** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

WORLD HAIKU ASSOCIATION

The 48th. WHA Haiga Contest (09/2007)


Pogledajte moj najnoviji haiga crtez na linku:

Satir


Preostale haiga crteze pogledaj na http://www.worldhaiku.net/ -> potrazi "haiga"

Pozdrav, borivoj

NOČNO NEBO, MJESEC i ZVIJEZDE
------------------------------------------------------
Haiku Borivoja Bukve

------------------------------

Strgnuta zavijesa.
Tko je vidio vjetar
preko mjeseca?

Put u sijeni.
Mjesec nad livadom
jase oblacima.

Preko mjeseca
preskacu djevojcice
u lokvi vode.

Plamen u ocima.
Zelim biti zvijezda
u tamnoj noci.

U javi il' snu
Mjesecav jahac stoji
na pragu svijesti.

Za zvijezde,
za sunce, za krijesnice,
vrijeme tece.

Mjesec i macka.
Na krovu zimske noci
trazi macora.

Tiha noci.
Izmedju mjeseca i
sjene stojim.

Hladna zimska noc.
Mjesec nad krovovima
okupan bjelinom.

Logorska vatra
u smiraj dana
zvjezdama iskri.

Mjesecina -
ne vide se zastrte
zvijezde.

Mjesecina -
iz satora izlazim.
Noge u rosi.

Ponekad samo
zvijezda zadrhti u
nocnoj tami.

Zrnce istine
ko' svemir lebdi i
nada mom.

Pomilovah
u mjesec zagledan,
broncani kip zene.

Haiku zbirka i
cvijece na prozoru.
Sjena mjeseca.

Na nebu Mjesec
i Mjesec od papira
pliva po vodi.

Bajnoviti san.
Zvjezdana vrata i
put djevojcice.

Zvjezdana nota
i noc nad ravnicom.
Pjesma cigana.

Nad Kvarnerom
srebrni se mjesec
opruzio...

Zvjezdana prasina
uhvacena u mrezu
bez ijedne ribe!

prst na usni
zvijezdanu notu u
ocima krijes

zagledani u
zvijezdu koja pada -
stisak ruku

u postelji sna
golu na mjesecini -
cipka te skriva

zagrljeni
u barci od snova
plovimo u noc



---------------------------------------------------------
Najnoviji haiku nakon posjeta Visnjanu:
---------------------------------------------------------

svjetlosni smog -
nocna setnja Visnjanom
bez zvijezda

Asteroid i
povrsina kratera
pod vodom.

Kopernik i
Korado Korlevic
u Visnjanu.

Svjetlosni smog i
zvjezdano nebo nad
Visnjanom.

Pcelica Maja
vrijedno nas vodi
kasteljerima.

Visnjan i
Korado Korlevic
za teleskopom.



------------------------------------

U Rijeci, 24.09.2007. godine Borivoj Bukva

KOLAČI UZ HODOČAŠĆE TRSATSKIM STUBAMA



Lud sam i volim kolace, a Vi ?
-------------------------------------------

Kremsnita Cont 12,00 kn
Kremsnita Vienna 14,00 kn
Omlet sa slagom 11,00 kn
Rigojanci Cont 12,00 kn
Rigojanci 13,00 kn
Kocka od sira Cont 12,00 kn
Baklava 12,00 kn
Kolac od sira 11,00 kn
Princes krafna 10,00 kn
Patatina 11,00 kn
Padobranac 9,00 kn
Marcipan roladica Cont 10,00 kn
Strudla od jabuka/sira/visnja 10,00 kn
Madjarska strudla 11,00 kn
Minjon 8,00 kn
Punch kuglica/kocka 9,00 kn
Kosarica sa slagom 10,00 kn
Moro/Bianco 9,00 kn
Kesten rolada sa slagom Cont 12,00 kn
Kesten srce 10,00 kn
Tiramisu kocka 13,00 kn
Berliner 8,00 kn
Vocni kolac sa slagom 10,00 kn
Ekler 9,00 kn
Cokoladni stapic/Rolada 10,00 kn
Kokos stapic 9,00 kn
Vocna rolada sa slagom 12,00 kn
Piroska/Pogacica sa sirom 8,00 kn
Trokut torte Carolina 13,00 kn
Trokut torte Susak 12,00 kn
Trokut Sacher torte 12,00 kn
Trokut Dobos torte 13,00 kn
Trokut Rijecke torte 12,00 kn
Trokut vocne torte sa slagom 12,00 kn
Trokut sicilijanske torte 12,00 kn
Trokut Schwarvald torte 14,00 kn
Trokut torte mjeseca 12,00 kn
Krema u casi Cont 13,00 kn
Kesten pire sa slagom 16,00 kn
Cokofredo 10,00 kn
Cokoladni kolaci 1 kg 80,00 kn
Cokoladna pjena 12,00 kn

-------------------------------------------------------------------------------


Od 1888 godine SLASTICARNA CONT, Rijeka, Susak

http://www.cont.hr

-------------------------------------------------------------------------------

Zvijezda mora, Kraljica Jadrana, zaštitnica putnika – Majka Božja Trsatska sedam stoljeća okuplja u svojem svetištu iznad Rijeke vjernike, štovatelje Djevice Marije iz Nazareta. «Utvrdilo se ono (svetište) na 135 metara visokoj stijeni iznad lijeve obale Rječine u naselju Trsat, a od ušća u more te male rijeke s velikim imenom vode k njemu Trsatske stube». ….. To je mjesto «svjedok sudbina brojnih trsatskih čuvara, zaštitnika i štićenika, kako onih od roda Frankopana tako onih iz Reda Franje Asiškoga.» (Hoško E., Na vrhu Trsatskih stuba…, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1991.)

