subota, 30.04.2011.
NEUSTAVNOST IZBORNOG ZAKONA
|
Ustav Republike Hrvatske glasi (citiram): Članak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Članak 45 Hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. (završen citat). Što je s jednakošću pred zakonom onih čija se prava jednakosti izgube u procesu koji ne štiti njihova ustavna prava? Građanin, iz bilo kojeg razloga, ne izađe na izbore ili ne želi dati svoj glas nikome od ponuđenih kandidata, a ne želi da se njegovo pravo izgubi. Njega prema sadašnjem izbornom modelu nitko ne zastupa. Na sudu, onaj koji ne ovlasti zastupnika ima pravo sam sebe zastupati, ili mu se dodjeljuje zastupnik po službenoj dužnosti. U Saboru to sada nije moguće. Time jedno od ustavnih prava građanina nije poštovano. Neizlazak na izbore nije odricanje od bilo kojeg ustavnog prava, pa ni odricanje od bilo koje zajamčene ustavne jednakosti. Ako izborna procedura, barem teorijski, ne osigura tom građaninu, koji nije izašao na izbore ili ne želi glasovati za nekog od predloženih kandidata, mogućnost provedbe zajamčenih ustavnih prava, tada je takva izborna procedura neustavna. Članak 71. Ustava Republike Hrvatske kaže da Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Prema tome, svakog zastupnika bira od 28125 do 45000, tj. od oko 0,625 do 1% birača. Poštujući postojeće izborne zakone, da se biračko pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, glasačima treba pored ostalog obvezno omogućiti glasovanje za jednu ranije javno obznanjenu Listu s čijeg popisa će se slučajnim izborom odabrati pripadajući broj zastupnika, već prema tome koliko je ta Lista ostvarila prava za izbor zastupnika. U slučaju promjene zakonodavstva moglo bi se osigurati da spomenutu Listu biraju svi oni koji ne izađu na izbore, ne samo oni koji ne glasuju za bilo kojeg drugog od ponuđenih kandidata. Na taj način bi se ustavna jednakost znatno bolje primijenila, a postojeće zakonodavstvo, koje ne uzima u obzir spomenuti gubitak ustavnih prava građanina, valja proglasiti neustavnom. |
