Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
četvrtak, 12.03.2015.
Posebna prilika: razmišljajmo o poeziji
Ako me iznebuha pitate, vjerojatno ću vam reći da moja osobnost nije dovoljno tankoćutna za razumijevanje i čitanje poezije; da sam previše prozaična da bih se mogla uživjeti u poeziju.
S druge strane, jedna od mojih najintimnijih tajni jest da sam više prepoznatljivosti i uspjeha stekla pišući poeziju nego prozu, i da, unatoč tome što je ne razumijem i često izbjegavam, poeziju ipak volim.
Zato su me razveselila dva TEDTalka na koja sam nedavno naletjela – oba s nezavisnih TEDx događaja – jednog iz Exetera, a drugog iz Rio de la Plata.
Prvi govornik je Harry Baker, student matematike koji je slučajno prisustvovao večeri slam poezije i tamo osvojio prvo mjesto svojom ljubavnom pjesmom za usamljene proste brojeve (u konkretnom slučaju, broj 59), zbog čega je sudjelovao u svjetskom slam natjecanju u Parizu, te tamo također pobrao ovacije. Njegove nevjerojatno vješte igre riječi su neprevedive, zbog čega preporučujem gledanje u izvorniku (uz eventualno titlove na engleskom), ali pjesme mu imaju toliko duha da sam čitav govor odgledala otvorenih usta.
Druga govornica se zove Christina Domenech, radi se o argentinskoj spisateljici i filozofkinji koja je održavala brojne radionice i konferencije o kreativnom pisanju, a njezin TED govor se odnosi na radionicu poezije koju je pokrenula u jednom argentinskom zatvoru. Priča je to koja govori o oslobođenju iz uzništva kroz riječi i kroz kreativnost, a zbog pojavljivanja njezinog gosta koji je izgovorio svoju pjesmu, govor je posebno dirljiv.
Oznake: poezija, ted.com, harry baker, christina domenech
ponedjeljak, 23.02.2015.
Za ove žene, čitanje je čin hrabrosti
Danas vam donosim govor na koji sam naletjela na TED-u. Riječ je o govoru Laure Boushnak, pod naslovom „For these women, reading is a daring act“. Govornica u svom govoru problematizira pitanje prisilne neobrazovanosti i nepismenosti žena u arapskom svijetu. Ona je naime, fotografirala žene u arapskom svijetu koje su se izdigle iznad očekivanja okoline, naučile čitati i pisati i uspijevaju se obrazovati kako ne bi bile ovisne o svojim očevima, muževima i braći.
Našla sam se zatečena osjećajem nemoći koji zacijelo mora obuzimati žene koje bez osnovne vještine čitanja ne mogu adekvatno niti brinuti o kućanstvu, jer ne mogu upravljati novcem, nabavljati namirnice niti se informirati o nabavi namirnica.
Zato na današnji dan iskazujem zahvalnost da sam, unatoč postojanju nejednakosti između žena i muškaraca u Hrvatskoj, ipak blagoslovljena time što sam rođena ovdje, što sam kao djevojčica imala istu mogućnost obrazovanja kao dječaci, i što sam tako mogla steći vještinu čitanja, koja mi je postala najdražim hobijem i umijećem koje mi je obilježilo život.
Oznake: ted.com, laura boushnak, čitanje kao čin hrabrosti, ženska prava
subota, 18.10.2014.
Neobična otpornost knjige
Neki dan sam na Net.hr-u pročitala vijest koja me prilično razveselila: donijeli su vijest da je papirnata knjiga ponovno u modi, te da pojava e-knjiga nije uspjela zamijeniti „analogne knjige“. Naravno, zanemarivši dvije činjenice iz teksta – gle tko to govori, na Sajmu knjiga u Frankfurtu – što bi govorili nego da im ide sjajno i da ljudi još uvijek vole papirnate knjige, kao i da se ustvari radi o jednoj te istoj priči, samo na različitim medijima, valja zamijetiti da se nije dogodilo to što su neki mračno predviđali – da će e-čitači zamijeniti papirnate knjige, već se e-čitačima zapravo stvorila nova potreba koja je samo kupovinom tih uređaja mogla biti zadovoljena, i da i jedan i drugi medij imaju svoje poklonike i kupce, odnosno vlastito tržište. Čak štoviše, u ekonomskim terminima – samo tri do četiri posto knjižnog tržišta otpada na e-knjige, što se vidjelo tek nakon što se euforija malo stišala. Rast tržišnog udjela e-knjiga se usporio, čemu se dijelom ima zahvaliti i nepopularnosti Amazona kod autora i nakladnika, te činjenici da se nakladnici mogu opredijeliti za specijalizirana područja, što kod Amazona nije slučaj, s obzirom da je isti većinom prodajno orijentiran.
Papirnate knjige su opet u modi, e-knjige ih nisu uspjele zamijeniti
Nakon svega toga, čovjek se nužno mora zapitati u čemu se sastoji ta nevjerojatna otpornost knjige na tržišne i društvene promjene – vjerojatno nije e-knjiga prva zaprijetila popularnosti papirnatih knjiga (čak i ako jest najsličnija „pravoj stvari“), sigurno su ljudi i kod pojave novina rekli: „To je to, knjiga je mrtva!“, da ne spominjem da su to isto rekli i kad se pojavila televizija. Međutim, ti mediji su bili informativne prirode, oni su zamijenili samo onaj segment knjige koji obavještava i poučava, u dijelu i onaj koji zabavlja, ali ne radi se o istoj vrsti zabave kakvu pruža knjiga.
Što se tiče e-knjiga, postoji mogućnost da će njihova cijena, kao i cijena e-čitača, uskoro biti pristupačnija nego cijena papirnatih knjiga, ako to i nije već slučaj. Zasad, ovisnost o pristupu internetu i izvoru struje je ograničavajuća okolnost za e-knjigu, kao i činjenica da je demografija kojoj se obraća tržište e-knjiga sasvim drugačija od one koja još uvijek kupuje papirnate knjige. Ono što papirnatu knjigu izdvaja je, osim sadržaja, i njezina opipljivost, njezina oprema, pa i to govori u prilog ovom mediju.
Ali ima nešto što je zajedničko papirnatim i e-knjigama: dobra knjiga uvijek predstavlja tajna vrata u drugi svijet. Pisac Mac Barnett je upravo tako nazvao svoj govor na TED-u u kojemu govori o tome kako se fikcija iz knjige fluidno prelijeva u stvarni svijet i kako, iako znamo da fikcija nije istina, vjerujemo da ona to jest. Prekrasan govor, pogledajte.
Oznake: sajam knjiga u frankfurtu, Amazon, net.hr, ted.com, mac barnett, e-knjiga