Povijest bilježi da su trsatske stube građene za Istrane koji su brodicama dolazili sa zapadne obale Istre do ušća Rječine Spominje se da su prvi hodočasnici bili iz Lindara. Oni su u svetištu tražili snaženje vjere, oživljavanje nade, jačanje ljubavi.
I danas, kada se prve subote mjeseca rujna na Trsatu okupi mnoštvo iz raznih krajeva, nad svetištem lebdi onaj isti duh koji stoljećima krijepi umorne, potiče malodušne, veseli i smiruje svakog koji mu se čista srca predaje. (Preuzeto sa www.infocroatia.com.)

Tako dragi moji, popeti se trsatskim stubama, obici svetiste i vratiti se stubama natrag do CONTA te odmoriti dusu, popiti kavicu i zagristi koji kolac, izazov je i pravo rijesenje za hodocasnika. Sad Vam samo predstoji odabir kolača... ha-ha, ho-ho, hi-hi, hu-hu, ha, ha...



U Rijeci, 27.09.2007. godine. Borivoj Bukva

O BERACIMA GROZDJA
-------------------------------------


PLANINARENJE je rasporedjeno na lakse ture 3-4 sata hoda, srednje oko 5 sati i teze 7-8 sati hoda. Krecete se u prirodi noseci ranac na ramenu tezine 2-4 kilograma, sa hodanjem i odmorima racuna se da se prelazi 3 kilometara po 1 satu.
Sredinom ove godine vodio sam grupu turista u sumi Tramuntana na otoku Cresu po stazi: Izlozba povijesti i umjetnosti u prirodi (10 km.) oko 4 sata hoda, i Vilinskom stazom (7 km.) oko 3 sata hoda i to drugi dan. Mogu konstatirati da su mnogi jedva prepjesacili te staze i vratili se iscrpljeni i umorni, sa zuljevima na nogama i ostalim tegobama. Kretnja u prirodi za njih bila je prenaporna.

Sad si predocite BERBU GROZDJA, krecete se i u pokretu ste 7-8 sati hoda, polucuceci, cuceci stav ili stojeci, u rukama su skare kojim grozdje rezete ili ih trgate, punite gajbe tezine 2-20 kilograma, svake 1-3 minute gajbu dizete i pomicete prema novom nepobranom trsu dok se gajba ne popuni do vrha. Tako popunite u jednom danu 40-60 gajbi, netko i vise. Prazne gajbe dopremate izmedju redova, koje punite grozdjem. Redovi znaju biti duzine i do 100 metara.. Sav taj napor potrebno je izdrzati i privesti radni dan kraju, raspolozeni i zdravi, uz to i ne ozljedjeni. Ubodi obada i pcela, pauka, porezati se na obrezani trs ili prisutno razno raslinje, ozljede lica ili ruku. Kod dizanja tereta treba paziti na ispravan polozaj tijela, moguce su ozljede kicme. Nakon kise vucete za sobom teret blata na cizmama kojeg se ucestalo trebate rijesavati, takodjer po kisi obuci suhu odjecu zbog moguce prehlade, kao i druge nedace ili ozljede koje su moguce po vinogradima.

Moja preporuka osobama koje muce razno razni problemi, kao sto su: stres, dosadno im je, neznaju kud ce i sto ce sa sobom, traze se a ne mogu se naci, nemogu pronaci izlaz iz postojece situacije, muce ih ljubavni jadi i dr... Preporucio bih im da odu u vinograd raditi i izdrzati jedno desetak dana do kraja berbe. Garantiram im da ce nakon toga drugace sagledavati zivot i rijesiti sve probleme koji su ih mucili do tada, a zivot ce im biti jednostavniji i podnosljiviji.
BERBA GROZDJA je svojevrsna zdravstvena i alternativna terapija iscjeljivanja, i predstavlja pomoc od mogucih stresnih i mentalnih problema ka njihovom razrijesenju. Ovo je i svojevrsno testiranje vaseg psiho-fizickog stanja zdravlja, a izdrzati do kraja berbe i ne posustati, znak je da ste zdrava osoba. Uz fizicki napor, dijelom smo i na grozdjanoj dijeti, i oslabi se kojom skinutom kilom, tako da na kraju berbe ostajemo zateceni i zadovoljni postignutim izgledom i fizickom spremom, ojacani i zdraviji.
I da zavrsim ovaj tekst mojim haiku, jer sve je poezija, tako i branje grozdja:

Umiven rosom
uz izlazece sunce,
ja berem grozdje.


U Rijeci, 26.09.2007. godine Borivoj Bukva

Zvjezdarnica Višnjan - astronomski institut

Zvjezdarnica je nastala odlukom skupštine Amaterskog astronomskog društva Višnjan od 13. studenog 1992. godine, kao javna zvjezdarnica, a naknadnim odlukama, Astronomskog društva Višnjan i Znanstveno edukacijskog centra Višnjan, tijekom 2005. godine postala je astronomski institut.


Rezultati:
U svom djelovanju istakla se na astrometrijskim mjerenjima i otkrićima malih tijela. Do sredine 2005. godine, zabilježeno je 1749 otkrića asteroida, od čega ih je s primarnim oznakama oko 1400. Na danm 17. rujna 2005., numeriranih je asteroida bilo 1162.
Zvjezdarnica Višnjan je po broju otkrivenih asteroida jedna od dvanaest najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta svih vremena:

Postavljanjem neekološke rasvjete i rezultirajučim porastom svjetlosnog onečišćenja, na području cijele Istre u proljeća 2000. i 2001. godine, nivo sjaja noćnog neba raste do kritične razine i dotadašnji znanstveni rad iz Višnjana biva otežan, da bi 2001. godine prestao u potpunosti.

Dovršenjem gradnje nove zvjezdarnice Astronomskog društva Višnjan i Općine Višnjan na Tičanu (3 km od Višnjana) i postavljanjem opreme za astronomska i geofizička mjerenja na novoj lokaciji, stjeću se uvjeti za nastavak rada na mapiranju Sunčevog sustava, a i znanstvena i edukacijska aktivnost se polako seli u pravcu nove lokacije.



