Arnd Schneider i Oscar Zarate: „Mafija za početnike“
Prije otprilike tjedan-dva prenijela sam link kolege blogera o knjizi koja govori o tome što brokeri s Wall streeta mogu naučiti od mafijaša. I sama ponukana tom preporukom, odlučila sam više naučiti o mafijaškom načinu života, ne bih li izvukla korisne pouke i poslužila se onom starom izrekom: „Ako nikako drugačije, onda pošteno!“
Knjiga iz naslova je zapravo izdanje svojevrsnog stripa „for dummies“ koje pripada Biblioteci za početnike Naklade Jesenski i Turk. Pa tako možete naći i Freuda za početnike, Platona za početnike, Feminizam za početnike, Genetiku za početnike, Sociologiju za početnike, Kaos za početnike i drugo. Doista podsjeća na niz priručnika za služenje računalom i druge vještine sa sufiksom „for dummies“ odnosno „za neznalice“. Također, podsjeća na niz Blefsikona iz izdanja Mozaik knjige koji je na isti način laicima približavao određeno područje. Ja takve knjige podržavam jer predstavljaju dobar i zanimljiv uvod u područje koje namjeravate istraživati i mogu vas uputiti u niz drugih zanimljivih priručnika i knjiga koje možete pročitati ukoliko se želite baviti određenom temom ili područjem (tako je bar u slučaju ove knjige, na kraju se nalazi lista naslova iz koje su autori izabrali osnovne pojmove i definicije). Međutim, za osnovno upoznavanje s temom ja sam definitivno izabrala krivo područje, jer sam čitajući tekst i gledajući slike ustanovila da o ovoj temi znam i više nego što sam mislila, ne samo zbog čitanja „Kuma“, već i zbog pohađanja kolegija koji se naziva „Suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta“. Naime, pod pojmom mafije se danas podrazumijevaju brojne organizacije međunarodnog kriminaliteta koje se bave nizom nedozvoljenih aktivnosti od kojih su vjerojatno najvažnije krijumčarenje droge i trafficking radi prostitucije. Tu možemo nabrojiti američku Cosa Nostru, izvorne talijanske organizacije poput N'Dranghete i Cammore, ali i kineske Trijade i japanske Yakuze. O podrijetlu riječi, nastanku i razvoju tzv. izvorne sicilijanske mafije se vrlo malo pouzdano zna. Riječ „mafia“ navodno je kratica slogana Morte Ai Francesi Italia Anela (Smrt Francuzima, Italija izdiše!) iz 1282. godine kad su se srednjovjekovni sicilijanski vitezovi borili protiv Francuza. Ili je moguće da se to kratica slogana Mazzini Autorizza Furti Incendi Avvelenamenti (Mazzini-revolucionarni nacionalist iz 19. stoljeća – dopušta krađe, palež i trovanja).
Uglavnom, oni koji proučavaju povijest mafije na Siciliji isprva su smatrali da je ona nastala u znak otpora prema došljacima sa Mediterana koji su svako malo porobljavali domicilno stanovništvo, počevši od 8. stoljeća pr.K. s Grcima, pa zatim Kartažani, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Normani i naposljetku Talijani s kopna. Međutim, nije logično da je mafija nastala u znak protesta protiv kolonizatora jer su se oni vremenom pomiješali sa tamošnjim stanovništvom, već je vjerojatnije da je nastala protiv vlastitih gospodara – gabelotta koji su nakon pada feudalnog sustava kroz polunapoličarski sustav izrabljivali seljake-napoličare gore nego njihovi prijašnji gospodari – plemići.
