Gen-eralno pored

15.12.2012.

Već je poznato da neku prethodno raširenu auto-kartu ili raspakovano uputsvo za korištenje nekog lijeka koje se nalazi u kutiji, nije moguće vratiti u prvobitno stanje. Taj talenat nema niko!!! Neke druge talente, koje sam dugo istraživala u mojoj obitelji, ima samo polovica, druga polovica ostaje zauvijek uskraćena za to.

Naprimjer, odlaganje čarapa u korpu za prljavo rublje. Gen za to definitivno visi na jednom krajičku x-kromozoma, koji y-kromozomu potpuno nedostaje. Ovo je, pored sljepila za boje, prvenstveno bolest muškog primjerka homo - sapiensa, a sastoji se u tome, da čarape, ne samo da su uvijek okrenute naopako, nego pri ubacivanju u korpu za rublje obično završe pored nje. Ako se jos radi o bijelim sportskim čarapama, punim prašine i znoja onda se može pretpostaviti kakav miris vreba slijedećeg posjetioca kupatila.




U istu kategoriju sa bacanjem čarapa pored korpe za rublje spada i sljepilo na kantu za smeće. Nijedno muško stvorenje sa ovim defektnim kromozomom neće primjetiti da je kanta za smeće puna i da bi je trebalo isprazniti !!! Naprotiv, prazna čaša od jogurta ili vrećica od čipsa će nasilnim tiskanjem ostalog smeća naći još malo mjesta u kanti. Nije bitno što će pri tome vrećica za smeće od tog stalnog pritiska puknuti i što će ženski dio stanara morati vući cijelu kantu do kontejnera, isprazniti i vratiti nazad. Ovo naravno važi ako muški primjerak kuće ima ovu vrstu sljepila. U protivnom slučaju, papir od pojedene čokolade ne završi ni u kanti za smeće nego ostane jednostavno na stolu ili na kauču (ponekad i ispod njega).

Nedavno sam pročitala da su neki naučnici (muškarci) otkrili donedavno nepoznatu vrstu dinosaurusa. To me navodi na pitanje kako to da muškarci previde stvari koje su očite ali zato pronađu četiri metra dugog dinosaurusa sa kojim niko nije računao da uopće i postoji? I šta je uradio cijeli tim te ekspedicije sa praznim vrećicama od pojedenog čipsa ili praznih plastičnih čaša od jogurta...i na kraju...gdje su njihove prljave čarape završile svoj put nakon što je Dino iskopan iz pjeska pustinje Gobi?

Imam u vezi toga jednu pretpostavku: Mislim da su sve te stvari završile u jednom kutu rupe u kojoj je ležao kostur dinosaurusa a pošto je rupa zatrpana da ne bi niko upao u nju, to je bilo pravo rješenje. Stvari su pokrivene nemarnošću i zaboravljene su.

I za nekoliko tisuća godina, novi stanovnici zemlje će se čuditi okamenjenim čarapama i praznoj ambalaži. Jedan kamičak u mozaiku povjesti homo-sapiensa klicaće pobjednički: „Napokon je sada postalo jasno zašto su izumrli! Sve žene su se odselile na pusti otok da bi u miru punile korpe za rublje i praznile kante za smeće a muškarce sa defektnim genom jednostavno ostavile same. I nakon njih nastali smo mi... hobotnice ( sa osam "ruku") … i preuzele zemlju. Za ovakvo otkriće otvorimo danas konzervu sa ribom i nazdravimo!!!“

I nakon toga uredno su bacili konzervu zajedno sa poklopcem u kantu za smeće. Na kraju krajeva novi stanovnici zemlje naučili su nešto iz grešaka procesa evolucije.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.