Projekti:
Automatizacija 1m teleskopa
Geofizička stanica Tičan
Planiranje novog razvojnog ciklusa u području praćenja malih tijela
VIP Eureka - smotra učeničkog stvaralaštva
Višnjanski edukacijski projekt - sustav podrške darovitim učenicima, njihovim mentorima i roditeljima.

Višnjan Observatory http://www.astro.hr/

VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC



Ponekad se coveku ucini da je put bezboznicki prav, jer vidi bezboznika gde se bogati i uspeva. O kad bi mu se dalo da vidi kraj toga puta. Bezboznik se boji skoropostiďcne smrti, lopov se boji obijaca, ubica se boji maca, gordljivac se boji sramote, klevetnik se boji suda istine. Ono cega se bezboznik boji , ono ce ga i snaci. Bog nije stvorio ljude za pogibiju nego za spasenje. Ima li bastovana koji, sejuci povrďce, zeli da mu se povrďce sasusi i propadne? Jednu zelju bog ima: da se svi ljudi pokaju i od zla povrate. Ako bi neko znao broj zvezda na nebu, i imena riba u moru, i zbir trave u polju, i navike zverova u gori, a nema straha od Boga, njegovo je znanje kao voda u resetu. Ako bi neko morao pogoditi sve pomisli ljudske i proreci sudbe ljudske , i objaviti svaku tajnu sto zemlja krije u dubinama svojim, a nema straha od Boga, njegovo je znanje kao mleko nasuto u necisti sud, od koga se mleko ukvari. I kosa vam je na glavi izbrojana, a kamoli vasi prijatelji i neprijatelji na zemlji! Ne bojte se dakle da cete imati suvise prijatelja ni suviďse neprijatelja: niti se bojte da ce vas vasi neprijatelji savladati, niti se nadajte da ce vas vasi prijatelji odbraniti. Samo se starajte da imate Boga za prijatelja i ne bojte se nista. Lako je ljudima boriti se sa zverovima. Ljudi imaju oruzje koje zveri nemaju. Ali je tesko ljudima boriti se sa duhovima zlobe, jer ovi se sluze oruzjem koje ljudi nemaju. Bogastvo nije zivot, bogastvo je samo podupirac ovog kratkovremenog zemaljskog zivota. Telesni brak je samo simbol duhovnog braka. U telesnom braku prvo pristupaju radosti pa onda gorcine, dok u duhovnom prvo gorďcine pa radosti. Vreca prasine ne povecava vrednost jednom zrnu zlata u prasini. Od pamtiveka vuci kolju jaganjce, a nikad nijedno jagnje nije zaklalo vuka, pa ipak je u svetu vise jaganjaca nego vukova. Pobeda nad gnevom jedna je od najvecih pobeda Hristovog vojnika. Mi se obicno gnevimo ili na one koje zelimo da povratimo od greha ili na klevetnike svoje. Ali, zaboravljamo pritom da je gnev smrtni greh i da zeleci druge da spasemo, sebe gubimo. Ne pozeli ista sto pripada bliznjem tvom. Jer, cim si pozeleo, vec si posejao seme zla u srcu i seme ce pasti i rasti, siriti se, i granati se, i gurati tvoje ruke na greh i tvoje noge, tvoje oci, i tvoj jezik, i celo telo tvoje. Jer, telo je izvrsni organ duse. Ono sto dusa hoce, telo mora; i ono sto dusa nece, telo ne mora. Gospodar duse gospodar je i tela. Niko nije veliki ko se ne drzi nekoga vecega. Ucini dobro i zakopaj pod kamen, ono ce od kamena naciniti sebi jezik i objaviti se. Nema teze stvari no objasnjavati duhovne stvari ljudima koji telesno misle i rade. Djavo ne bi imao sta da radi kada ga ljudi ne bi zaposlili. Smatraj svaki dan kao jedan ceo, otpocet i zavrsen zivot. Odzivi ga kao celinu, a ne kao deo. Nek se svaki tvoj dan odroni od tebe kao ceo jedan covek s kojim ces zeleti da se opet sastanes kao s prijateljem i da ga bez stida pokazes vasioni. Lenjost je sasvim suprotna prirodi covekovoj. Priroda je covekova delatna; ona trazi da posluje, da zida, da radi. Lenjost je pouzdan znak iznakazenosti prirode kod jednog coveka. Lenjost je jedan od smrtnih grehova jer umrtvljuje dusu u coveku. Lenjo telo je gnezdo poroka, lenja dusa naseobina djavola. Ko nema strpljenja sa nama kad gresimo, ne voli nas. Ne voli nas ni onaj ko nam ne prasta kad se kajemo za grehe. A najmanje nas voli onaj ko se ne raduje nasoj popravci. Kakvu ljubav prema prijateljima jedan covek nudi takve ce prijatelje i naci. Ljubav prema roditeljima , to je glavna i osnovna skola ljubavi. Bez te skole ne ide se dalje. Ne ponesi se mudroscu. Ni tudjom jer nije tvoja. Ni svojom, jer cim si se poneo, znaci da je nemas mnogo. Istorija belezi dve vrste heroja; one koje zrtvuju svoj zivot svome idealu i one koje zrtvuju tudjď zvot za svoje ideale. Covek koji uobrazava da zna sve stoji ispod onog koji ne zna nista. Ako zelis popraviti svet, popravi prvo sebe.

MIR NA ZEMLJI, MEDJU LJUDIMA DOBRA VOLJA! HRISTOS SE RODI! VAISTINU SE RODI!

