Nećemo Bankarsku Banana Republiku

28.01.2013., ponedjeljak

Mala škola ekonomije za magazin Banka

Po pisanju Poslovnog dnevnika, glavni urednik magazina Banka je izjavio sljedeće: "Ako se franak vrati u zonu pariteta prema kuni koja počinje sa znamenkom 5, sve je veća vjerojatnost da će se mnogima rizik isplatiti". Ne znam radi li se ovdje o neznanju ili o svjesnom širenju dezinormacija, ali je to u oba slučaja tragično jer je autor doktorirao na filozofiji ekonomije, a pri tome je još i novinar tj. urednik novina. Prava istina je da će završetkom krize franak početi slabiti (u odnosu na euro pa i kunu), a CHFLIBOR će vjerojatno početi rasti. Početkom krize je bilo obratno što se vidi sa sljedećeg grafikona. Većina banaka je odlučila da će varijabilni dio buduće kamatne stope biti 6mCHFLIBOR, a fiksni dio trenutna kamatna stopa umanjena za 6mCHFLIBOR. To znači da će padom vrijednosti franka vjerojatno narasti 6mCHFLIBOR pa se rate možda uopće neće smanjiti, već će se naprotiv možda i povećati. Iskreno se nadam da će Ministarstvo financija uvažiti prigovore građana na prijedlog ZOKI-ja i zabraniti ovakvo nepošteno određivanje kamatne stope od strane banaka te time spriječiti izgledni rast mjesečnih rata na postojeće stambene kredite s valutnom klauzulom u francima i varijabilnom kamatnom stopom.

- 11:47 - Komentari (5) - Isprintaj - #

27.01.2013., nedjelja

Usporedba kamatnih stopa na stambene kredite

Sljedeći grafikon daje usporedbu kretanja kamatnih stopa na stambeni kredit s promjenjivom kamatnom stopom i valutnom klauzulom u CHF koji je ugovoren u ZABA-i u ožujku 2006 i prosječnih kamatnih stopa na stambene kredite u eurozoni iz podataka ECB-a. Pri tome su kamatne stope prikazane na lijevoj osi, a na desnu os su stavljeni 6mCHFLIBOR i 6mEURIBOR. Na grafikonu vidimo da je prosječna kamatna stopa u eurozoni narasla za 0,65 postotnih bodova (pb) u periodu od ožujka 2006. do listopada 2008. U istom periodu je kamatna stopa na ZABA-in kredit narasla za 1,3 pb pri čemu je njen rast malo kasnio za eurozonom. Nakon toga je do kolovoza 2010. uslijedio kontinuirani pad prosječne kamatne stope u eurozoni pri čemu je ona pala za 1,36 pb. U istom periodu je ZABA-ina kamatna stopa prvo narasla za 0,6 pb da bi zatim pala za 0,25 pb. Zatim je u periodu od kolovoza 2010. do rujna 2011. uslijedio blagi rast kamatne stope u eurozoni od 0,11 pb dok je ZABA-in kamatna stopa pala za 1,05 pb. Pri tome se sa gornjeg grafikona vidi da je ovaj blagi rast kamatne stope u eurozoni bio uzrokovan rastom EURIBOR-a, dok LIBOR tada nije rastao. U posljednjem periodu od rujna 2011. do prosinca 2012. kamatna stopa u eurozoni je pala za 0,32 pb dok se ZABA-ina uopće nije mijenjala. Sljedeća tablica pokazuje promjenu jedne i druge kamatne stope po periodima te ukupnu promjenu u cjelokupnom periodu. Iz tablice se vidi da je ZABA-ina kamatna stopa u periodu od 1. ožujka 2006 do 1. prosinca 2012. narasla 1,52 pb više nego prosječna kamatna stopa na stambeni kredit u eurozoni. Drugim riječima, dok je u periodu od 1. ožujka 2006. do 1. prosinca 2012. prosječna kamatna stopa na stambeni kredit u eurozoni pala za 0,92 pb, ZABA-ina kamatna stopa je narasla za 0,6 pb.

