Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
nedjelja, 02.11.2008.
Noć provodim čitajući
Vikend je jedina prilika kad uspijevam noć provesti čitajući. Subota na nedjelju. Ne baš bogat društveni život. Za ovaj sam vikend uvečer izabrala Amelie Nothomb – Biografiju gladi. Već samo prvo poglavlje romana, koje sam pročitala na stranici Vuković&Runjić, učinilo mi se obećavajuće, ali Amelie Nothomb meni je već po vlastitom imenu preporuka, jer ništa loše od ove autorice nisam pročitala još otkako sam sretnom greškom nabasala na Higijenu ubojice (prvijenac!)
Biografija gladi je doslovce to – biografija jednog života, života autorice, koja je svoj život opisala kroz prizmu neprestane gladi za svime – za hranom, za ljubavlju, za alkoholom, za knjigama, za razumijevanjem, za putovanjima, za pisanjem. Kažu u Vuković&Runjić da se to otkriva kao neprestana glad autorice za životom: ali nije li tako sa svima nama? Ono što nas razotkriva u potpunosti su naše strasti. Kad ratio ustupi mjesto strastima, zaboravimo i ponos i društvene obzire (u određenoj mjeri) i druge sitnice koje ne mijenjaju naše živote u značajnoj mjeri. Što hoću reći? Hoću reći da nas ono što određujemo kao važno i prioritetno u našem životu određuje kao osobu, samo to. U tom smislu je autorica vrlo vješto baratala pojmom gladi, htijući zapravo reći kako je došlo do toga da kći jednog belgijskog diplomata koja je odrastala po diplomatskim predstavništvima diljem svijeta, postane spisateljica. Upravo na taj način – odredila se oko onoga što joj je bilo važnije od svega.
Ni za mene nije teško pogoditi što mi je važno. Niti za bilo koju osobu koju poznajem. Oni koji se ne mogu sjetiti onoga što bi im bilo važno u životu – s njima se najčešće ne družimo.
P. S. Čitajte Amelie Nothomb, možda je njezin stil pojednostavljen do krajnjih granica i njezini su zapleti redovno prilično jednostavni (uzmimo Antikristu ili Lastavičji dnevnik kao primjere!), ali atmosfera koju redovno uspije generirati je neobično omamljujuća.