KAZVINIJEVA PUTOVANJA


Korisni ljudi koji rade korisne poslove ne ljute se ako ih nazovemo beskorisnim. Ali beskorisni koji zamisljaju da rade vrlo koristan posao strasno se naljute ako se ova reijec primeni na njih. "Posetio sam", prica Kazvini, "jednu grupu pravovernih sufista. Bavili su se zazivanjem svetih imena i sviranjem na instrumentima. Slusao sam razgovore cuvenih autoriteta i prisustvovao slavljenju ucitelja, zivih i mrtvih. Stavio sam na sebe zakrpljenu odjecu i prosio od vrata do vrata sto preporucuju klasici. Molio sam se, postio sam i davao milostinju. Naucio sam zamrsenu igru obreda i pevanje i ucestvovanje u litanijama. Provodio sam vreme u Mirovanju. Stekao sam sposobnost da savladam unutrasnje kretnje. Naucio sam kako da izbrisem svoje Ja i kako da ga, ponovo, prosirenog, vaspostavim. A tada sretoh sam Dokaz. Dokaz mi rece: "Za cime tragas?" Ja rekoh: "Za Uciteljem." Dokaz rece: "Da si trazio jos znanja priuštio bih ti. Ali posto zelis Istinu, odvescu te njoj." I on me dovede Gospodaru, a Gospodar mi objasni koliko je bilo spoljasnje sve ono sto sam naucio. Kada sam se vratio u svet, niko nije hteo da me slusa i okrenutost izucavanju spoljasnjeg nastavi se. Kao sto mi je Gospodar i prorekao, tako ce se nastaviti do kraja vremena.


(Hazrat Inajat Kan, DEO BLAGA SUFI ISLAMA, preveo Milan Zivkovic)

GOSPOD BOG I SELJAK


Bilo je to u vrijeme kad su ljudi na zemlji zivjeli u miru, i kada su mogli s Bogom razgovarati onako, kako razgovaraju jedni s drugima. Jedan je ostarjeli seljak kazao Bogu: "Slusaj, Boze, Ti jesi tvorac svijeta, i sve znas, imas, i umijes, ali ipak, jedno ne znas,: muku seljacku. Osim toga, ne znas kako se plijevi, sije, ore, zanje, vrsidba... "sto mi savjetujes" upita Bog. "Evo sto. Daj mi vremena jednu godinu, da ja vodim seljacki posao onako, kako mislim da bi valjalo. Tada ces vidjeti cuda! Vise nitko nece biti gladan." "Dogovoreno," slozi se Bog. I tako je seljak krenuo upravljati seoskim poslovima. Naravno, zatrazio je najbolje sjeme, narucio najpovoljnije vrijeme s upravo idealnim rasporedom kise i sunca. Nalozio je da ne bude jakih vjetrova, gromova, stetnih nametnika; da stoka ne zalazi u nezasijana polja, ukratko, da se ne dogodi ama bas nista sto bi zasmetalo napretku zitarica. I psenica, raz, ovas, i jecam porastose visoki, i seljak je bio sretan i ponosan. Kazao je Bogu: "Vidis li? Ljetos ce biti takav urod da ce preteci hrane za nekoliko godina." Ali kad je doslo vrijeme zetve, pokaza se da je klasje prazno, bez zrnja. Seljak se zaprepastio. "sto se dogodilo?" upitao je Boga. Bog mu rece: "Zato jer nije bilo kusnje ni izazova, jer nije bilo nedace, poremecaja, i borbe, jer je sve teklo glatko i bez zastoja, jer ti nisi sudjelovao sa svojim znojem, brigom, i nastojanjem, psenica je ostala jalova. Potrebne su i oluje, i grad, i munje, i suse. Jer sve to potresa i budi dusu psenice."


(Nepoznato podrijetlo, u navodu kod O. Rajnecsha, prijevod V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotiďc

PUSTINJSKI VJETAR


Brat pustinjak dodje k ocu Poemenu i rece: "Abba, tolike mi razlicite misli opsjedaju um, da se osjecam ugrozenim." Starac odvede isposnika na cistinu, i rece mu: "Rasklopi svoju halju i uhvati vjetar." Ovaj mu odgovori: "To ne mogu uciniti." Starac rece: "Ako to ne mozes uciniti, ne mozes ni sprijeciti da te obuzimaju svakojake misli. Ali ono sto mozes, to je da ostanes njima nepomaknut."


(U navodu kod T.Mertona) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotic

POZNAVALA SAM DJECAKA



U jednom gradu na severu Francuske poznavala sam djecaka otvorene i iskrene naravi, ali veoma naprasita. Lako je gubio nadzor nad svojim ponasanjem. Jednoga dana sam ga upitala: "Reci mi, sto je teze - opaliti zausnicu nekomu, tko te uvrijedio, ili zadrzati pesnicu u dzepu?" "Teze je zadrzati pesnicu u dzepu," odgovorio je. "Reci mi onda, sto bolje prilici djecaku kakav si ti - da cini ono, sto je lakse, ili ono sto je teze?" "Ono, sto je teze," glasio je odgovor, poslije nesto oklijevanja. "Pa dobro, pokusaj to prvom prigodom." Nakon izvjesnoga vremena mladic me potrazi, i ponosan mi isprica sto se dogodilo: "Jedan od mojih drugova, takodjer poznat po svojoj nabusitoj cudi, udario me u casu kad smo se oko necega prepirali. Buduci da je znao da ne ostajem duzan za udarac, spremio se za obranu. Ali ja sam se u tomu casu sjetio onoga, sto ste mi rekli. Bilo je teze nego sto sam mislio. Strpao sam pesnicu u dzep. Istoga sam casa osjetio da moj gnjev osijeca. Osjetio sam sucut za svojega prijatelja, pa sam mu pruzio ruku. To ga je tako iznenadilo da je stajao gledajuci me otvorenih usta, bez rijeci. Tada je prihvatio moju pruzenu ruku, stisnuo je, i duboko ganut kazao: "Sada cini sa mnom sto ti drago. Ja sam tvoj prijatelj. zauvijek."


