------------------------------------------------------- Dear Haikuist, > > Please participate in an international haiku workshop and contest with an > "Autumn Trees" theme. Readers of the Asahi Haikuist Network are invited to > enter up to 3 poems by sending postcards marked "Seinan Jo Haiku Contest" > to the International Herald Tribune/Asahi Shimbun at 5-3-2 Tsukiji Chuo-ku > Tokyo, Japan 104-8011. Email can be sent to < is@asahi.com> The deadline is > Sept. 26. Nine winners will be announced by David McMurray during his > lecture on "Poems for Mother Earth" to be given Oct. 14 > from 1 to 3 p.m. at the International Village Center in Kita-Kyushu. For > more information write > > Or, you can find a poster and lots more information about the workshop and > contest at: > > http://seinan-jo.com/haiku > http://www.seinan-jo.com/haiku/id110.html > www.asahi.com/english/haiku/ > > We look forward to hearing from you, > > David McMurray > Asahi Haikuist Network ----------------------------------------------------------------------------------- IZAŠAO JE NOVI BROJ HAIKU STVARNOSTI THE NEW ISSUE OF HAIKU REALITY IS OUT (to close Sponsored Links on the right of each page click on << next to them) http://www.geocities.com/ana_vazic/indexeng.htm Contents Haiku Contests Essays, Criticisms, Analyses, Interviews... Geert Verbeke: Reflections... H. F. Noyes: Favourite Haiku Margaret Chula: Harmony: Poetry and a Bowl of Tea Lee Gurga: Juxtaposition Mohammed Fakhruddin: LAND AND SEA in Poetic Harmony Richard Powell: Still in the Stream Richard Powell: Wabi What? Bruce Ross: Sincerity and the Future of Haiku Lee Gurga: Toward an Aesthetic for English-Language Haiku Interview with David G Lanoue Interview with Max Verhart Haiku Gallery Geert Verbeke Jadran Zalokar Aurora Antonovic Robert Wilson Gillena Cox Olga Hooper Book Reviews Michael McClintock: David G Lanoue, Haiku Guy Instead of a book review: Ikuyo Yoshimura, elephant's eyes Michael McClintock: David G Lanoue, Laughing Buddha Jadran Zalokar: Dušan Vidaković, From the Forsaken Shore Verica Živković: Milenko D. Čirovič Ljutički, The Embrace of Shadows Moma Dimić: Tatjana Stefanović, Zoran D. Živković, A Haiku Flower Charles Trumbull: Jianqing Zheng, The Porch, Delatascape & Found Haiku Selected Haiku ANNOUNCEMENT OF THE BEST HAIKU OF THE ISSUE Selected Haiku http://www.geocities.com/ana_vazic/ Konkursi Eseji, kritike, analize, intervjui... Miloš Crnjanski: Haikai Zen u umetnostima Geert Verbeke: Razmišljanja H. F. Noyes: Omiljeni haiku Lee Gurga: Jukstapozicija Mohammed Fakhrudin: Kopno i more u poetskoj harmoniji Margaret Chula: Harmonija: poezija i činija čaja Pavle Ađanski: Prema Šekspiru Saša Važić: Haiku u SCG (izmenjeno i dopunjeno) Richard Powell: Tišina potoka Richard Powell: Wabi šta? Bruce Ross: Iskrenost i budućnost haikua Lee Gurga: Put ka estetici... Intervju sa David Lanouem Intervju sa Max Verhartom Recenzije knjiga David G Lanoeu, Haiku Guy: Michael McClintock David G Lanoue, Laughing Buddha: Michael McClintock Dušan Vidaković, S prebolene obale: Jadran Zalokar Milenko D. Ćirović Ljutički, U zagrljaju sjenki: Verica Živković Ljubomir Dragović, Dugo svitanje: Mileta Aćimović Ivkov, Dragan Jovanović Danilov, Vladimir Devide Tatjana Stefanović, Zoran D. Živković, Haiku cvet: Moma Dimić Boro Latinović, Splav plovi rekom: Živan Živković Jianqing Zheng, The Porch, Delatascape i Found Haiku: Charles Trumbull Izabrani haikui PROGLAŠENJE NAJBOLJIH HAIKUA BROJA Izabrani haikui YOUR FURTHER CONTRIBUTIONS TO HAIKU REALITY ARE MOST WELCOME! THANK YOU! VAŠA DALJA SARADNJA SA HAIKU STVARNOŠĆU NAM JE DRAGOCENA! HVALA! Saša Važić, editor (urednik) ----------------------------------------------------------------- moonset The Newspaper Submission Guidelines Please send your original unpublished haiku, senryu, tanka, haibun and haiga via email or post to anya@bendnet.com with the subject heading "moonset art submissions" or by post to the natal*light press P.O. Box 3627 La Pine, Oregon97739-0088 USA Please be so kind to include a SASE with your submissions, or the appropriate number of IRCs. Deadlines: In hand no latter than 1 March for inclusion in the spring/summer issue and no later than 1 September for the autumn/winter issue. Artwork submissions guidelines: we prefer sumi-e style (black ink) on a pure white background, without frames and with handwritten text (unembedded). We also consider penwork, line art, watercolor, or woodblock prints, Max. size is 5 inch, 1712 x 1712 pixel, 300 dpi preferred, In CMYK (never RGB), with line-art at 900 minimum dpi. The Adobe illustrator or in-design freehand .EPS or .TIF preferred. Please visit our site at http://moonsetnewspaper.blogspot.com for additional requirements and specifications. -------------------------------------------------- Ovogodišnji ex tempore - preostali 29.08-01.09.2007 XX. «Ex tempore slikarstva Vodnjan» Zajednica Talijana Vodnjan t. 052 511700 01.08-08.09.2007 SLOVENIJA „Međunarodni slikarski Ex tempore“ I „Ex tempore Keramike“ PIRAN Obalne galerije Tartinijev trg 3, Piran tel: 386 (0)5 67 12 080 7-9.09 Ex tempore „Dvorac Selce“ Gosp. Ninić 051/781622 Selce 27.09-30.09.2007 „Ex tempore“ Grožnjan TZ Grožnjan, Umberta Gorjana 3, Tel: 052/ 776 131 Ukoliko doznate za jos koji likovni susret, najljepse molim javite mi. pozdrav, boro -------------------------------------------------------------- "Sreca nije cilj. To je nacin zivota." (Burton Hills) |
HPD.PLATAK, SENIORI - program izleta
PROGRAM IZLETA ZA RUJAN 2007. g.