„Ukidanje feudalizma 1812. godine i podjela crkvene zemlje 1860. godine bile su reforme koje su trebale pomoći malim zemljovlasnicima, seljacima i napoličarima. Ono što je trebalo biti zemljišna reforma, preokrenulo se u korist nove klase seoskih poduzetnika. U svojoj su pohlepi gabelotti prisvajali zajedničko zemljište, na kojem su, barem u doba feudalizma, seljaci imali pravo napasati stoku, sjeći šumu i loviti. Kada lokalnom stanovništvu zemlja više nije bila dostupna, posve je razumljivo da su se sitni zakupci poput Franca okrenuli „drugim“ izvorima prihoda.“
Kako mafija funkcionira? Stvar je u tome da (još uvijek) ne postoji globalna mafija (srećom!), već se radi o labavo organiziranoj strukturi u kojoj pojedinac – mafijaš ima odnose sa onima ispod sebe – ljudima kojima pruža zaštitu u zamjenu za određene usluge (poput ubojstava, krađa, prenošenja droge i sličnog) i onima (uvjetno rečeno) iznad sebe, političarima koji predstavljaju zaštitnike interesa mafije u javnoj, odnosno državnoj sferi, dok zauzvrat mafijaši političarima osiguravaju potporu biračkog tijela od strane onih koji im duguju usluge.
U Italiji je s mafijom ozbiljno zakuhalo u vrijeme Mussolinija, te je velik broj mafijaša otišao u Ameriku, gdje su se počeli razvijati u okvirima Male Italije (Kinezi u Chinatownu i slično) i tako je nastala legendarna Cosa Nostra koja je proslavljena u romanima Maria Puza. U to vrijeme je čast još uvijek bila na cijeni, a valjalo bi reći da ona i nije baš sasvim povezana sa zločinačkim organizacijama.
„Postoje „zločini iz časti“ (delitti d'onore) koji nisu povezani s mafijaškim kriminalom, nego proizlaze iz posebnog poimanja časti. Krvno srodstvo, prijateljstvo i kumstvo na Siciliji su neopozive moralne obveze. Očevi, sinovi i rođaci moraju se međusobno bezuvjetno pomagati. Silovanje, preljubništvo i izvanbračni seksualni odnosi kažnjavaju se privatno, bez upletanja vlasti. Ako je čast nekog muškarca dovedena u pitanje, njegova je dužnost da je silom obrani. Ta ideja obiteljske moralne solidarnosti, koja je nadmoćna nad svim drugim oblicima zajednice ili države, objašnjava dugogodišnje postojanje vendette (krvne osvete).“
Cosa Nostru je u svijet ozbiljnog kriminala u Americi lansirala pojava prohibicije.
„Prohibicija je destilaciju, prodaju i pijenje alkohola učinila nezakonitima. Taj jedinstveni američki savezni zakon bio je posljedica moćnog Pokreta za umjerenost, koji su snažno podupirale prve feministice. Zakon ostaje kao poduka i upozorenje kako kriminalizacija bilo koje supstance (alkohola, droga) stvara ilegalno tržište koje će snabdijevati organizirani kriminal."
Pred kraj knjige počela me zabrinjavati činjenica kako je organizirani kriminalitet sveobuhvatan i kako se nalazi u svim sferama društva na način da doslovce nigdje (a ne samo u Hrvatskoj, kako mi Hrvati i Hrvatice s ogorčenjem znamo misliti) ne možete znati ima li mafije u državi ili mafija ima državu.
„Mafija je kontrolirala sve, od krađe stoke i njena tajnog klanja, do opskrbe grada vodom i navodnjavanja Conca D'Oroa, upravljala je gradskim grobljima, prodajom cvijeća, krijumčarenjem duhana i droge, posredovala je u pronalaženju radne snage za najveće gradske tvornice... i još mnogo toga. Od 4025 građevinskih dozvola izdanih između 1957. i 1963., 80% ih je dano samo petorici!“
S obzirom da je ova knjiga izdana 2001. godine, valja reći da statistički podatci za prethodno desetljeće govore da je godišnja dobit organiziranog kriminala u cijelom svijetu u 1994. godini procijenjena na trilijun dolara, koliko je otprilike iznosio i tadašnji američki savezni proračun. Kako se boriti s organiziranim kriminalitetom u tim uvjetima, kad mi se čini da je sve – od plavih koverti do urgiranja pri zaposlenju – jedna