Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
utorak, 27.09.2011.
Arnd Schneider i Oscar Zarate: „Mafija za početnike“
Prije otprilike tjedan-dva prenijela sam link kolege blogera o knjizi koja govori o tome što brokeri s Wall streeta mogu naučiti od mafijaša. I sama ponukana tom preporukom, odlučila sam više naučiti o mafijaškom načinu života, ne bih li izvukla korisne pouke i poslužila se onom starom izrekom: „Ako nikako drugačije, onda pošteno!“
Knjiga iz naslova je zapravo izdanje svojevrsnog stripa „for dummies“ koje pripada Biblioteci za početnike Naklade Jesenski i Turk. Pa tako možete naći i Freuda za početnike, Platona za početnike, Feminizam za početnike, Genetiku za početnike, Sociologiju za početnike, Kaos za početnike i drugo. Doista podsjeća na niz priručnika za služenje računalom i druge vještine sa sufiksom „for dummies“ odnosno „za neznalice“. Također, podsjeća na niz Blefsikona iz izdanja Mozaik knjige koji je na isti način laicima približavao određeno područje. Ja takve knjige podržavam jer predstavljaju dobar i zanimljiv uvod u područje koje namjeravate istraživati i mogu vas uputiti u niz drugih zanimljivih priručnika i knjiga koje možete pročitati ukoliko se želite baviti određenom temom ili područjem (tako je bar u slučaju ove knjige, na kraju se nalazi lista naslova iz koje su autori izabrali osnovne pojmove i definicije). Međutim, za osnovno upoznavanje s temom ja sam definitivno izabrala krivo područje, jer sam čitajući tekst i gledajući slike ustanovila da o ovoj temi znam i više nego što sam mislila, ne samo zbog čitanja „Kuma“, već i zbog pohađanja kolegija koji se naziva „Suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta“. Naime, pod pojmom mafije se danas podrazumijevaju brojne organizacije međunarodnog kriminaliteta koje se bave nizom nedozvoljenih aktivnosti od kojih su vjerojatno najvažnije krijumčarenje droge i trafficking radi prostitucije. Tu možemo nabrojiti američku Cosa Nostru, izvorne talijanske organizacije poput N'Dranghete i Cammore, ali i kineske Trijade i japanske Yakuze. O podrijetlu riječi, nastanku i razvoju tzv. izvorne sicilijanske mafije se vrlo malo pouzdano zna. Riječ „mafia“ navodno je kratica slogana Morte Ai Francesi Italia Anela (Smrt Francuzima, Italija izdiše!) iz 1282. godine kad su se srednjovjekovni sicilijanski vitezovi borili protiv Francuza. Ili je moguće da se to kratica slogana Mazzini Autorizza Furti Incendi Avvelenamenti (Mazzini-revolucionarni nacionalist iz 19. stoljeća – dopušta krađe, palež i trovanja).
Uglavnom, oni koji proučavaju povijest mafije na Siciliji isprva su smatrali da je ona nastala u znak otpora prema došljacima sa Mediterana koji su svako malo porobljavali domicilno stanovništvo, počevši od 8. stoljeća pr.K. s Grcima, pa zatim Kartažani, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Normani i naposljetku Talijani s kopna. Međutim, nije logično da je mafija nastala u znak protesta protiv kolonizatora jer su se oni vremenom pomiješali sa tamošnjim stanovništvom, već je vjerojatnije da je nastala protiv vlastitih gospodara – gabelotta koji su nakon pada feudalnog sustava kroz polunapoličarski sustav izrabljivali seljake-napoličare gore nego njihovi prijašnji gospodari – plemići.
Kako mafija funkcionira? Stvar je u tome da (još uvijek) ne postoji globalna mafija (srećom!), već se radi o labavo organiziranoj strukturi u kojoj pojedinac – mafijaš ima odnose sa onima ispod sebe – ljudima kojima pruža zaštitu u zamjenu za određene usluge (poput ubojstava, krađa, prenošenja droge i sličnog) i onima (uvjetno rečeno) iznad sebe, političarima koji predstavljaju zaštitnike interesa mafije u javnoj, odnosno državnoj sferi, dok zauzvrat mafijaši političarima osiguravaju potporu biračkog tijela od strane onih koji im duguju usluge.
U Italiji je s mafijom ozbiljno zakuhalo u vrijeme Mussolinija, te je velik broj mafijaša otišao u Ameriku, gdje su se počeli razvijati u okvirima Male Italije (Kinezi u Chinatownu i slično) i tako je nastala legendarna Cosa Nostra koja je proslavljena u romanima Maria Puza. U to vrijeme je čast još uvijek bila na cijeni, a valjalo bi reći da ona i nije baš sasvim povezana sa zločinačkim organizacijama.
Cosa Nostru je u svijet ozbiljnog kriminala u Americi lansirala pojava prohibicije.
Pred kraj knjige počela me zabrinjavati činjenica kako je organizirani kriminalitet sveobuhvatan i kako se nalazi u svim sferama društva na način da doslovce nigdje (a ne samo u Hrvatskoj, kako mi Hrvati i Hrvatice s ogorčenjem znamo misliti) ne možete znati ima li mafije u državi ili mafija ima državu.
S obzirom da je ova knjiga izdana 2001. godine, valja reći da statistički podatci za prethodno desetljeće govore da je godišnja dobit organiziranog kriminala u cijelom svijetu u 1994. godini procijenjena na trilijun dolara, koliko je otprilike iznosio i tadašnji američki savezni proračun. Kako se boriti s organiziranim kriminalitetom u tim uvjetima, kad mi se čini da je sve – od plavih koverti do urgiranja pri zaposlenju – jedna