Nedjelja, 02.09.2007. MUNE – MUNSKI ORLJAK ( 1106 m ) - LUPOGLAV Polazak prigradskim autobusom s Trga Bana Jelačića za Mune u 7 sati. Povratak iz Lupoglava u 1605 sati. Grupa "B" i "A" : Mune – Munski Orljak – Lupoglav . Oko 6 sati hoda. Vodiči su Marija Rikel i Vjekoslav Šekulja. Nedjelja, 09.09.2007. PLATAK – SNJEŽNIK ( 1506 m ) – RISNJAK ( 1528 m ) – BIJELE VODICE ( CRNI LUG ) Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati za Platak. Povratak iz Bijelih Vodica za Rijeku u 17 sati. Cijena prijevoza je 50,00 kn. Grupa "C" : Šetnja po Platku. Vodič će biti naknadno određen. Grupa "B" : Platak - Snježnik – Srebrna Vrata – Lazac – Rimski put - Platak. Oko 5 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić. Grupa "A" : Platak - Risnjak - Bijele Vodice. Oko 6 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja. Nedjelja, 16.09.2007. RATEČE – PEČ ( 1509 m ) : na tromeđi Austrije, Italije i Slovenije Polazak posebnim autobusom s Delte u 6 sati u pravcu: Rijeka – Matulji – Rupa – Ilirska Bistrica – Postojna – Ljubljana – Jesenice – Kranjska Gora - Rateče. Povratak iz Rateča u 17 sati. Cijena prijevoza je 90,00 kn. Grupa "C" i "B" : Rateče – planinarski dom - Rateče. Oko 4 sata hoda. Vodič je Pero Sekulić. Grupa "B" i "A" : Rateče – planinarski dom – vrh Peč – planinarski dom - Rateče. Oko 6 sati hoda. Vodič je Marija Rikel. Nedjelja, 23.09.2007. MEMORIJALNI POHOD NA UČKU – U ORGANIZACIJI HPD "KAMENJAK" RIJEKA Polazak prigradskim autobusom s Trga Bana Jelačića za Opatiju u 810 ili 855 sati, a iz Opatije za Poklon u 930 sati (zona 5). Povratak s Poklona za Rijeku u 1545 sati ili sa Veprinca u 16 ili 18 sati. Svi učesnici memorijalnog pohoda planinariti će prema programu organizatora, HPD "Kamenjak" Rijeka. Nedjelja, 23.09.2007. MEJA – LJUBIBELJ ( 704 m ) – SVIB – KORITNJAK – MATUSAJNA - ŠKRLJEVO Polazak sa željezničke stanice vlakom za Meju u 730 sati. Povratak iz Škrljeva prigradskim autobusom za Rijeku u 1620. Grupa "B" i "A" : Meja – Ljubibelj – Svib – Koritnjak - Matusajna - Škrljevo. Oko 6 sati hoda. Vodiči su Berislav Doričić i Vjekoslav Šekulja. IZLETI POSEBNIM AUTOBUSOM TREBAJU BITI PLAĆENI NAJKASNIJE 10 DANA RANIJE! SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST ! Petak, 07.09.2007. – radni sastanak ( Usvajanje programa izleta za X mj. 2007. godine ) U rujnu neće biti predavanja uz dijapozitive . |
Budi uho za božju riječ
BUDI UHO ZA BOZJU RIJEC Jednoga dana mis dograbi devinu uzdu, i, oponasajuci covjeka, krene pred devom kao predvodnik. Jer ga je deva spremno slijedila, mis se zaludi mislju o svojoj vaznosti. Bljesak te misli osine devu. "Naprijed, samo uzivaj," progundja deva. "Ja cu ti vec pokazati." Uto stigose do obale siroke rijeke, pa naglo zastadose. "Vodicu preko brda i dola," rece deva, "zvog cega smo zastali? U rijeku zagazi! Ti si moj voditelj i celnik; ne zastaj na pola puta, ne gubi korak!" Ali ova je rijeka siroka i duboka," reci ce mis. "Strah me je. Sva je prigoda da cemo se utopiti." "Hajde da vidim koliko je duboka," rece deva, i hitro zagazi u rijeku. "Voda mi doseze samo do koljena," nastavi. "Slijepi misu, cemu briga? Zbog cega si se usplahirio?" "Tebi je mrav, a meni je zmaj," odvrati mis. "Velika je razlika izmedju tvojega i mojega koljena. Ako voda doseze do tvojega koljena, razborita devo, onda mjeri pune dvije stope iznad moje glave." "Sljedecega puta ne budi ovako drzak," rece deva, "da ti iskre mojega gnjeva ne bi sazgale i dusu i tijelo. Oponasaj miseve kakav si sam; neka se misevi ne namecu devama." "Kajem se," kaza mis. "Za ime Bozje, prenesi me preko ove strasne vode, hoces li?" "Slusaj me," odgovori deva, sazali se na misa. "Popni mi se na ledja i sjedni na moju grbu. Ovaj je dio puta meni povjeren; mogla bih prenijeti stotine tisuca takvih kakav si ti." Buduci da nisi vladar, budi jednostavan podanik; buduci da nisi kapetan, ne zapovijedaj kretanjem broda. Buduci da nisi prorok, idi tragom onih koji od tvarnoga predjela putuju u duhovni. Buduci da nisi usta za Bozju rijec?, budi za nju uho. (Dzalal Al-Din Rumi, MASNAVI II: 3436-56, prijevod Vesna Krmpotic) |
Sudbina anđela
SUDBINA ANDJELA Jedan je hasid nakon smrti stao pred nebeski sud i imao je tako snazne branitelje da je povoljna presuda izgledala sigurnom. Onda je progovorio veliki andjeo, koji ga je optuzio zbog propusta. - Zasto si to cinio? pitali su ga i on nije nalazio drugog odgovora od: "Moja me zena zavela". Andjeo se na to nasmijao. - Sjajna obrana! Nije mogao odoljeti zeninom glasu! Presudu su donijeli: covjek je morao ispastati zbog propusta, a andjeo se morao vratiti na zemlju da bi se ozenio. (Buber: Hasidske price, preuzeto iz knjige Bele Hamvasa ANTOLOGIJA HUMANA u prijevodu Jadranke Damjanov) |
Sreća
SRECA Stara Hinudisticka legenda kaze, da su nekad davno zivjeli ljudi bogovi. Medjutim, oni su svoje moci zloupotrebljavali do te mjere, da je Brahma, bog svih bogova, odlucio da im oduzme moci i sakrije ih negdje, gdje ih nikada ne bi mogli naci. Preostalo je jos pronaci pravo mjesto za sakrivanje moci i srece. Skupila sa manja skupina bogova koja se latila problema. Predlagali su: Zasto ne bismo pokopali ljudsku moc u zemlju? I Brahma im je odgovorio: Ne, ljudi bi kopali trazeci moc i srecu jako duboko i ubrzo bi ih nasli. Bogovi su rekli: Posaljimo, dakle, ljudsku moc i srecu u dubinu oceana. Brahma im je opet odgovorio: Prije ili kasnije ljudi ce pretraziti dno oceana i posve sigurno ih naci i izvuci na povrsinu.Tako su mali bogovi dosli do zakljucka, kako niti zemlja niti more nisu prostori, koji bi mogli sacuvati bozje moci od ljudi i shvatili su da ne znaju kamo ih sakriti. U tom trenutku Brahma sretan uzviknu: Ovako cemo napraviti s ljudskim mocima i srecom! Sakrit cemo ih duboko u njima samima, jer to je jedino mjesto gdje ljudi nece traziti! Od tada pa sve do danas, sudeci po legendi, ljudi su pretrazili cijeli svijet, istrazivali, penjali se i padali, ronili i kopali trazecii nesto - SRECU KOJU CIJELO VRIJEME IMAJU U SEBI! |
Bosanska dolina piramida
Sarajevo, 20.08.2007.
