Sljedeći tekst je citiran iz HNB-ove publikacije "Često postavljana pitanja i odgovori iz područja zaštite potrošača i tržišnog natjecanja", a predstavlja HNB-ovo viđenje tržišnog natjecanja vezanog uz promjenjive kamatne stope kod stambenih kredita s tzv. administrativno promjenjivom kamatnom stopom. Iz ovog teksta je savršeno jasno da HNB smatra da mijenjanje kamatnih stopa ovisno o kretanjima kamatnih stopa na slične proizvode kod konkurencije zapravo predstavlja tržišno natjecanje!? Po istoj logici vjerojatno i kartelsko namještanje LIBOR-a od strane banaka zapravo predstavlja tržišno natjecanje.  Puno hvala HNB-u na njegovoj borbi za zaštitu tržišnog natjecanja, ali jedva čekam dan ulaska Hrvatske u EU kad će kontrolu tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru preuzeti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Promjenjiva kamatna stopa može biti administrativno promjenjiva, promjenjiva ovisno o kretanju tržišnog indeksa te promjenjiva u ovisnosti o odlukama eksternih institucija (npr. HBOR-a). U svojim ponudama građanstvu (potrošačima) banke koje posluju u Republici Hrvatskoj uobičajeno svoje kreditne i depozitne proizvode nude uz administrativno promjenjivu kamatnu stopu – kamatnu stopu čija se visina mijenja po odluci uprave banke.
S tim u svezi, a u kontekstu ovlasti HNB-a nad odlukama uprava banaka u smislu promjene takvih kamatnih stopa, možemo vas informirati da je HNB nadležan za kontrolu zakonitosti poslovanja kreditnih institucija, među kojima su i banke. Međutim, u tržišnim gospodarstvima kakvo je i hrvatsko središnja banka nema zakonskih ovlasti intervenirati u pojedinačnim ugovornim odnosima poslovne banke i njezina klijenta, a posebno ne može zadirati u cjenovnu politiku banke u obliku određivanja kamatne stope po kojoj će ona plasirati kredite. Visina je kamatne stope odraz poslovne strategije svake banke pojedinačno. Tako uvjete kreditiranja fizičkih i pravnih osoba poslovne banke utvrđuju samostalno bez upletanja središnje banke.
Dakle, isključivo o odluci banke ovisi koje će kredite (lombardne, stambene, za kupnju automobila, po kreditnim karticama itd.) i pod kojim uvjetima (visina kamatnih stopa, vrsta kamatne stope, rok otplate, instrumenti osiguranja itd.) ponuditi svojim klijentima. Pritom su dužne (prema Zakonu o kreditnim institucijama i Zakonu o potrošačkom kreditiranju) klijentima predočiti, odnosno učiniti dostupnima sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana i tih se uvjeta pridržavati. Nadalje, banke su dužne voditi računa o sigurnosti svojih potraživanja na način da štite njihovu vrijednost tijekom vremena, zato što banke kao trgovačka društva moraju poslovati po načelima stabilnosti i profitabilnosti. To znači sljedeće: ako banka ne vodi računa o zaštiti vrijednosti svojih potraživanja (kredita), tada je izvjesno da bi mogli nastati problemi u podmirivanju obveza (depozita) odnosno isplati njezinih štediša. Upravo zbog toga posebnoga prava da prikupljaju depozite od javnosti, koje za sobom povlači i posebnu odgovornost, poslovanje banaka je tako i regulirano odnosno nadzirano. Ta ista regulacija, međutim, ne znači bilo kakvo upletanje središnje banke u cjenovnu politiku pojedine banke, već primarno osiguranje stabilnosti bankovnoga sustava u cjelini, a u kontekstu toga i nadzor i kontrolu nad poslovanjem svake banke.
Zaključno, držimo bitnim pojasniti i da promjenjivost administrativno promjenjivih kamatnih stopa na kredite kod banaka koje posluju u Republici Hrvatskoj uobičajeno ovisi o trošku izvora sredstava, trošku regulacije, premiji rizika i kamatnoj marži, ali i o kretanjima kamatnih stopa na slične proizvode kod konkurencije. Također naglašavamo i da su banke na poticaj HNB izradile dokumente u kojima se detaljno objašnjava promjenjivost administrativno promjenjive kamatne stope (o čemu i kako ovisi, u kojim vremenskim intervalima banka razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope i sl.). Ti su dokumenti dostupni na internetskim stranicama banaka te u njihovim poslovnicama. Daljnja dorada i razrada spomenutih dokumenata ovisi također o reakcijama i zahtjevima klijenata pojedine banke.
|
