Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
subota, 17.09.2022.
Andreja Kostelić-Martić: „Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu“
Nije tajna da je društvena (i pravna) pojava mobinga, odnosno psihičkog zlostavljanja na radnom mjestu, stvar od mog posebnog interesa. Tako da kad god se zateknem u mogućnosti čitati literaturu na temu mobinga, to ne propuštam.
Sada je na redu bila knjižica Andreje Kostelić-Martić, psihologinje koja radi na milanskoj Klinici za rad, pod naslovom „Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu“. Knjiga je također relativno starija, kod nas je u izdanju Školske knjige objavljena 2005. godine, prije nego što se o mobingu uopće ozbiljno govorilo kod nas, i govori o mobingu manje iz pravne perspektive, što češće možemo sresti u javnosti, medijima i literaturi, a više o mobingu sa stajališta psihičkog stanja žrtve, psihološkog profila zlostavljača, okoline pogodne za pojavu mobinga i slično.
Ono što je u knjizi zbilja konkretno i što najviše pomaže praksi, jesu praktični primjeri, odnosno slučajevi mobinga koji govore u čemu se sve mobing može ogledati – mi možemo teoretizirati da se mobing može ogledati u neprimjerenom obraćanju, u ignoriranju, ogovaranju i slično, ali tek kada pročitamo slučaj „recepcionara u hotelu“ ili „tajnice u bolnici“, shvaćamo koji mehanizmi dovode do mobinga i koje ga okolnosti eventualno pogoršavaju. Zato je meni u čitanju najdragocjeniji bio upravo taj kazuistički pristup, jer za primjere mobinga često nemamo nikakvu periodiku niti stručnu literaturu koja bi ih okupljala.
Naravno, tu je pregled europske i hrvatske regulative koja je bila važeća u 2005. godini, a koja se, govoreći barem za Hrvatsku, od tada nije značajno mijenjala, osim što ima više prakse i više javnih zagovornika rješavanja i olakšavanja problema mobinga. Važno je napomenuti da je mobing i veliki društveni problem, koji uzrokuje povećanje broja sati bolovanja te prijevremeno umirovljenje pojedinih radnika i njihovu raniju radnu nesposobnost, da statistike kažu da na radnom mjestu mobing doživljava od pet do čak 25% radnika, ovisno o statističkim podacima; da je u sjevernim europskim zemljama taj postotak veći jer je temperament drugačiji, pa je krajnje neuobičajeno vidjeti u Švedskoj nadređenu osobu koja će vikati ili će se neprimjerenim tonom ili rječnikom obraćati podređenima, dok je u južnim zemljama (pa i u Italiji, čije područje proučava autorica) takvo obraćanje i postupanje nadređenih normalizirano.
Zbog toga i zbog eventualnog osobnog iskustva s mobingom (koji vam nikako ne želim), toplo preporučujem čitati literaturu, informirati se i tražiti pomoć prije nego što situacija eskalira i naruši se zdravlje.
Oznake: andreja kostelić-martić, mobing, zlostavljanje, rad, radno mjesto, Zdravlje i bolest