MISTERIOZNE KAMENE STRUKTURE U VRATNICI Bosanska dolina piramida se prostire na površini od 30 kvadratnih kilometara. Na njenom južnom dijelu se nalaze dvije kamene strukture u mjestu Gornja Vratnica 4 km udaljenoj od Bosanske piramide Sunca. Prva struktura je uzvišenje koje je poznato pod nazivom Toprakalija, a drugo su Dolovi. Toprakalija je pravilno kružno uzvišenje koje se u obliku sedla nadovezuje na susjedno polukružno uzvišenje. Nakon preliminarnih radova tokom 2006. godine, prvih nekoliko mjeseci 2007. godine je donijelo uzbudljive rezultate. Iskopavanja na dvije sekcije su pokazala prisustvo megalitnih blokova koji su jedinstveni u evropskim razmjerama. Naime, otkopani kameni blokovi dostizu težine preko 20 tona i slagani su jedan do drugog formirajući pravilni radijus. Ispod njih se nalaze pravilni slojevi u kojima se smjenjuje glina (kao vezivni material strukture), sitnozrni beton, glina i ponovo kameni blokovi. Debljina ovog reda blokova je uniformna i iznosi 63 cm. Na nekoliko probnih sekcija u donjem dijelu uzvišenja se ovi blokovi, koji su najvjerovatnije izlivani na licu mjesta, naslanjaju na blokove od čvrste breče. Blokovi breče odgovaraju onima sa Bosanske piramide Sunca. Otvorena pravougaona sonda prikazuje stepenaste kamene slojeve koji se, u obliku sve manjih koncentričnih krugova, približavaju vrhu strukture. Uočljiv je obrazac po kome su slagani kameni blokovi jedan do drugoga: krivolinijska veza se sastoji od fuga sa jednakim dimenzijama koje pri površini nisu ispunjene vezivnim materijalom. To upućuje na moguću funkciju tih prostora kao ventilacionih otvora, vodenih kolektora, a možda i nećeg trećeg. Zapažen je efekat prilikom kojeg svake dvije minute objekat uvlači u sebe, putem otvora, dim, da bi ga nakon toga izbacio kroz isti ili susjedni otvor. Na prilaznom platou kamene građevine Toprakalija se nalazi popločanje sa istovjetnim materijalom kao plato pješčara na Bosanskoj piramidi Mjeseca. Riječ je o valovitoj mustri na površini koja se nalazi na pločama pješčara izuzetne tvrdoće. Sve ovo nepobitno upućuje na iste napredne graditelje i isto doba gradnje. Nepunih pedesetak metara od Toprakalije se nalazi uzvišenje Dolovi. Prvi radovi pokazuju da je riječ o kamenoj strukuri koja se sastoji od kamenih kocki koji nalikuju na kaldrme. Ove kocke su pravilno slagane kao terase koje su u nizu slojeva kreću ka vrhu. Potpuno izostaju megalitni blokovi, ploče pješćara, valovita mustra, blokovi breče. Riječ je o objektu različitog dizajna i drugačije, zasad nepoznate svrhe i graditelja. I dok se u zapadnoj Evropi nalaze kružni tumulusi – zemljane grobne humke, u Visokom se nalaze drevne megalitne strukture, superiornih graditelja. Dosadašnja istraživanja i mjerenja inostranih naučnika pokazuju izrazite anomalije ovih struktura. Ruski akademici na čelu sa uglednim prof.dr. Olegom Khavroshkinom su potvrdili tokom jula 2007. da na ovom mjestu postoje seizmičke anomalije karakteristične za egipatske piramide. Britanski naučnik dr. Harry Oldifield je koncem aprila 2007. godine potvrdio postojanje periodičnog rotacijskog elektromagnetnog polja koje izlazi u vis. Riječ je o anomaliji u odnosu na prirodna uzvišenja. Stručni timovi Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” intenzivno nastavljaju sa istraživanjem ovih misterioznih građevinskih objekata čineći pionirske iskorake u svjetskim razmjerama. Sarajevo,21.08.2007. SAOPŠTENJE ZA MEDIJE PROGRES U PODZEMNOM KTK TUNELU Stručne ekipe Fondacije nastavljaju sa aktivnostima podgrađivanja urušene sekcije u podzemnom KTK tunelu. Uslijed velikog pritiska i odrona zemlje sa površine iznad obrušene tavanice tunela, u visini od sedam metara, poslovi se izvode pažljivo i uz poštovanje svih mjera sigurnosti. Naredni period će sigurno dovesti do ulaska u prostoriju koja se nazire iza obrušenog dijela tunela. Sarajevo, 22.08.2007. SAOPŠTENJE ZA MEDIJE TAJNA PODZEMNOG KOMPLEKSA RAVNE Već deveti mjesec Fondacija neprekidno radi na čišćenju postojeće podzemne mreže tunela Ravne. Prioritetni je zadatak podgraditi glavni prolaz koji vodi prema 2,5 km udaljenoj Bosanskoj piramidi Sunca i tako ući u piramidu. U prvoj prospekciji u aprilu 2006. konstatovano je postojanje nekoliko bočnih prolaza koji su se naslanjali na glavni pravac tunela. Tokom radova u 2007. godini otkriveno je niz dodatnih bočnih prolaza. Većina se ostavlja u originalnom stanju koji obično podrazumijeva postojanje unešenog materijala kojim je zatrpano nekoliko metara bočnog prolaza i suhozid koji zatvara taj bočni prolaz. Tako su formirane dvije misterije: prva, ko je gradio ovaj napredni podzemni građevinski kompleks? Druga, ko je i zašto zatrpavao postojeću mrežu bočnih prolaza i šta su to htjeli sakriti? O kakvoj je tajni riječ iz daleke prošlosti? Na glavnoj trasi prema piramidi Sunca je otkriveno niz kamenih blokova koji se ostavljaju na originalnim lokacijama za daljnju arheološku obradu. S poštovanjem, Fondacija |
Početak i kraj
POCETAK I KRAJ Neki je covjek dosao kod zlatara. "Daj mi vagu," rece, "kako bih mogao vagnuti svoje zlato." "Odlazi," rece zlatar. "U mene nema sita na prodaju." "Daj mi vagu," ponovi covjek, "i prestani se ovako neumjesno saliti." "U mojemu ducanu nema metle," odgovori zlatar. "Dosta, dosta!" povika covjek. "Ni rijeci vise od ovih sala! Daj mi vagu koju sam trazio. Ne pravi se gluhim, i prestani govoriti u zagonetkama." "Cuo sam sto si rekao," odvrati mu zlatar, "niti sam gluh, niti djetinjarim. Znam ja sto si trazio, ali gle, ti si drhturavi starcic. Ruke ti se tresu, a ono se tvoje zlato sastoji od najsitnijega trunja, pa ce ti se rasuti. Onda ces ti rec: "Donesite mi metlu, da izmetem svoje zlato iz prasine." Pa kad pometes zlato na hrpicu, vidjet ces da se ono pomijesalo s prasinom; pa ces zaiskati sito. Ja sam tvoj kraj posve sagledao vec na pocetku. Idi sada, i neka ti je dobar dan!" Na pocetku poduhvata razaberi mu kraj, da se ne bi kajao u Sudnji dan! (Dzalal Al-Din Rumi, MASNAVI III: 1624-33, prijevod Vesna Krmpotic) |
SMS-om do Bosanske piramide Sunca
Na stranici Fondacije arheološki park: Bosanska piramida Sunca: http://piramidasunca.ba/ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1148 &Itemid=26 je objavljeno: Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" obavještava sve zainteresirane da slanjem SMS poruke na dolje navedene telefonske brojeve mogu donirati sredstva za istraživanje Bosanske doline piramida te na taj način doprinijeti otkrivanju prvih evropskih piramida. Fondacija unaprijed zahvaljuje svima i još jednom Vas poziva da nam se pridružite u ovom svjetski značajnom i uzbudljivom poduhvatu. za Hrvatsku bi to bilo: SMS se šalje na broj: 67454 (bez predbroja) Upišu se BN i PIRAMIDA (to je prva i druga ključna riječ za usmjeravanje SMS-a) ovako: Ukucajte slova BN (napravite razmak), ukucajte riječ PIRAMIDA (razmak) Ukucajte vašu poruku i vaše ime Primjer: BN PIRAMIDA Vaša poruka, donacija, ime... Cijena SMS-a je 6,10 HRK Nadam se da ćete moći toliko izdvojiti za naše susjede J. Hvala, Višnja --------------------------------- hvala dragoj višnji na informaciji. pozdrav, boro |
