Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
četvrtak, 26.01.2012.
EKONOMIJA ČETVRTKOM: Barack Obama: "Snovi mojega oca"
S obzirom da je četvrtak na ovom blogu rezerviran kao dan za ekonomske i političke teme, vezano uz knjige koje sam čitala i čije sam prikaze radila za specijalizirani mjesečnik za poduzetnike koji je pod nazivom Slavonski Poduzetnik, a da je ta suradnja završila prilično neslavno (po moj planirani budžet), odlučila sam ih ponovno objaviti na ovaj način, radi vaše zabave, informacije i edukacije.
Što je sanjao otac predsjednika Amerike
U ovom broju slavonskog Poduzetnika predstavljamo vam inspirativnu autobiografiju novopečenog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Baracka Obame. Naslovljena „Snovi mojega oca“ i podnaslovljena kao „Priča o rasi i naslijeđu“, ova autobiografija progovara o pitanjima koja naprednu Ameriku još uvijek more kao i prvog dana kad su se pojavila – pitanja rasizma, nepovoljnijeg položaja crnaca u američkom društvu i osjećaja pripadnosti državi i društvu za sve Amerikance, ma koje rase i boje kože bili.
Autobiografija „Snovi mojega oca“ prema New York Timesu ovih je dana uspješnica br. 1, a kod nas je objavljena u izdanju Naklade Zadro. Zanimljivo je spomenuti i da je ovo drugo američko izdanje te autobiografije, jer je prvo izdanje Obama napisao i objavio prije gotovo deset godina kad je postao prvi afroamerički predsjednik uvaženog Harvard Law Reviewa. Iako je u predgovoru ovome novom izdanju Obama tvrdio kako je, nakon što je napisao ovu autobiografiju, zaključio da će njegova karijera pisca biti kratkog vijeka. Međutim, treba reći i to da je stil „Snova moga oca“ pitak i liričan i da se ova autobiografija pokazala kao poetična i egzotična priča jednog doista nadprosječnog života.
U određenom je smislu Barack Obama bio prava osoba koja će ponovno otvoriti osjetljiva pitanja koja su brinula i još uvijek brinu Ameriku: rođen na Havajima od majke bjelkinje sa američkog Srednjeg Zapada i oca koji je u to vrijeme bio kenijski student na razmjeni, do desete godine je živio i na egzotičnim Havajima i u Indoneziji s majčinim drugim mužem. Izloženost različitim utjecajima pobudila je kod njega socijalnu osjetljivost na rasna pitanja, te se nakon koledža odlučio baviti upravo društvenim organiziranjem (pandan „društvenom organiziranju“ u Americi 1983. godine kod nas bi bila današnja djelatnost udruga civilnog društva, čija su nastojanja usmjerena upravo na načine na koje lokalne zajednice mogu bolje funkcionirati). Svoje prve napore kod društvenog organiziranja učinio je prvo u New Yorku, a zatim i u crnačkim lokalnim zajednicama u Chicagu.
Također, iako se ova autobiografija naziva „Snovi moga oca“, ona progovara i o drugim osobama koje su Obamin život učinile iznimnim. Poglavito se to odnosi na njegovu majku te majčine roditelje koji su živjeli na Havajima, majčinog drugog muža Loloa, i Obaminu polusestru Aumu.
Autobiografija Baracka Obame „Snovi mojega oca“ možda vam neće moći reći kako se postaje najmoćniji čovjek svijeta, ali će vam sigurno, barem djelomično moći prenijeti djelić atmosfere oko ovog karizmatičnog čovjeka i nekoliko savjeta kako što punije proživjeti život. Ovu knjigu stoga možemo preporučiti i kao idealan božićni poklon za prijatelje i poslovne partnere.
Barack Obama: „Snovi mojega oca – priča o rasi i naslijeđu“, Naklada Zadro, Zagreb, 2008., tvrdi uvez, 422. str.
U ovom broju slavonskog Poduzetnika predstavljamo vam inspirativnu autobiografiju novopečenog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Baracka Obame. Naslovljena „Snovi mojega oca“ i podnaslovljena kao „Priča o rasi i naslijeđu“, ova autobiografija progovara o pitanjima koja naprednu Ameriku još uvijek more kao i prvog dana kad su se pojavila – pitanja rasizma, nepovoljnijeg položaja crnaca u američkom društvu i osjećaja pripadnosti državi i društvu za sve Amerikance, ma koje rase i boje kože bili.
Autobiografija „Snovi mojega oca“ prema New York Timesu ovih je dana uspješnica br. 1, a kod nas je objavljena u izdanju Naklade Zadro. Zanimljivo je spomenuti i da je ovo drugo američko izdanje te autobiografije, jer je prvo izdanje Obama napisao i objavio prije gotovo deset godina kad je postao prvi afroamerički predsjednik uvaženog Harvard Law Reviewa. Iako je u predgovoru ovome novom izdanju Obama tvrdio kako je, nakon što je napisao ovu autobiografiju, zaključio da će njegova karijera pisca biti kratkog vijeka. Međutim, treba reći i to da je stil „Snova moga oca“ pitak i liričan i da se ova autobiografija pokazala kao poetična i egzotična priča jednog doista nadprosječnog života.
U određenom je smislu Barack Obama bio prava osoba koja će ponovno otvoriti osjetljiva pitanja koja su brinula i još uvijek brinu Ameriku: rođen na Havajima od majke bjelkinje sa američkog Srednjeg Zapada i oca koji je u to vrijeme bio kenijski student na razmjeni, do desete godine je živio i na egzotičnim Havajima i u Indoneziji s majčinim drugim mužem. Izloženost različitim utjecajima pobudila je kod njega socijalnu osjetljivost na rasna pitanja, te se nakon koledža odlučio baviti upravo društvenim organiziranjem (pandan „društvenom organiziranju“ u Americi 1983. godine kod nas bi bila današnja djelatnost udruga civilnog društva, čija su nastojanja usmjerena upravo na načine na koje lokalne zajednice mogu bolje funkcionirati). Svoje prve napore kod društvenog organiziranja učinio je prvo u New Yorku, a zatim i u crnačkim lokalnim zajednicama u Chicagu.
Također, iako se ova autobiografija naziva „Snovi moga oca“, ona progovara i o drugim osobama koje su Obamin život učinile iznimnim. Poglavito se to odnosi na njegovu majku te majčine roditelje koji su živjeli na Havajima, majčinog drugog muža Loloa, i Obaminu polusestru Aumu.
Autobiografija Baracka Obame „Snovi mojega oca“ možda vam neće moći reći kako se postaje najmoćniji čovjek svijeta, ali će vam sigurno, barem djelomično moći prenijeti djelić atmosfere oko ovog karizmatičnog čovjeka i nekoliko savjeta kako što punije proživjeti život. Ovu knjigu stoga možemo preporučiti i kao idealan božićni poklon za prijatelje i poslovne partnere.
Barack Obama: „Snovi mojega oca – priča o rasi i naslijeđu“, Naklada Zadro, Zagreb, 2008., tvrdi uvez, 422. str.