(M.Richard, Mother, prijevod V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotic.

BORBA SA STRASILOM


Kralj Artur imao je prijatelja Merlina, vrlo mudra covjeka. Merlin je jednom opomenuo kralja da se cuva patuljka, koji ce ga izazvati na dvoboj. Artur se nasmijao smatrajuci to salom. Ali Merlin mu rece: "Nije to sala. Ako ne smaknes toga patuljka, on bi ti mogao doci glave." Ubrzo potom Artur susretne u sumi patuljka. Ovaj potegnu mac, i izazva kralja na dvoboj. Onako u sedlu, Artur pomisli da se ne bi bilo casno boriti s patuljkom dok ima tu prednost da je na konju. On sjase, i upusti se u borbu s protivnikom, koji se pokazao vjestim macevateljem. Ipak, Arturova snaga i vjestina svlada patuljka, i obori ga na tle. Patuljak zamoli za milost, i Artur mu pokloni zivot. Kad se vratio u dvorac, Merlin ga upita nije li mozda susreo patuljka. Artur mu isprica svoj susret s istim, a Merlin ga jos jednom upozori da se cuva toga naoko slaboga protivnika. Slijedecega dana Artur se opet uputi u sumu. Putu mu se opet isprijeci patuljak, sada veci nesto visi. Ponovno su se macevali, i ponovno je Artur poklonio zivot. Tako se zbivalo deset uzastopnih dana, a svakoga je dana patuljak bivao visi. Konacno, jeanaestoga dana, to vise nije bio patuljak, vec golem div, koji je pojurio na nj iz gustare. Div najprije posjece Arturova konja; potom se obrusi na kralja, i zametnu se strahovita bitka. Arturu naposljetku podje za rukom da ubije diva, ali je i sam pao od zadobivene rane. Jer se nije vracao u dvorac ni toga, ni narednih dana, Merlin se dade u brigu, i naposljetku podje u potragu za kraljem. Nadje ga gdje lezi obamro pokraj trupla diva. Povrati ga u svijest ljekovitim travama, a kad je Artur malo prizdravio, Merlin mu objasni da je patuljak bio utjelovljenje ljudskih strasti i zelja. "Kad ne dopustimo zeljama da nas obuzmu dok se jos nisu u nama razbuktale, onda je pobjeda nad njima laka, i one ce vazda biti pod nasim nadzorom," rece Merlin. "No pustis li ih da ojacaju, i da iz dana u dan rastu kao taj patuljak, ne utvdrdis li jos u pocetku nacin, kojim ces ih drzati na uzdi, onda ti one mogu doci glave, i mogu te uciniti njihovim robom."



(Britanska legenda, prijevod V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotiďc

LEGENDA O SLAPOVIMA MULTNOMA


Poglavica plemena Multnoma imao je prekrasnu kcer. Ona mu je bila osobito draga, jer je sve svoje sinove bio izgubio u okrsajima s drugima plemenima. Stoga se nadao da ce udati kcer za dostojnoga ratnika, i tako steci unucad - radost svoje starosti. I uistinu, otac je poslije duga biranja izabrao muza svojoj kceri - mladoga ratnika iz susjednoga plemena Klatsop. Bude dogovoreno vjencanje, i na dan svadbe, otpocese velike i slavne svecanosti, u kojima su se natjecali najbolji konjanici, plivaci, strijelci, plesaci... No usred najvecega veselja na selo se spusti taman oblak nesrece. Iznenada, ljude ophrva cudna, nagla bolest. Naprosto su padali iznemogli, i vise nisu ustajali. Stade ih jauk i zapomaganje, ali nitko nije znao sto ciniti. "Veliki se Duh rasrdio na nas," rekose ljudi jedni drugima. Sastade se veliko vijece. Na vijecu se pojavi starac, kojega dugo vremena ne bijase u selu, jer je samovao u planinama. Mnogi su mislili da vise i nije medju zivima. On je bio vrac i vidovnik plemena. Starac progovori: "Dosao sam, jer je vrijeme da kazem ono, sto sam cuo od svojega oca u mladosti. On mi je rekao da ce na moj narod sici neka velika bolest, kad ja vec budem star covjek. Veliki Duh trazi zrtvu - djevojka cista srca trebala bi poloziti svoj zivot za ozdravljenje plemena. Ona bi morala skociti s visoke litice iznad Velike rijeke." Kad su to culi ostali, pognuse glave, i razidjose se u sutnji. No vijest brzo prostruji selom. Mlade se djevojke zavukose u satore, ocekujuci da ce se neka od njih odluciti na zrtvu. Ali nijedna to ne ucini. Za to vrijeme nevjesta i zenik uzivali su u medjusobnoj ljubavi. Njih nije taknula strasna boljka. No kad je prosao dan i sisla vecer, nevjesta primjeti na licu svojega muza znakove nadolazece bolesti. Ona donese vode u krcagu, opere lice muzu, i ostavi krcag kraj njegove postelje. I klizne u noc, a da je nitko nije vidio. U zoru stize do visoke litice. Pope se na njezin vrh, i cekase sunce. Kad je sunce, veliko i sjajno, odskocilo od obzora, mlada zena okrenu lice k nebu, podize ruke, i rece: "Veliki Duse, rasrdio si se na moj narod. Hoces li ukloniti ovu nevolju, ako ja polozim za to svoj zivot? U mojemu je srcu samo ljubav i mir." Ona zatvori oci i skoci u ponor. Toga istoga jutra, ljudi stadose tajanstveno ozdravljivati. Puni radosti, smijali su se i plesali na suncu. Odjednom, netko od njih upita: sto je uzrok te nas je bolest napustila?" Poglavica tada pozove sve djevojke sela. Samo je jedna manjkala. Njegova kci. Mladi ratnik, njezin muz, pohita njenim tragom, a ostali su ga slijedili. Kad su se uvecer nasli na vrhu litice, ugledase u dubini djevojcino tijelo. Sutke sidjose, i ukopase je na mjestu gdje je pala. Onda se njezin otac pomoli Velikom Duhu: "Oce, daj nam znak da si moju kcer, a tvoje dijete, docekao onako, kako njoj dolikuje." U taj cas poce s litice u dubinu padati slap srebrne boje. Oko njega se uskovitla koprena bijele pjene. Na mjestu gdje je slap padao, ubrzo se stvori maleno jezero. Kazu da se pred zoru, na obali jezerca, katkada vidi lik mlade i lijepe zene. Ona zamisljeno gleda put vrha litice, odakle je skocila da bi spasila svojega dragog, i svoj narod.