Vicevi
Vicevi ---------- Bosanska ljubavna pjesma Bosanska poezija na dan zaljubljenih: Sunce je raspizdilo svoje zrake, vrapci se deru ko' konji, mene pici depresija, u dusi mi opsesija, jebo mater ako te ne volim. ***************** Svatovi dosli po mladu, veselje dostiglo vrhunac, svi veseli samo mlada nesto zabrinuta. Primijeti to njena mama pa je pocne tjesiti: - "Nije to tako strasno prvi put, samo na pocetku malo boli i odmah je lijepo." - "Nije to mama, znam se ja mama izvrsno tucati, nego ne znam kuvati!" ********** Sjedi starac na klupi kraj starackog doma i dode baba, sjede kraj njega odmaraju se kaze starac: - "Baba aj ga majke ti samo uzmi u ruku i drzi da se prisjetimo svih lijepih dana." BABA: - "Ma nemoj moze ko vidjet." Starac: - "Ma hajde ba sta fali samo malo." BABA: - "Pa hajde." Starac ga izvadi i baba ga uze i drzi ga i tako oni sjede. Svidjelo se babi a i starcu i nadju se oni i sutra i prekosutra na istoj klupi, kad cetvrti dan nema starca. Baba ispizdila poce da ga trazi kad on na drugoj klupi sjedi sa drugom babom i ta mu baba drzi kitu... Ova prva potpuno ljuta ode kod njega i kaze: - "Smradu jedan, zar te nije stid da me prevaris, kako si mogo, nismo mi djeca, pa uostalom, sta tu ima, i ona ti ga samo drzi u ruci ko i ja..." Kaze starac: "Jest, al' ona ima i Parkinsonovu bolest." ********** San Sedi cigo u hladu ispod drveta, nedaleko ciganka Mileva sedi i na krilu joj spava, dvanestogodisnja Cigancica. Iznenada se probudi pa povice: - "Majo, sto sam sanjala nesto dugacko ko kobasica, tvrdo malo crveno, sta to znaci majko?" - "Tvrdo, to je da tvrd san imas, dugacko i crveno znaci dug zivot i sreca." Slusa to Cigo pa kaze Milevi: - "Jebes me ako nasa cerka nije sanjala kurac." *********** Navece, leze muz i zena u krevetu i razgovaraju. Zena: - "Vidis muzicu sta imam ja, a sta imas ti.", nastavlja zena: "ja imam sumu, i u sumi rudnik, po 3 miliona to je 6 miliona, a ti muzicu 2 jaja po dinar ipo 3 dinara, i jedan stapic 4 dinara, to je ukupno 7 dinara." Muz: "Vidis zeno, opet mojih 7 dinara jebe tvojih 6 miliona..." ********** Mogu i ja .... Kaze baba dedi: - "Deda, ja jos uvijek mogu leci na ledja i dignuti noge." Kaze deda: - "Znam, mogu i ja to, ali ko ce nas jebati!!!" ********** "Dobar komsija" Zovnem komsinicu na kafu, uz kafu ponudim joj casicu rakije, ona popije. Ponudim joj jos jednu, ona kaze: - "Nemoj komsija molim te, ako popijem dve mozes me jebati a necu znati nista za sebe." Ipak ponudio sam joj drugu, popila je. I trecu za svaki slucaj, natjerao sam je... ********** Gradska djeca Dosli na selo iz grada unuk i unuka kod babe na par dana. - "Sta bi hteli jesti", upita ih baba? Unuka kaze: - "Sta bilo bako gldna sam." Unuk kaze: - "Baba, imali ovde neka pica?" - "To neces ovde naci sinko, u gradu ima toga na svakom cosku." - "Idem ja bako u grad onda." - "Idem i ja kaze unuka!" Taman sto su otisli zvoni telefon kod babe javlja se otac od unuka i unuke: - "Gde su ti deca majko?" - "sramota me reci", kaze baba: "ali nemam kud. Sin ti ode da juri kurve, cerka verovatno trazi kurca." ********** Cije je vrednije Idu putem baba i djevojka, te baba nadje dinar, a djevojka marku. Usput se pocnu svadjati ciji novac je vredniji. - "Ja mogu vise da kupim za dinar nego ti za marku." Djevojka se nasmije: - "Idemo u ducan pa da vidimo. Mladicu, sta mogu da kupim za marku?" - "Mozes dobiti dva jajeta." - "Sta mogu ja sinko dobiti za dinar?", upita baba. "Mozes dobiti kurac", odgovori mladic. - "Jesam ti rekla da je moje vrednije", nasmija se baka. ********** Starost Stari Haso i stara Fata leze u krevetu spavaju, u tom ce Fata: - "Na sta si mislio, kada smo kao mladi tako lezali jedno kraj drugog ?' Haso: "Da cu ti izjebat´ mozak iz glave i da cu ti izcuclati sise do suhog stanja." Fata: "A na sta sad mislis?" Haso: "Da sam uradio dobar pos´o." ********** Ljubav Razgovaraju dvije djevojke u ginekoloskoj cekaonici PRVA: - "Ja volim starije ginekologe." DRUGA: "Zasto?" PRVA: "Ruke im se tresu." --------------------------------- hvala poštovanoj miri i pozdrav gradu osijeku. hvala na vicevima. boro |
Zašto je bolje biti gol?
ZASTO JE BOLJE BITI GOL? ---------------------------- - Plivati gol je bolje --------------------------- Nije potrebno boriti se s valovima da bi spale gacice. Prijatnije je osjetiti vodu po tijelu nego mokre tjesne gacice. Takodjer kad se gacice suse na mokrom tijelu nije ugodan osjecaj. Takodjer pijesak u gacicama je prisutan i nelagodan, igra svoju ulogu. - Manje odjece - manje pranja! ------------------------------------------- Ako kuhamo ili radimo goli manje se uprljamo, cemu slijedi manje pranja pa se odjeca manje unistava. Ako putujemo na "goli odmor", znatno se smanjuje kolicina prtljage. - Sunce lijeci psorijazu. --------------------------------- Psorijaza je nezarazna bolest, koja pocrveni covjecju kozu. Dermatolozi precesto lijece tu bolest sa UV zracima. Zasto simulirati? Podjimo goli na sunce. - Spavati gol je bolje. ----------------------------- Ako dozvolimo zracima, da oko nasega tijela slobodno kruzi toplina, po tijelu ona se jednako mjerno rasporedjuje. Tako nam je zimi toplije (po odajama svakako) i ljeti hladnije. - Suncati se gol je prijatnije. --------------------------------------- Kad se suncamo goli ne ostavljamo za sobom svjetleci trag gacica. Uz to cijelo tijelo uziva blagodati ucinkovitog sunca! - Golotinja poboljsava plodnost. -------------------------------------------- Muski spolni organi lakse se prilagodjavaju temperaturnim razlikama ako su slobodni. Uska, otvorena odjeca uzrokuje neplodnost kod muskih, jer se muda pregrijaju sto smanjuje ucinkovitost kod oplodnje. - Biti gol je zabavno. ----------------------------- Mnogo se toga moze izvesti gol, nasuprot odjeci, koja dovodi pomutnji u zabavi. - Pridobivanje samopouzdanja i povjerenja. ------------------------------------------------------------- Ako smo precesto goli, kako u kuci tako i u sluzbi, pridobit cemo veliku svjesnost i odgovornost, jer smo razotkriveni pred sirom javnoscu. Ostati naturist ili ne-naturist, okolina ce nas prihvatiti kakvi jesmo. Napomena: Preuzeto sa http://www.angelfire.com/nd/naturist/zakajgol.html Sa Slovenskog preveo Borivoj Bukva |