- 11:42 - Komentari (2) - Isprintaj - #

26.01.2013., subota

Kuna je fiksirana za euro

Čini se da mnogi ne razumiju da je kuna fiksirana uz euro pa zato izvode totalno krive zaključke. Primjer jednog takvog krivog zaključivanja je jučerašnji članak u Večernjem listu. Kako je kuna fiksirana uz euro, tečaj kune u odnosu na druge valute prvenstveno ovisi o tečaju eura u odnosu na te valute. Sljedeća slika na lijevoj osi prikazuje kretanja tečaja eura naspram kune (EUR/HRK) i franka naspram kune (CHF/HRK) u zadnjih deset godina, a na desnoj osi kretanje tečaja franka naspram eura (CHF/EUR) u istom razdoblju. Na slici se može vidjeti da je prethodni rast franka u odnosu na kunu prvenstveno uzrokovan padom eura naspram franka. To se još bolje vidi na sljedećoj slici koja prikazuje desetogodišnji odnos tečaja franka naspram kune i franka naspram eura. Ova slika odlično prikazuje kako se kuna čvrsto prati euro s koeficijentom determinacije (tj. kvadratom korelacijskog koeficijenta) od R^2 = 0,982. Slikovito rečeno, kuna je jahač, a euro magarac, pri čemu se jahač putem malo njiše u sedlu, ali zapravo ide tamo gdje magarac želi. Istu stvar ćemo vidjeti ako na slici prikažemo desetogodišnji odnos tečaja dolara naspram kune i dolara naspram eura. Kao što se vidi na slici ispod, kuna i u ovom slučaju slijepo prati euro s koeficijentom determinacije R^2 = 0,9733. Drugim riječima, HNB uopće ne vodi samostalnu monetarnu politiku zato što kuna kao valuta uopće nema svoju neovisnost, već u potpunosti ovisi o euru. Kad se već ne bavi monetarnom politikom, HNB se stvarno mogao potruditi oko zaštite tržišnog natjecanja, ali ćemo o tome drugom prilikom. Postavlja se pitanje kako bi ovi grafikoni izgledali za neku neovisnu valutu. Da to pokažem uzeo sam dolar kao primjer pa na sljedećoj slici prikazujem desetogodišnji odnos tečaja franka naspram dolara i franka naspram eura. Vidi se da dolar puno više "šara" oko eura s koeficijentom determinacije od R^2 = 0,6719 što je i očekivano za jednu neovisnu valutu. Na kraju da rezimiram priču s idejom valutne klauzule koja je uvedena u stambene kredite kao zaštita od devalvacije kune. Iz danih grafikona se lijepo vidi da kuna nije devalvirala u prethodnom razdoblju, već je samo slijepo pratila kretanje eura. Zbog toga je i krajnje nepošteno zarađivati na tečajnoj razlici između kune i franka jer to uopće nije namjena valutne klauzule.

- 15:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

24.01.2013., četvrtak

Živjelo nam naše "tržišno natjecanje"

Sljedeći tekst je citiran iz HNB-ove publikacije "Često postavljana pitanja i odgovori iz područja zaštite potrošača i tržišnog natjecanja", a predstavlja HNB-ovo viđenje tržišnog natjecanja vezanog uz promjenjive kamatne stope kod stambenih kredita s tzv. administrativno promjenjivom kamatnom stopom. Iz ovog teksta je savršeno jasno da HNB smatra da mijenjanje kamatnih stopa ovisno o kretanjima kamatnih stopa na slične proizvode kod konkurencije zapravo predstavlja tržišno natjecanje!? Po istoj logici vjerojatno i kartelsko namještanje LIBOR-a od strane banaka zapravo predstavlja tržišno natjecanje. Puno hvala HNB-u na njegovoj borbi za zaštitu tržišnog natjecanja, ali jedva čekam dan ulaska Hrvatske u EU kad će kontrolu tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru preuzeti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Promjenjiva kamatna stopa može biti administrativno promjenjiva, promjenjiva ovisno o kretanju tržišnog indeksa te promjenjiva u ovisnosti o odlukama eksternih institucija (npr. HBOR-a). U svojim ponudama građanstvu (potrošačima) banke koje posluju u Republici Hrvatskoj uobičajeno svoje kreditne i depozitne proizvode nude uz administrativno promjenjivu kamatnu stopu – kamatnu stopu čija se visina mijenja po odluci uprave banke. S tim u svezi, a u kontekstu ovlasti HNB-a nad odlukama uprava banaka u smislu promjene takvih kamatnih stopa, možemo vas informirati da je HNB nadležan za kontrolu zakonitosti poslovanja kreditnih institucija, među kojima su i banke. Međutim, u tržišnim gospodarstvima kakvo je i hrvatsko središnja banka nema zakonskih ovlasti intervenirati u pojedinačnim ugovornim odnosima poslovne banke i njezina klijenta, a posebno ne može zadirati u cjenovnu politiku banke u obliku određivanja kamatne stope po kojoj će ona plasirati kredite. Visina je kamatne stope odraz poslovne strategije svake banke pojedinačno. Tako uvjete kreditiranja fizičkih i pravnih osoba poslovne banke utvrđuju samostalno bez upletanja središnje banke. Dakle, isključivo o odluci banke ovisi koje će kredite (lombardne, stambene, za kupnju automobila, po kreditnim karticama itd.) i pod kojim uvjetima (visina kamatnih stopa, vrsta kamatne stope, rok otplate, instrumenti osiguranja itd.) ponuditi svojim klijentima. Pritom su dužne (prema Zakonu o kreditnim institucijama i Zakonu o potrošačkom kreditiranju) klijentima predočiti, odnosno učiniti dostupnima sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana i tih se uvjeta pridržavati. Nadalje, banke su dužne voditi računa o sigurnosti svojih potraživanja na način da štite njihovu vrijednost tijekom vremena, zato što banke kao trgovačka društva moraju poslovati po načelima stabilnosti i profitabilnosti. To znači sljedeće: ako banka ne vodi računa o zaštiti vrijednosti svojih potraživanja (kredita), tada je izvjesno da bi mogli nastati problemi u podmirivanju obveza (depozita) odnosno isplati njezinih štediša. Upravo zbog toga posebnoga prava da prikupljaju depozite od javnosti, koje za sobom povlači i posebnu odgovornost, poslovanje banaka je tako i regulirano odnosno nadzirano. Ta ista regulacija, međutim, ne znači bilo kakvo upletanje središnje banke u cjenovnu politiku pojedine banke, već primarno osiguranje stabilnosti bankovnoga sustava u cjelini, a u kontekstu toga i nadzor i kontrolu nad poslovanjem svake banke. Zaključno, držimo bitnim pojasniti i da promjenjivost administrativno promjenjivih kamatnih stopa na kredite kod banaka koje posluju u Republici Hrvatskoj uobičajeno ovisi o trošku izvora sredstava, trošku regulacije, premiji rizika i kamatnoj marži, ali i o kretanjima kamatnih stopa na slične proizvode kod konkurencije. Također naglašavamo i da su banke na poticaj HNB izradile dokumente u kojima se detaljno objašnjava promjenjivost administrativno promjenjive kamatne stope (o čemu i kako ovisi, u kojim vremenskim intervalima banka razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope i sl.). Ti su dokumenti dostupni na internetskim stranicama banaka te u njihovim poslovnicama. Daljnja dorada i razrada spomenutih dokumenata ovisi također o reakcijama i zahtjevima klijenata pojedine banke.