(Bajka indijanskoga plemena Multnoma, prevela i prepricala V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotic

World Haiku News, White Lotus Anthology, Asahi Haikuist Network, The Heron's Nest, IHS Irish Haiku Society, Knjizevnost Org.



-----------------------------------------------------------------------------


WORLD HAIKU NEWS

Re: Call for submissions. bottle rockets press

From: Stanford M. Forrester

~~~~~~~~~~~~~~~

Call for submissions. bottle rockets press will be publishing two different mini-anthologies of haiku and senryu (no haibun or tanka please) in the bottle rockets book series. One will be about "fireflies" the other about "amusement parks/carnivals/country fairs". Send up to 20 poems (previously published or new as long as they are free & clear) for each anthology. Do NOT combine submissions. Include bibliographical info. Please include SASE for reply. No e-mails submissions please for US residents. Submissions can't be returned. Deadline for submission is Sept. 1, 2007. For any questions please contact Stanford M. Forrester at: bottlerockets_ 99@yahoo.com. Cover letters for new poets is highly recommended. Mail separate submissions to:

bottle rockets press
amusement park anthology
P.O. Box 189
Windsor, CT 06095 USA

or

bottle rockets press
firefly anthology
P.O. Box 189
Windsor, CT 06095 USA

we have moved please note!

bottle rockets press
P.O. Box 189
Windsor, CT 06095

bottlerockets_ 99@yahoo.com

submission guidelines and ordering information (subscriptions, back issues, and/or sample copies) can be found on our web site:

www.geocities.com/bottlerockets_99/

[Non-text portions of this message have been removed]

-------------------------------------------------------------------------------





Subject: White Lotus Anthology


For those having an announcement section in magazines, journals, e-zines or own a mailing list, please consider this listing.
White Lotus, a Journal of Short Asian Verse and Haiga, is located online at http://www.shadowpoetry.com/magazine/whitelotus.html

Thank you,

Marie Summers :)


Short Version:

White Lotus will publish a perfect-bound anthology to be released in the spring of 2008 on the subject of lily ponds (includes: water lilies, lotuses, reeds, cattails, dragonflies, koi/goldfish, frogs, and other creatures/plants associated with lily ponds). Haiku, senryu, tanka, haibun, haiga, linked forms, and other Japanese poetry types will be considered. Those interested may submit up to 20 pieces each of any form listed above. Previously published work will be considered with proper credits. All haiga will be printed in black and white only, though the front and back covers will be in color. Interested artists and photographers may submit cover ideas by mail or email attachment. Deadline to submit is January 31, 2008. For copies, send $20.00 US; $25 International per book by check or money order payable to "Shadow Poetry." Cash may be sent, but at your own risk. Editors for the anthology will be Marie Summers, an'ya, Francis Masat, Bette Wappner, and Harriot West. Mail Submissions (SASE required) to: White Lotus Anthology, 1209 Milwaukee Street, Excelsior Springs, MO 64024. Email Submissions: with the subject of "Lotus Anthology" to whitelotus@shadowpoetry.com . For online submissions, orders, and other inquiries, please visit: http://www.shadowpoetry.com/lotus.html.



Long Version:

White Lotus will publish a perfect-bound anthology to be released in the spring of 2008!

Subject: Lily Ponds (water lilies, lotuses, reeds, cattails, dragonflies, koi/goldfish, frogs, and other creatures/plants associated with lily ponds.)

Types: Haiku, senryu, tanka, haibun, haiga, linked forms, and other Japanese poetry types will be considered.

Works: Submit up to 20 pieces each of any form listed above. Previously published work will be considered with proper credits. All haiga will be printed in black and white only, though the front and back covers will be in color. Interested artists and photographers may submit cover ideas by mail or email attachment.

Editors: Marie Summers, an'ya, Francis Masat, Bette Wappner, and Harriot West

Deadline: January 31, 2008.

Copies: $20.00 US; $25 International
Check or money order payable to "Shadow Poetry." Cash may be sent, but at your own risk.

Mail Submissions (SASE required) to:

White Lotus Anthology
1209 Milwaukee Street
Excelsior Springs, MO 64024
Email Submissions: whitelotus@shadowpoetry.com with the subject of "Lotus Anthology"

For online submissions, orders, and other inquiries, please visit: http://www.shadowpoetry.com/lotus.html.

--------------------------------------------------------------------------------------------


Dear Haikuist,
>
> Please participate in an international haiku workshop and contest with an
> "Autumn Trees" theme. Readers of the Asahi Haikuist Network are invited to
> enter up to 3 poems by sending postcards marked "Seinan Jo Haiku Contest"
> to the International Herald Tribune/Asahi Shimbun at 5-3-2 Tsukiji Chuo-ku
> Tokyo, Japan 104-8011. Email can be sent to < is@asahi.com> The deadline is