Pupoljak, ruža
PUPOLJAK, RUZA Jedan ruzin pupoljak upita svijet oko sebe (svijet, to su bile razne bube zujke, vjetar, rosa, sunce, mjesec, mirisi, biljne usi): "Sto je to ruza? I gdje je ruza? Svi price o ruzama, kao da znate odgovor! Odgovorite mi! Ja hocu ja imam pravo znati Sto je to ruza"! On je tako pitao sve dok se nije rascvao. Primjedba: Grijeh bi bio išta pitati. |
Zov i odziv
ZOV I ODZIV Jedan je covjek nocu dozivao Boga sve dok mu usne ne postadose slatke od Bozjega imena. "A sto sada, ti kukalo i jaukalo," javi se Vrag, "gdje je odgovor 'tu sam' na sve tvoje povike 'Boze, Boze?' Ni glasak da sidje s prijestolja - pa dokle ces Ga utaman dozivati?" Slomljena srca covjek lijeze da spava. U snu je cuo bozanski Glas: "Tvoj zov 'O Boze!' Moj je odziv 'ovdje sam'. Tvoja zarka molba Moja je poruka, i cijela tvoja stremnja da Me dostignes nije nista drugo nego Moje ruke pred tvojim stopalima, sto ti skidaju okove i privlace te k Meni. Tvoja ljubav i strah omca je za Moju milost! A na svaki tvoj krik 'O, Boze moj!' Ja odgovaram po stotinu puta 'ovdje sam'." (Dzalal Al-Din Rumi, MASNAVI III: 189-97, prijevod Vesna Krmpotic) |
Žar i plamen srca
ZAR I PLAMEN SRCA Dok je koracao putem, Mojsije zacu pastira koji se Bogu moljase, nudeci Mu da Ga sluzi, da Mu sobu sprema, kosu da Mu ceslja, pere Mu rublje i noge, donosi Mu hranu, i ruku Mu ljubi. Ukori Mojsije pastira zbog svetogrdja: "Bog ne treba takvih usluga od tebe." Pastir, zdvojan, razdra svoju odjecu i ode u pustinju. Te se noci Bog ukaza u snu Mojsiju, i opomenu ga ovako: "Ti si Mojega slugu odalecio od Mene. Nisam ustolicio bogopoklonstvo zbog Svojega dobra, vec zbog dobra Svojih slugu. Njihovi me slavopjevi ne uzvisuju, vec njima udeljuju cistocu i sjaj. Ne gledam na njihove rijeci, vec na njihov duh i cuvstvo. Gledam u njihova srca da vidim jesu li lijepa, zato jer je srce sustina. Ja zelim zar i plamen, zar i plamen! Rasvijetli svoju dusu vatrom ljubavi, i spali do pepela sve misli i rijeci. (D�alal Al-Din Rumi, MASNAVI II: 1720-63, prijevod Vesna Krmpotic) |
Tiha duša
TIHA DUŠA Jednom su jenog starog pastira, koji je već preko sedamdeset godina čuvao ovce upitali novinari: Možete li nam ispričati nešto osebujno, što vam se zasigurno moralo dogoditi, za tako duga razdoblja. Razlog, zašto su uopće novinari došli je bio:država je odlučila da mu dodijeli počasnu mirovinu za njegov osamdeseti rođendan, jer je pošteno obavljao svoj posao eto već punih sedamdeset godina, a nikakvih drugih osnova ne bi mogao imati po kojima bi dobio zasluženu mirovinu, jer nije bio nigdje prijavljen, na nikakvim platnim spiskovima poduzeća. Starac se ispočetka branio, da je on običan pastir, i već mu je bilo neugodno što su uopće došli oni kojih se niti u snu čovjek ne bi nadao, a kamoli da će još o njemu netko i pisati u novinama, za koje je on, onako nepismen, samo znao da postoje. No, novinari, kao novinari, napasni kao osice, nisu se dali tek tako otpraviti. A prostodušni je starac na kraju ipak popustio i započeo pričati. Imao je on običnih priča, koje su za običnu raju i koje se mogu pričati uz vatru djeci, jedino je mislio da su one isuviše seljačke za takovo nešto kao što su novine. Kada sam imao dvadeset godina, našao sam u šumi malo nejačko psetance. Onako malešno mi se smililo, pa sam ga jednostavno pokupio sa sobom bez razmišljanja. Već nakon par dana mi se to pseto privrglo, i ja sam ga zavolio. Svuda sam ja njega vukao sa sobom, dijelio sa njim što sam i sâm imao. I pseto je lijepo napredovalo. No, seljani su me počeli zadirkivati govoreći da je to vuk i da ga trebam ubiti, jer da će se veliko zlo dogoditi. Kako sam ih mogao poslušati, kad mi je srcu priraslo i gotovo. Pseto je postalo kršno, veliko, i kad bih ponekad nešto bio zaboravio u selu, slobodno sam ga pustio, rekavši da mi to sam donese. Gledao bi me za trenutak u oči, kao da traži na neki drugi način, a ne riječima, što sam mu kazao. Bio je to vrlo pametan pas i pomagao mi je revno čuvati ovce. Jednog kasnog, ljetnog popodneva, nebo je nekako pritislo. Bilo je vedro, ali zrak je bio težak, kao da će kiša.Ušao sam u kolibicu u planini, u kojoj je bio i tor za ovce koje su tu plandovale u sjenci par stabala. Čim sam legao na ležaj, oči su mi se same sklopile. Bilo je sparno. Ne znam koliko sam dugo ležao, tek nešto me je prenulo iza sna. Neko krkljanje i režanje. Sve je bilo nekako prigušeno, tako da nisam bio siguran da li ja to spavam ili sam budan. Izašao sam da vidim ipak što je. Vrata kolibice su gledala na zapad. Narančasta sunčana lopta je bila još za koplje visoko. U smjeru prema suncu moj je pas sjedio. Gubica mu je bila sva krvava, a kako je bio okrenut postrance, sunce mu je narančasto prosijavalo kroz oči. Kao da je mjesto njih imao dvije žeravke. Sve je izgledalo tako nestvarno tim više, što se ispred njega nalazila hrpa pušećeg mesa iz prohujalog života. Odmah sam shvatio što je bilo na stvari. Ušao sam hladno mirno u kolibu i skinuo pušku ponad vrata i ponovno izašao. Podigao sam lagano pušku, nanišanio mu glavu, glavu mog vuka. On se nije ni pomaknuo. Kao da je osjećao krivicu što je prokockao moje povjerenje, koje sam u njega uložio. Povukao sam obarač i on je pao. Da bih nekako spasio, što se spasiti dalo, otišao sam u selo po nekog od seljana i kola. Pomalo me je bilo i sram što prije nisam seljane poslušao. Sunce je upravo zalazilo, kada smo počeli tovariti leševe ovaca u kolica. Možete si zamisliti koliko je bilo moje zaprepašćenje kada sam izmedju ovaca naišao na tri leša vuka i jedne vučice. Srce mi se steglo, a na oči mi grunuše suze. Ubio sam svog istinskog prijatelja. Posumnjao u zvijezdu na nebu. Odonda je prošlo šezdeset godina, a ja tu sliku ne mogu zaboraviti, kao da se danas zbilo. Odonda sam se nekako povukao u sebe. Riječi su mi nevoljko prelazile preko usana. Bio sam vrlo pažljiv. Jasno mi je postalo da nema više mjesta u mojoj duši za bilo kakvo osuđivanje bilo koga. Cijena toga je bila visoka, a niti me je tko pitao da li želim kupiti to iskustvo. (Lama Dzogće) preuzeto iz brošure o’ GLEDALO |
Tajna vječnog vrta
