|
BLOKIRANI-UNUTARNJI DUGOVI Fenomen blokiranih javio se u našem sustavu prije nekoliko godina, međutim njegovi uzroci i pojavni oblice starog su datuma i sežu sve do bivše države. Naime taj spoj uzročnosti važno je shvatiti jer on objašnja samu epistemiologiju problema.U socijalizmu su pojave nelikvidnosti u nefinancijskom sektoru pripisivane disfunkciji pravnog sustava koji nije mogao funkcionirati uslijed subjektivnih razloga.Međutim analize samog problema pokazale su kako su uzročnosti te pojave ležale u disfunkciji financijskog sustava koji je bio blokiran imobilnošću kapitala(financijski je sustav bio integriran u sustav vlasništva).Pokušaji da se problem riješi mehanizmima multilateralne kompenzacije što je forsirano, nije međutim mogao polučiti rezultate upravo zbog organskog defeta prethodno navedenog. U Hrvatskoj državi pojava je unutarnjih dugova(nelikvidnost) ponovno zabilježena, što je u razdoblju do 2000.objašnjavano usporenom transformacijom sustava.Analize koje su međutim rađene za razdoblje do 2007. otkrile su kako je disfunkcionalna narav sustava zadržana, međutim sam je problem i dodatno potaknut radikalnom tećajnom politikom(manjak kunskog novca). Nastupom financijske krize 2008. unutarnji dugovi ponovno ekspandiraju, ali se od prethodne njihove lokacije na područje nefinancijskog sektora i javnih službi, on prenosi i na sektor građanstva gdje se javlja novi fenomen tzv. blokirani.Tijekom 2014 i 2015 godine zakonom se pokušava razriješiti problem međutim mehanizam u primjeni(predstećajne nagodbe) koji u osnovici predstavlja oblik poznate multilateralne kompenzacije, pokazao se nefunkcionalnim budući da je sav teret prebacio na manje gospodarske organizacije čine je krug nelikvidnosti ponovno generirao samo s odgođenim učincima.Počevši od 2008 godine uslijed utjecaja opće krize dolazi do rasta nezaposlenosti što uz porast kreditnog rizika formira novu pojavu već spomenute tako zvane blokirane.Pitanje blokiranih kao ekonomski, ali sve više i socijalni i politučki problem, narasta. Rješenja koja se nude ovdje mahom su temeljena na formulacijama pravnog sustava što rješenje odgađa a problem penetrira sve više u pravcu društvenog sindroma.Nedostaje organski pristup pitanju blokiranih koji ću u nastavku pokušati objasniti i programirati. Kada se problem dugova razmatra integralno onda je u prvom redu potrebno lučiti vanjske od unutarnjih dugova ukoliko se radio dvovalutnom području što je upravo kod nas slučaj.Naime prema definicija nacionalnog dohotka vanjski dugovi izravno utjeću na njegov opseg, suprotno unutarnji su dugovi bez utjecaja na visinu nacionalnog dohotka, oni se javljaju tek kao knjgovodstvena zabilješka koja pruža informacije za budućnost, ali i prenosi nastale asimetrije iz prošlosti, što znaći da djeluje negativno na budućnost obarajući stupanj elastićnosti sustava.Naravno sve to vrijedi kada se razmatra makroekonomska paradigma što čini također naš sustav dugova(njeov opseg i socijano-ekonomske posljedice). Prijedlog rješenja problema blokiranih i općenito unutarnjih dugova polazi od postake kako je u načelu registrirane dugove potrebno brisati ili pak reprogramirati što predstavlja jednu od varijanti rješenja,Remodeliranje unutranjih dugova ima u našim okolnostima brojne prednosti.Na prvom se mjestu ovdje otvaraju mogućnosti rasta potrošnje koja u aktualnoj situaciji čini temeljni generator rasta budući da je njenim ograničenjem dodatno blokiran imobilizirani financijski sustav; Također financijski se sustav relaksira budući da brojna nenaplaćena potraživanja ionako neće biti nikada naplaćena dok će se istodobno pokrenuti kredini potencijali banaka .I konačno narasli se socijalni problemi društva bitno ublažavaju.Ovome treba pridodati kako je prijedlog u tijeku kojm se primarni gubitak banaka kompenzira smanjenjem poreznog opterećenja neprihvatljiv jer banke riješava rizika blokada i otvara im nove kreditne mogućnosti da bi ih i dodatno nagradio sredstvima poreznih obveznika.Nefinancijski sektor bi glede dugova podvrguti reprogramu, dugove učiniti transparentnim i reprogramirati njihovo dospijeće za najmanje pet godin, otvarajući istodobno mogućnost njihovog otkupa uz progresivnu diskontnu stopu. diskont. |