> Sept. 26. Nine winners will be announced by David McMurray during his
> lecture on "Poems for Mother Earth" to be given Oct. 14
> from 1 to 3 p.m. at the International Village Center in Kita-Kyushu. For
> more information write .
>
> Or, you can find a poster and lots more information about the workshop and
> contest at:
>
> http://seinan-jo.com/haiku
> http://www.seinan-jo.com/haiku/id110.html
> www.asahi.com/english/haiku/
>
> We look forward to hearing from you,
>
> David McMurray
> Asahi Haikuist Network

---------------------------------------------------------



Dear Friends, Readers, and Heron's Nest contributors,

The September issue of The Heron's Nest is now available for your
reading
pleasure at . As always, earlier issues

are accessible as well; from the home page simply click on "Volume
Contents"
to read any of the thousands of haiku that have graced our pages over
the past eight years.

-----------------------------
The Heron's Nest
http://www.theheronsnest.com/

----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Dear All

The new issue of Shamrock Haiku Journal, the online magazine of the
Irish
Haiku Society, is now available at
www.freewebs.com/shamrockhaiku/currentissue.htm Shamrock is an
international quarterly online journal that publishes quality haiku,
senryu
and haibun in English, and has a home page at
www.freewebs.com/shamrockhaiku

Shamrock Haiku Journal is calling for submissions from local, national
and
international haiku poets for the next issue, which will be out in
early
December 2007. Please submit your work to Dr. Anthony Anatoly
Kudryavitsky,
Editor, at irishhaikusociety[at]hotmail.com

The deadline for submissions is November 31st, 2007. See submissions
guidelines at www.freewebs.com/shamrockhaiku/submissions.htm Please
note
that haibun submissions are closed until January 2008.

Also, please find attached Irish Haiku Society News, the latest issue.

Regards,


Anthony Anatoly Kudryavitsky
Irish Haiku Society
http://www.freewebs.com/irishhaiku

---------------------------------------------------------------

Dear Friends, Readers, and especially ARTISTS!

I want to remind you that October 1st is the deadline for you to
submit artwork to the Third Annual Heron's Nest Illustration Contest.
For submission guidelines, please navigate to:


We look forward to receiving your work!

Another reminder:

I am currently taking orders for Volume IX, the upcoming perfect-bound
annual edition of The Herons Nest. It is going to be another marvelous
collection. If you can swing getting in your order in early that would
be great.

Thank you, and may your inspirations be plentiful,

Christopher Herold

---------------------------------------------------------------------------


> Obavijest!>> Rekonstrukcija portala za knjizevnost - www.knjizevnost.org je zavrsena.> Od novih sadrzaja, nudimo kolumnu i rubriku za poeziju i prozu.> U rubrici za poeziju i prozu ce se objavljivati radovi koji se posalju na > nas e-mail, a koji zadovolje osnovnu kontrolu kvalitete.> Podsjetimo, knjizevnost.org je internet portal za knjizevnost koji donosi > svakodnevne vijesti iz svijeta knjizevnosti.> Svi knjizevni natjecaji naseg govornog podrucja su skupljeni na jedno > mjesto.> Knjizevne kritike o djelima domacih i stranih autora i intervjue.> Podaci o festivalima, susretima, mogucnostima za knjizevnike i ljubitelje > knjizevnosti.>> Portal treba suradnike!>> Javite se!>> Veseli pozdravi!>> Goran Karanovic>>> knjizevnost.org




Ovogodišnji ex tempore - preostali


27.09-30.09.2007
„Ex tempore“ Grožnjan
TZ Grožnjan, Umberta Gorjana 3,
Tel: 052/ 776 131


Ukoliko doznate za jos koji likovni susret ili haiku natjecaj, najljepse molim javite mi.

pozdrav, boro

KUPAC I PRODAVAC

Burhanudin je jednom prilikom dozvolio jednom svom uceniku da mu kaze najgrublje i najuvredljivije reci. Ne rekavsi mu nista za uzvrat on saceka da ucenik ode, i na pitanje svog prijatelja Junusa da to nije mozda nacin da se ucenik kazni i navede sebe samog da sagleda u kakvoj je dusevnoj situaciji, on odgovori: "Vise ga necemo videti jer je zakljucio da nisam sposoban da odgovorim na njegove izazove i stoga ce otici negde drugde." "Da li su to nacini", upita Junus, "koje primenjujete da biste se oslobodili ljudi koji vas uznemiravaju?" "To nije sredstvo", rece Burhanudin, "to je nacin pomocu koga dajem coveku ono sto on sam zeli. On zeli nekoga sa kim moze da se svadja i preganja. Ja odbijam da budem taj covek, a on onda trazi nekog drugog jos strasnijeg. Tako trazeci na kraju pronalazi nekog ko uziva u svadji. Na taj nacin pomogli smo da se sretnu kupac i prodavac. Ako ovom coveku ne mogu da pomognem dajuci mu ono sto imam, na kraju krajeva mogu da mu pomognem da nadje ono sto stvarno zeli."


(Hazrat Inajat Kan, DEO BLAGA SUFI ISLAMA, prevod Milan Zivkovic)

MOGUCNOSTI