TAJNA VJECNOG VRTA Jedna je zena svake godine radjala sina, no dijete nikada ne bi pozivjelo dulje od sest mjeseci; preminulo bi za koja tri, cetiri mjeseca zivota. Zena je plakala govoreci: "Avaj, o Boze, devet mjeseci nosim teret, a tri se mjeseca radujem. Moja radost nestaje brze od duge nebeske." Zbog teske svoje muke zena se pozali ljudima Bozjim. Dvadeset je sinova na ovaj nacin pokopala; zivote im je prozdirala nagla vatra. Tada jedne noc pokaza joj se vjecni vrt, zelen, pun slasti i lasti. Opije to vidjenje zenu. Ugleda svoje ime upisano na zidu palace; i jer je imala duboku vjeru, znala je da je ime njezino. Poslije toga ljudi Bozji joj rekose: "Ovaj je blagoslov namijenjen onima, koji su svojim zivotom istinski sluzili Bogu, pa su stoga zasluzili svoje mjesto za stolom od gozbe. Buduci da si nekada bila spora u trazenju Bozjega zaklona, Bog ti je umjesto toga poslao ove nevolje." "Gospode" ", zavapi zena, "daj mi ovakvih nevolja jos? za stotinu godina, pa i vise! Prolij moju krv!" Kada je unisla u vrt, ugledala je tamo svu svoju djecu. "Ja sam ih bila izgubila," kliknu zena, "ali ih Ti nisi izgubio." (D�alal Al-Din Rumi, MASNAVI III: 3399-415, prijevod Vesna Krmpotic) |
Volontiranje u Eko-centru CAPUT INSULAE, Beli, Cres
EKO CENTAR CAPUT INSULAE BELI NA OTOKU CRESU OKUPLJA VOLONTERE IZ ČITAVOG SVIJETA Dobrovoljci u službi otoka i bjeloglavog supa Centar godišnje posjeti više od 10 tisuća posjetitelja, a oko 300 volontera iz cijelog svijeta sudjeluje u radu na korist zajednice, čisteći lokve, popravljajući suhozide, vodeći turiste, brinući se o supovima, pri čemu odrade oko 14.000 sati BELI – Eko Centar Caput Insulae Beli na otoku Cresu u 14 godina postojanja postao je prava institucija, ponekad više prepoznata izvan granica naše zemlje nego kod nas. Primarni program Centra je zaštita bjeloglavih supova, ali kako je zaštita u prirodi nemoguća bez holističkog pristupa, u Eko centru provode raznovrsne programe, među kojima je tijekom posljednjih pet godina sve popularniji program volontiranja, koji postaje i jednim od najvažnijih. Svake godine Centar posjeti više od deset tisuća posjetitelja, a oko tristo volontera iz cijelog svijeta sudjeluje u radu i na korist zajednice, čisteći lokve, popravljajući suhozide, brinući se o supovima, potom radu s turistima, a odrade oko 14.000 sati. Voditelj volonterskog programa Franjo Sablić ističe kako u programu volontiranja mogu sudjelovati osobe starije od 16 godina, jedini preduvjet je da su ljubitelji prirode i životinja: – Svima im je zajednička osobina da žele pomoći u realizaciji projekata kojima se štiti okoliš, kao i spremnost da vlastitim radom pomognu zajednici. Znatno više je djevojaka nego mladića, a posebno je zanimljivo što ovdje dob i generacijski jaz ne postoji. Zajednički rade svi, od 16 do 70-godišnjaka, a ne postoje ni jezične barijere. Ovdje su bili volonteri iz svih europskih zemalja, potom iz Indije, Australije, Novog Zelanda, Kanade, Japana. U početku je bilo više stranaca, ali sada je sve više naših volontera. Od stranaca najbrojniji su Talijani i Englezi, a u posljednje vrijeme sve je više Francuza. Najviše je mladih i ovdje ne vrijede često spominjane kritike, jer su se upravo mladi pokazali kao najodgovorniji, kaže nam Sablić te dodaje kako su ljeti prebukirani, a volontere trebaju i zimi pa poziva zainteresirane da im se jave. Ljudi otvorenog srca i uma Da se dobar glas daleko čuje, potvrđuje nam volonter iz Slovenije Luka Pompe . On je u Eko centar došao prvi put prošle godine na prijedlog prijatelja koji je bio oduševljen volontiranjem u Belom: – Ovo je izuzetno mjesto, ovdje su svi ljudi otvorenog srca i uma. Rade se korisni programi, a kako volim pomagati i činiti korisno, došao sam drugu godinu za redom i svima preporučam Cres i Beli. Sedamnaestogodišnja Zagrepčanka Paula Lišnić došla je prvi put prošle godine na nagovor mame, koja je na TV-u gledala prilog o Cresu i Eko Centru i oduševila se. Paula kaže kako ona nije bila isto tako oduševljena, ali je na mamin nagovor ipak došla u Beli s planom da ostane tjedan dana, ali je boravak produžila za još jedan, a ove godine boravi tri tjedna i žao joj je što se približava kraj njenom boravku: – Najviše volim raditi na terenu, jučer sam čistila lokvu na eko stazi, radim i u kuhinji, čistimo plaže, pokazujemo izložbu posjetitelji Međunarodni festival fotografije mora Jučer je u Eko centru bilo prvo gostovanje Međunarodnog festivala podmorske i nadmorske fotografije i filma »More« – Kino video kluba »Liburnija – film«, čiji je temeljni cilj promicanje ljepote i bogatstva mora. Gostovanjem u Eko centru, kako navodi Andrea Gnjato Matković, festival je dao javnu podršku svim vrijednim volonterima i voditeljima centra, njihovoj upornosti, entuzijazmu i predanosti u očuvanju Tramuntane, njene tradicije, priobalja i mora. U prostoru Eko centra postavljeno je 15 nagrađenih fotografija te je prikazan promo film s isječcima svih filmova koji su bili u konkurenciji festivala. U ime domaćina skupu se obratio predsjednik Eko Centra dr. Goran Sušić te gosti gradonačelnik Cresa Gaetano Negovetić, gradonačelnik Budimpešte Gabor Demszky i župnik Belog msgr. Josip Bandera. ma. Ovo je mjesto gdje se stječu prijateljstva, znanja, vještine, a ja sam se uspjela riješiti i straha od visine, kaže nam Paula. Teresa Juan iz Španjolske, ima 28 godina, novinarka je i odmor je željela provesti na nepoznatom mjestu u kontaktu s prirodom, na nov i drugačiji način, i surfajući internetom otkrila je Eko centar i Beli: – Nisam mnogo znala o Hrvatskoj, kao i većina Španjolaca, a kada sam prijateljici rekla kamo idem, rekla mi je da sam luda. Za mene je ovo mjesto otkriće, Hrvatska je prelijepa. Eko centar je vrhunski organiziran, u Španjolskoj također imamo supove, ali ne i ovako profesionalan program zaštite. Oduševljena sam ljudima, zajedništvom, ovdje imamo priliku mjesto osjetiti iznutra, a ne površno turistički, kaže nam Teresa, koja će nakon Belog posjetiti Dubrovnik i Srbiju. Svima na preporuku Student medicine Lovro Kavur iz Zagreba, s 15 godina prvi se put uključio u volontiranje i u Beli dolazi već osmu godinu za redom: – Prvi put sam došao u sklopu gimnazijskog programa nastave u prirodi i oduševio se. Cijeli otok je lijep, a posebno ovaj njegov sjeverni dio, svake godine u nogama imam 40-ak kilometara, koliko propješačim obilazeći Tramuntanu. Volim pomagati, sudjelovati u programima, gradio sam suhozide, liječio supove, vodio turiste, sudjelovao u patrolama za praćenje supova, vadio ih iz mora. Svima preporučam ovaj program, a nekoliko mojih prijatelja jako su zadovoljni što sam i njih nagovorio na dolazak. Iz ovog mjesta diljem svijeta širi se mreža ljudi spremnih pomagati na korist zajednice i prirode. Velik je organizacijski i sadržajni pomak u odnosu na moje prve boravke u Belom. U Eko centru kažu kako plodovi dragovoljnog rada i optimistički stav volontera prema nastojanjima u zaštiti prirode omogućuju očuvanje jedne od posljednjih prirodnih oaza Mediterana. Zato za ustajanje i neodustajanje preporučaju misao: Čak i kad si na pravom putu, bit ćeš pregažen, ako samo sjediš. Ira CUPAĆ MARKOVIĆ © Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana. Engine design by |
