subota, 08.12.2007.
NAGLASCI O DEMOKRACIJI (IZ WIKIPEDIJE)
|
Liberalna demokracija Kako se obično koristi, riječ demokracija često znači isto što i liberalna demokracija. Dok je sama demokracija sustav vladavine koji definiraju i legitimiraju izbori, liberalna demokracija može uključivati ustavni liberalizam, gdje se određena kulturno subjektivna prava pojedinaca štite od pukog glasa većine; s druge strane, u neliberalnim demokracijama takva ograničenja ne postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokracija: 1. Ustav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga građanska prava. 2. Opće pravo glasa, koje svim građanima jamči pravo glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanje. 3. Sloboda govora. 4. Sloboda tiska i pristup nedržavnim izvorima informacija. 5. Sloboda okupljanja. 6. Više stranaka. 7. Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu. 8. Pravo na privatno vlasništvo i privatnost. 9. Obrazovanje koje građane upućuje u njihova prava i građanske obveze 10. Široko i duboko utemeljeno građansko društvo. 11. Neovisno sudstvo. 12. Sustav međusobnog nadzora među granama vlasti. Ova definicija obično ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele sudjelovati glasovanjem. Osim toga, pravo glasa obično nemaju svi građani. Većina demokratskih zemalja daje pravo glasa onima koji su stariji od određene dobi, obično iznad 18. godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasovati (npr. zatvorenici ili bivši zatvorenici). Ponekad je sustav vlasti liberalna demokracija, ali formalno se zove drugačije: na primjer, Kanada je kraljevstvo, ali zapravo zemljom vlada demokratski izabran parlament. Neki ukratko definiraju demokraciju kao "vladavina većine uz prava manjine." |