- 19:57 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Metoda obračuna kamatne stope

17.01.2013., četvrtak

Franak nastavlja padati

Tečaj franka naspram eura se držao na stabilnoj razini od 1,2 otkad je polovicom 2011. godine Švicarska centralna banka postavila taj plafon. Međutim, uslijed djelomičnog oporavka Eurozone, tečaj franka naspram eura pada zadnjih tjedan dana kao što se može vidjeti na slici (preuzetoj s BBC-ja). Ovaj pad franka će barem malo olakšati otplatu dužnicima sa stambenim kreditima s valutnom klauzulom u francima.

- 13:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.01.2013., srijeda

Druge banke slijede Zabu

Udruga Franak šalje prigovor na ZOKI

NBS radi dok HNB razmišlja

08.01.2013., utorak

Udruga Franak napravila predložak prigovora na Zabine Opće uvjete

06.01.2013., nedjelja

Javni poziv za slanje prigovora HNB-u na prijedlog ZOKI-ja (ili što svi moramo učiniti danas za svoju Hrvatsku)

04.01.2013., petak

The beast has spoken (Zvijer je progovorila)

Pozivam vas da pogledate cybplay-ov komentar na jedan od prethodnih postova. Ovaj komentar predstavlja odgovor njegovog osobnog bankara u ZABA-i na upit vezan uz nove Opće uvjete promjene kamatnih stopa Zagrebačke banke d.d. u kreditnom poslovanju s domaćim i stranim fizičkim osobama. Banka u odgovoru brutalno iskreno potvrđuje da će rast kamatne stope pratiti rast 6mCHFLIBOR-a sve do najviše Zakonom dopuštene ugovorne kamatne stope. Puno hvala cybplay-u što je ovo podijelio s nama.

- 23:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Pozdrav prijateljima iz Zabe koji čitaju blog

Osim iz Zagrebačke banke, blogu su zasad pristupali i iz Hrvatske narodne banke te sljedećih komercijalnih banaka: Erste & Steiermarkische banka, Hypo-alpe-adria banka, Podravska banka, Centar banka i Hrvatska poštanska banka.

- 21:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Stambeni kredit u švicarcima: Poljski primjer

Prema studiji belgijske banke KBC čini se da su u nekim nama usporedivim zemljama, u ovom slučaju Poljskoj, banke na smanjenje CHF referentne kamatne stope reagirale smanjenjem kamatne stope na stambene kredite s valutnom klauzulom u CHF. Ovakav potez je olakšao otplatu takvih kredita umanjenjem mjesečne rate unatoč jačanju tečaja CHF-a prema poljskom zlotu. Više o tome možete vidjeti u ilustrativnom primjeru koji je naveden u publikaciji. Iako situacija u Poljskoj nije u potpunosti usporediva s onom u Hrvatskoj, postavlja se pitanje kako je moguće da su poljske banke tada mogle reagirati baš suprotno od hrvatskih. Hrvatske banke su u to vrijeme tvrdile da im tadašnji tržišni uvjeti ne omogućavaju smanjenje kamatne stope. U narednim danima ću pokušati naći slične primjere iz drugih srednjoeuropskih zemalja.

- 20:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Istina se nezaustavljivo širi

Zahvaljujem Poslovnom dnevniku i portalu net.hr, prije svega, zbog bavljenja ovom problematikom, zatim zbog objektivnog iznošenja činjenica o sramotnim novim "Općim uvjetima promjene kamatnih stopa Zagrebačke banke d.d. u kreditnom poslovanju s domaćim i stranim fizičkim osobama“ te na kraju zbog citiranja ovog bloga. Ovi članci daju ogroman doprinos širenju istine o ovom problemu te upoznavanju javnosti s katastrofalnim posljedicama primjene ovih uvjeta.

- 18:49 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.