Ljubav
LJUBAV Indijskog je princa predivna zena drzala u ljubavnom ropstvu. U vrtu na obali jezera cijeli bi dan samo o njoj sanjao, a kad se priblizavala noc pod svojim tamnim plastom zurio je do svoje drage i ostajao kod nje do zore. Jedne je mracne noci bez zvijezda opet bio na putu prema svojoj ljubavi i na putu je nabasao na sklupcanu pojavu. Ova se poput smetene zmije digla i klela princa.. Bio je to jogi koji je uronio u sebe da bi vidio Boga. Princ ga je omeo u meditaciji. Isposnik je ovako viknuo: - Dok ja promatram svoju unutarnju viziju i vidim Boga ti gazis po mom tijelu! - Oprosti mi - odgovorio je zaljubljeni princ - zurim se jednoj zeni, koja drzi u ropstvu sva moja osjetila, moje srce vidi samo nju, zbog toga na svom putu ne primjecujem nista drugo. Ali ako si bio uronjen u motrenje Boga, kako to da si primjetio sto se vani dogadja? Koje je vese uronuce? Isposnik je ostao duzan odgovor. Zaljubljeni princ je medjutim kasnije postao svetac, koji je cijelu svoju nutrinu posvetio Bogu. Kad se oprastao od svoje ljubavi rekao je: - Bila si mi vise od srece, bila si mi ucitelj i mestar, ti si me naucila kako treba voljeti Boga. (Indijska prica, preuzeta iz knjige Bele Hamvasa ANTOLOGIJA HUMANA u prijevodu Jadranke Damjanov) |
5.VELA UMJETNICKA RADIONICA - Kastav, Apokalipsa Review - Ljubljana, Enigmatski klub - Nis, White Lotus Anthology, 3rd INTERNATIONAL WRITERS FESTIVAL-INDIA
5.VELA UMJETNICKA RADIONICA - Kastav, Apokalipsa Review - Ljubljana, Enigmatski klub - Nis, White Lotus Anthology, 3rd INTERNATIONAL WRITERS FESTIVAL-INDIA
------------------------------------------------------------ 5.VELA UMJETNICKA RADIONICA - Kastav Grad Kastav, Turisticka zajednica grada Kastva i udruga Kastavsko Kulturno ljeto pozivaju Vas na manifestaciju koja ce se odrzati u subotu, 11. kolovoza 2007. godine, na ulicama i trgovima staroga grada Kastva u 12,00 sati. Vela umjetnicka radionica je manifestacija nagradnoga karaktera, a dodijelit ce se po jedna nagrada za najbolji rad u kategorijama: 1.- Slikarstvo, grafika, crtez 2.- Skulptura, dizajn, primiijenjena umjetnost 3.- Fotografija 4.- Ex-tempore na temu Kastav Za informacije obratite se Turistickoj zajednici grada Kastva. ------------------------------------------------------------ Apokalipsa Review The 10th Slovenian haiku contest No of haiku: up to 6 Topic and form: Any Deadline: October 15, 2006 Address: APOKALIPSA, Ulica Lili Novy 25, 1000 Ljubljana, Slovenia (subject: For haiku contest) Send your haiku signed by a cipher and your name, address, phone no and e-mail disclosing it in another envelope Awards: Books The best haiku will be published in the summer of 2008 in Apokalipsa Review Judges: Ivan Dobnik, Jože Štucin and Alenka Zorman Revija Apokalipsa razpisuje 10. SLOVENSKI NATEČAJ ZA NAJBOLJŠI HAIKU Pošljete lahko največ šest neobjavljenih haikujev. Izbira te »najčistejše, najkrajše in najbolj poetične« pesniške oblike ne bo omejena z metriko 5–7–5 ali s kako posebno tematiko. Nagrajenci prejmejo priznanje in knjižno nagrado, najboljši haikuji pa bodo objavljeni v prvi številki revije Apokalipsa v letu 2008. O rezultatih natečaja bodo nagrajeni avtorji osebno in javno obveščeni. Strokovno žirijo bodo sestavljali Ivan Dobnik, Jože Štucin in Alenka Zorman. Haikuje pošljite v štirih izvodih, označenih s šifro, najkasneje do 15. oktobra na naslov REVIJA APOKALIPSA, Ulica Lili Novy 25, 1000 Ljubljana s pripisom Za haiku natečaj. Pošiljka naj vsebuje tudi zapečateno, s šifro označeno kuverto, s podatki o avtorju (ime in priimek, poštni naslov, telefon, elektronski naslov). ---------------------------------------------------------------------------- Enigmatski klub *Nis* iz Nisa organizuje TRECI FESTIVAL ZAGONETKE NIS-2007 ORGANIZACIONI ODBOR RASPISUJE K O N K U R S ZA NAJBOLJU NEOBJAVLJENU AUTORSKU ZAGONETKU Potrebno je sastaviti klasicnu srpsku zagonetku u stihu, prozi ili haiku formi, odnosno dosetku kojom se izrazava autorova vestina sto duhovitijeg prikrivanja odgonetke (NE anagram, citaljku i sl.) Radove (zagonetke sa odgonetkama), i podatke o autoru dostaviti najkasnije do 01.septembra 2007. na adresu: Enigmatski klub *Nis*, 18000 Nis, Dragoljuba Ristica 31 sa naznakom za *Fez* ili e-mail: pesnik@ptt.yu Selekciona komisija ce sastaviti listu ispravnih radova i dostaviti je clanovima zirija koji ce ocenom od 10-1 izabrati po 10 najboljih. Na 7.SES u Loznici, organizator ce rangiranjem proglasiti tri najbolje, kojima pripadaju nagrade i priznanja, a od uspelih zagonetaka stampati zbornik. Nis,01.2007. O O FEZ-a --------------------------------------------------- Subject: White Lotus Anthology For those having an announcement section in magazines, journals, e-zines or own a mailing list, please consider this listing. White Lotus, a Journal of Short Asian Verse and Haiga, is located online at http://www.shadowpoetry.com/magazine/whitelotus.html Thank you, Marie Summers :) Short Version: White Lotus will publish a perfect-bound anthology to be released in the spring of 2008 on the subject of lily ponds (includes: water lilies, lotuses, reeds, cattails, dragonflies, koi/goldfish, frogs, and other creatures/plants associated with lily ponds). Haiku, senryu, tanka, haibun, haiga, linked forms, and other Japanese poetry types will be considered. Those interested may submit up to 20 pieces each of any form listed above. Previously published work will be considered with proper credits. All haiga will be printed in black and white only, though the front and back covers will be in color. Interested artists and photographers may submit cover ideas by mail or email attachment. Deadline to submit is January 31, 2008. For copies, send $20.00 US; $25 International per book by check or money order payable to "Shadow Poetry." Cash may be sent, but at your own risk. Editors for the anthology will be Marie Summers, an'ya, Francis Masat, Bette Wappner, and Harriot West. Mail Submissions (SASE required) to: White Lotus Anthology, 1209 Milwaukee Street, Excelsior Springs, MO 64024. Email Submissions: with the subject of "Lotus Anthology" to whitelotus@shadowpoetry.com . For online submissions, orders, and other inquiries, please visit: http://www.shadowpoetry.com/lotus.html. Long Version: White Lotus will publish a perfect-bound anthology to be released in the spring of 2008! Subject: Lily Ponds (water lilies, lotuses, reeds, cattails, dragonflies, koi/goldfish, frogs, and other creatures/plants associated with lily ponds.) Types: Haiku, senryu, tanka, haibun, haiga, linked forms, and other Japanese poetry types will be considered. Works: Submit up to 20 pieces each of any form listed above. Previously published work will be considered with proper credits. All haiga will be printed in black and white only, though the front and back covers will be in color. Interested artists and photographers may submit cover ideas by mail or email attachment. Editors: Marie Summers, an'ya, Francis Masat, Bette Wappner, and Harriot West Deadline: January 31, 2008. Copies: $20.00 US; $25 International Check or money order payable to "Shadow Poetry." Cash may be sent, but at your own risk. Mail Submissions (SASE required) to: White Lotus Anthology 1209 Milwaukee StreetExcelsior Springs, MO 64024 Email Submissions: whitelotus@shadowpoetry.com with the subject of "Lotus Anthology" For online submissions, orders, and other inquiries, please visit: http://www.shadowpoetry.com/lotus.html. ---------------------------------------------------- 3rd INTERNATIONAL WRITERS FESTIVAL-INDIA (Agra - 29-30 September, 2007) INVITATION Dear Poet / Writer We at Writers Club International and India Inter-Continental Cultural Association are organizing the 3rd International Writers Festival-India on September 29-30, 2007 at Agra (Uttar Pradesh) India. The first such Festival was conducted in Oct. 2004 in Chandigarh and Shimla, and 2nd in March 2006 at Kurukshetra, Yamuna Nagar, Paonta Sahib and Haridwar which were big success. (See highlights at www.thewritersclub.org ). Registration Form and other details are available at our website: http://www.thewritersclub.org We invite you for participation in the Festival. Your poetry/fiction is also welcome for publication in Kafla Inter-Continental literary anthology. Please confirm your participation at your most earliest. For any enquiry / clarification you are welcome. DEV BHARDWAJ Director, IICCA Organisor : 3rd International Writers Festival-India (29-30 September 2007 at Agra-India) http://www.thewritersclub.org http://www.indianwriters.org ------------------------------------------------------------- Ovogodišnji ex tempore - preostali 11.08.2007 „Vela umjetnička radionica“ TZ KASTAV, Kastav 43 Tel.: 691425 12.08.2007 „Grizija“ Rovinj Zavičajni muzej grada Rovinja Trg m. Tita 11 Rovinj tel. 052 816 720 19.8.2007. "Open Riva Art" TZ Fažana T. 052 383727 43. istarske divizije 8 Fažana 29.08-01.09.2007 XX. «Ex tempore slikarstva Vodnjan» Zajednica Talijana Vodnjan t. 052 511700 31.08-01.09.2007 „Mandrać Volosko“ Festival Opatija, Ured Ljetna pozornica Zert bb ,Opatija, Tel.051 271 377 01.08-08.09.2007 SLOVENIJA „Međunarodni slikarski Ex tempore“ I „Ex tempore Keramike“ PIRAN Obalne galerije Tartinijev trg 3, Piran tel: 386 (0)5 67 12 080 7-9.09 Ex tempore „Dvorac Selce“ Gosp. Ninić 051/781622 Selce 27.09-30.09.2007 „Ex tempore“ Grožnjan TZ Grožnjan, Umberta Gorjana 3, Tel: 052/ 776 131 Hvala dragoj Ani Skrobonja na popisu likovnih susreta. Ukoliko doznate za jos koji likovni susret, najljepse molim javite mi. pozdrav, boro |
HPD. PLATAK - PLAN IZLETA
PROGRAM IZLETA ZA KOLOVOZ 2007. g.
Nedjelja, 05.08.2007. STUDENA – OBRUČ ( 1376 m ) – HAHLIĆ – PODKILAVAC - DRAŽICE Polazak prigradskim autobusom s Trga Bana Jelačića u 630 sati (zona 4). Povratak iz Podkilavca u 1750 sati (zona 4), a iz Dražica u 1615 – 1715 – 1815 sati (zona 3). Grupa "B" : Studena – Rimski zid – Podplanina – Hahlići - Podkilavac. Oko 6 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić. Grupa "A" : Studena – Rimski zid - Obruč – Hahlići – Podkilavac. Oko 7 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja. Nedjelja, 12.08.2007. PLATAK – JELENC ( 1442 m ) – BRANKOV VRH ( 1459 m ) – GORNJI MEDVEJCI ( 1461 m ) - DONJI MEDVEJCI ( 1395 m ) - VELIKO SNJEŽNO - PLATAK Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati za Platak. Povratak za Rijeku s Platka u 18 sati. Cijena prijevoza je 40,00 kn. Grupa "C" : Šetnja po PlatkU. Vodič će biti naknadno određen. Grupa "B" : Platak - Jelenc – Brankov Vrh – Veloko Snježno - Platak. Oko 5 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić. Grupa "A" : Platak - Jelenc - Brankov Vrh – Gornji Medvejci – Donji Medvejci – Veliko Snježno – Platak. Oko 7 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja. Nedjelja, 19.08.2007. PREZID – ČABAR - TRŠĆE Polazak posebnim autobusom s Delte u 630 sati u pravcu: Rijeka – Gornje Jelenje – Mrzle Vodice – Crni Lug – Gerovo – Tršće - Prezid. Povratak iz Tršća za Rijeku u 17 sati. Cijena prijevoza je 50,00 kn. Grupa "C" , "B" i "A" : - u Prezidu obilazak "Rekreativne staze Trbuhovnica" u dužini 7 km ( oko 2,5 sati hoda) - po obilasku staze autobusom idemo u Čabar – obilazak izvora Čabranke - iz Čabra idemo u Tršće to jest kod planinarskog doma Frbežari. Grupa "A" : Dom Frbežari – Rudnik ( 1052 m ) – dom Frbežari. Oko 2 sata hoda. Vodič je Marija Rikel. Grupa "C" i "B" : - autobusom idu na Kraljev vrh. Vodič je Pero Sekulić. Po povratku za Rijeku iz Tršća po mogućnosti obilazak Sokolskih stijena. Nedjelja, 26.08.2007. DRIVENIK – ZAGRADSKI VRH ( 1187 m) - LIČ Polazak sa željezničke stanice vlakom za Drivenik u 730 sati. Povratak iz Liča za Rijeku u 1718 sati. Grupa "B" : Drivenik – Kalac - Lič. Oko 5 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić. Grupa "A" : Drivenik – Kalac – Zagradski vrh – Lič. Oko 6 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja. IZLET POSEBNIM AUTOBUSOM TREBA BITI PLAĆEN NAJKASNIJE 10 DANA RANIJE! SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST ! Petak, 03.08.2007. – radni sastanak ( Program za IX mj. 2007. godine ) U kolovozu neće biti predavanja uz dijapozitive . |
IŠAO JEDAN ČOVJEK
IŠAO JEDAN ČOVJEK Išao jedan čovjek po kiši, i kiša mu smoči odjeću. Išao istovremeno po vjetru, i vjetar mu odnese šešir. Istovremeno po grmljavini, i grom mu odsiječe sluh. Mokar, gologlav, i gluh, čovjek prokune vodu, vjetar i zvuk, i okrene im leđa. Okrene se vatri. Krene po žeravici, i vatra mu ne spali tabane. "Kako to"? pitali zgranuti rođaci, susjedi, i ostali. Naprosto tako što se čovjek do kraja od nečega odvezao. I nije važno od čega. Trebalo je samo iskusiti da se bez nečega može i hoće, i to posvema. Tada pristižu ponude izvan svih uobičajenih moranja - ponude ovisne samo o htijenju. Vesna Krmpotić, iz neobjavljene zbirke priča PRIČE PJEVICE (26. 6. 07., Bgd.) |
< | kolovoz, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv