| < | listopad, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
 Nakon dulje pauze dečki nam u ekipu dovode tri nova igrača. Što zbog njih, što zbog novog terena, na trening nam izlazi čak 18 boraca. Malo smo se poigrali za paletama i vrećama "pijeska" koje su na terenu ostale od snimanja HBO serijala "Strike back". Na taj način smo uredili nekoliko zaklona sa zapadne i južne strane centralnog objekta sa čime je terenu povećana igrivost. Dijelimo se na principu novi biraju i konačni rezultat igre na "kantu" je bio 3:2 za kontra ekipu. Naravno iako je rezultat ono nešto mjerljivo zbog čega se svi natječemo, u ovom simulacijskom sportu puno je važniji proces učenja utemeljen na pokušajima i poukama izvučenim iz pogrešaka. Postupanjem po uzusima vojne struke taj proces se naravno olakšava i ubrzava. Jer zna se zašto se neke stvari rade tako kako se rade. Puno ih je platilo sa zdravljem i životima dok su se propisala pravila postupanja i standardni operativni postupci. Ne kaže se slučajno kako su pravila u vojsci pisana krvlju. Sve u svemu bilo je vrlo zanimljivo, otkrivali smo nove prostore i zaklone, ali ono što je bilo najvažnije je suradnja u liniji i obavještavanje suboraca o pokretima i prebacivanju neprijatelja. Jer to je osnova uigravanja svakog borbenog kolektiva. Kad bez izdavanja zapovjedi i bez puno palamuđenja svaki borac zna gdje je rupa u liniji koju treba popuniti, to je to. A upravo sam takvim manevrima i samoinicijativnim postupanjima svjedočio danas. Nakon pet borbi raspremamo se lagano i družimo još malo uz glazbu i hladno Velebitsko.  |