Ibn Halim pitao sufi ucitelja: "Kako imas vremena da procitas tolike knjige?" On rece: "Imam vremena za ono sto citam." Tada Halim shvati da ovaj nema knjiga uoste. "Kako dolazis do svog znanja?" Sufi priznade: "Telepatijom." Halim rece: "Zasto to krijes od svojih ucenika?" On rece: "Da bi ih usredsredio na ono sto je receno, a ne na onog ko kaze kako je saznao ono sto govori." Halim tad rece: "Izgleda da obelodanjivanje toga kvari mogucnosti nekog coveka da stekne znanje. Zasto to onda meni kazes˝?" Sufi rece: "Tvoje su sanse vec bile upropascene pre nego sto si dosao kod mene." Halim upita: "Ima li nade za mene?" "Ne. Sve dok pokusavas da navedes sufiste da govore tvojim jezikom. Ako koristis svoj jezik postajuci sve nezadovoljniji jer upotrebljavas jezik nezadovoljnog:" "Zar nezadovoljstvo ne vodi zeljom za promenom?" "Suvise malo nezadovoljstva ne podrazumeva postojanje zelje za promenom. Suvise nezadovoljstva pak oznacava nesposobnost za vrsenje promene."


(Hazrat Inajat Kan, DEO BLAGA SUFI ISLAMA, prevod Milan Zivkovic)

TRGOVAC I DIJAMANT


Zivio jednom bogati trgovac dijamantima. No on nije bio samo trgovac. Bio je i mudrac. Jednoga je dana sjedio sa svojim drustvom, kad mu sluga donese vijest da je nestao vrlo skupocjen dijamant. cuvsi to, trgovac nacas zatvori oci, a onda promrmlja: "Prekrasno! Uistinu prekrasno!" Prodje sat vremena i sluga mu dojavi veselu vijest: dijamant je pronadjen. Trgovac i opet zatvori oci, trenutak utonu u tisinu, potom rece: "To je uistinu prekrasno! Doista prekrasno!" Ne mogavsi razumjeti trgovcevo ponasanje, jedan ga njegov prijatelj upita: "Objasni mi zasto si upotrebio iste rijeci i kod gubitka, i prigodom dobitka? U cemu je tajna takvoga usklika?" Trgovac mu mirno odgovori: "Ja cijenim tisinu i spokoj svoga uma vise od dijamanata. Ja sam tragatelj za neiscrpivim blagom duhovnih vrlina. Kada su mi javili da je skupocjeni dijamant nestao, pogledao sam u sebe da bih vidio hoce li se moj um uznemiriti i izgubiti svoju dragocijenu ravnotezu i mir, zaradi necega sto je tako prolazno kao sto je stvar po imenu dijamant. I otkrio sam da moj um nije izgubio svoj mir i svoju ravnotezu. Stoga sam rekao: "Prekrasno!" A kada me je sluga obavijestio da je dijamant pronadjen, opet sam pogledao u sebe da bih vidio hoce li se um ushititi, izgubiti svoju ravnotezu i stalozenost zbog dogadjaja, u kojih nema stalnosti. I otkrio sam da se moj um vise brinuo o unutarnjemu blagu, koje nazivamo bozansko jastvo, nego sto se zabavio predmetom svjetovnoga znacaja, kao sto je dijamant. Zbog toga sam rekao: "Prekrasno! Uistinu prekrasno!"


(Prica, koja kruzi Azijom, prijevod V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica sacinila Vesna Krmpotic

CAR I GUSAR


U svojoj knjizi De Civitate Dei, Augustin izvjestava o stanovitomu Diomedu, gusaru, koji je sa svojom galijom zadugo bio strah i trepet mora. Diomed je presretao trgovacke ladje, pljackao ih je, i potapao. On je dobro znao da je na njega velika povika, i da ga pokusavaju uhvatiti bojni brodovi cara Aleksandra. "Nije Aleksandar nista bolji od mene," obicavao je govoriti Diomed. Onda, jednoga dana, Diomedovu galiju presretose i opkolise tri carske galije. Poslije zestoke bitke, Diomeda zarobise i dovedose pred cara. Gusar je stajao pred Aleksandrom uspravan i bez straha. Gledao ga je pravo u oci. Aleksandar se zadivi Diomedovu junastvu. "Kako se usudjujes˝ uznemiravati puteve mora?" upita ga car. "A kako se ti usudjujes˝ uznemiravati puteve zemlje?" odbrusi mu gusar. "Zato jer je u mene samo jedna galija, proglasen sam gusarom i pljackasem. A ti, u koga su nebrojene vojske, kojima osvajas svijet, proglasen si carem i pobjednikom. Razlika je izmedju nas samo u broju ladja i vojnika." Aleksandar skoci na noge, nakan pogubiti Diomeda. Ovaj se nasmija. "Evo, ne umijes suzdrzati svoj gnjev, iako si veliki osvajac˝. A ja, tvoj zarobljenik, ne bojim ti se reci istinu u lice. Ja imam vise postovanja prema sebi, no sto ga ti prema sebi imas. Jer ja postujem istinu, a tko postuje istinu i hrabar ju je izreci, taj postuje sebe." Aleksandar se zacudi ovim rijecima. Njegov se bijes ohladi. On naredi da se Diomed raskuje. Ponudi ga ohladjenim vinom, i zamoli ga da nastave razgovor. "Bio bi grijeh tebe ubiti, ili te strpati u tamnicu," rece iskreno car. "Volio bih kad bi ti pristao sluziti dobru, jer je u tebe bistar i pravedan duh." "Ja jesam gusar, i ja jesam otimao ono, sto nije moje. Ali ja to priznajem, dok tebi ne pada na pamet da to isto za sebe priznas˝. No jedan je zakon za sve jednak. Ne moze za jedne biti bijel, a za druge crn. I taj zakon nije izmislio covjek, vec je taj zakon od Boga." "Uistinu, tako je," rece car. "Molim te, nastavi." "Ako se moja sudbina okrene na sretnu stranu, ja bih mogao postati bolji od tebe," uzvrati gusar. "A da si ti bio losije srece, tvoje bi ime zloglasnije od mojega." Aleksandar se i opet zadivi ovim rijecima. "Promijenit cu tvoju sudbinu," rece nato. "Pa ti pokazi da si bolji!" I car mu dodijeli naslov i polozaj velikasa, i povjeri mu poslove sudstva. Prica se da od Diomeda ne bijase pravednijega i nepotkupljivijega suca, koji je bio pristran samo prema pravdi, i koji je postovao istinu, koliko i sebe.

(Gesta Romanorum, prevela i prepricala V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotic.