1A seniorski sastav ide na team-building u Ivanec, u Evinu kuću od petka 12. do nedjelje 14.12. Fina klopica, igre, zabava, tulumi...

- petak 12.12. u 15:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

- nedjelja 21.12. u 09:00 HVU (koncert za djecu djelatnika HVU), o/o Tinana

- nedjelja 21.12. u 16:00 HVU (Božićni koncert Zagrebačkih mažoretkinja), o/o Tinama

NAVIJAČKE MAJICE

Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju 212 navijačkih majica. Trenutno u skladištu imamo tri generacije navijačkih majci, ove najnovije od ove godine koje je radio Zott Monte, one od prije 5 godina, i one rađene na Dinamovim polo majicama od prije 8 godina.

KOJE TISKANE MATERIJALE DAJEMO

Zagrebačke mažoretkinje više puta godišnje tiskaju flajere koje distribuiraju roditeljima i mažoretkinjama, a na kojima su važne informacije.

No, osim toga tim svake godine distribuira svojim članovima:
- Brošuru o Zagrebačkim mažoretkinjama sa svim informacijama o timu
- Materijale o Ljetnom kampu (letak i naputak)
- Brošuru o kvalitetnoj prehrani
- Brošuru za mažoretkinje S1A (svi podaci o S1A)
- Naputak za održavanje uniforme (kada zaduže uniforme)
- Ugovor
- Flajer o zaraznim bolestima
- Naputak za natjecanja (sa svim obvezama prije i tijekom natjecanja)
- Flajer za turneje (na kojem su apsolutno svi podaci o turneji uključujući i vremenske prognoze, podaci o mobilnim mrežama, lokalnim valutama, zdravstvenim rizicima…)
- Potvrde o članstvu i oslobođenju od tjelesnog odgoja

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE

- Prve predstave od 16. stoljeća u samostanima
- Prvo javno kazalište u Zagrebu 1797. Pejačević-Amadeovo Kazalište (današnji Hrvatski prirodoslovni muzej)
- 1834. zagrebački trgovac Kristof Stanković dobio glavni zgoditak bečke lutrije i otvorio privatno kazalište (današnja Skupština grada Zagreba) sa čak 750 sjedalica
- 1840. prva predstava HNK u Stankovićevom kazalištu "Turci kod Siska" (Ivan Kukuljević Sukcinski)
- 1860. osniva se stalna Drama HNK (ravnatelj Dimitrije Dematar)
- 1870. osniva se opera HNK (dirigent postaje Ivan Zajc)
- 1876. osniva se balet HNK
- 1895. otvara se zgrada HNK na današnjoj lokaciji prema nacrtima bečkih arhitekata Helmer i Fellner za vrijeme indentanta Stjepana Miletića
- 1912. postavlja se Meštrovićev "Zdenac života" ispred HNK

- danas HNK ima dramu, operu i balet
- najmanje 220 predstava na godinu od čega 12 premijera
- najveći umjetnici zaposleni u HNK: Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac, Branko Gavella, Mija Č. Slavenska...
- najveći umjetnici koji su nastupali u HNK: Franz Liszt, Richard Strauss, Laurence Olivier, José Carreras...

Kapacitet HNK
- 715 sjedala na parketu, ložama na dva kata i balkonu
- pozornica 18x30 metara
- otvor porala 11 metara, džepovi sa obije strane 3,5 metara
- visina 9,5 metara
- jedno veliko i dva mala propadališta
- 46 uzvlaka
- 80 glazbenika u prostoru za orkestar
- uz glavnu dvoranu HNK ima još dvije veće dvorane, jednu za prijeme koja može primiti oko 200 uzvanika u središnjem dijelu iz koje se izlazi na veliku terasu, te jednu manju koja služi za probe, ali i manje predstave
- uz to HNK ima četiri stubišta, tri garderobe, dva velika predvorja i pet širokih hodnika, dvije terase, dva kafića (jedan za javnost i jedan za zaposlenike koji je i restoran), blagajnu, te niz tehničkih prostorija (rasvjeta, razglas, inspicijent, balkoni za tehniku…),
- HNK ima više od 10 velikih i malih garderoba, velik broj manjih dvorana za probe, te vrlo velik broj ureda, radionica i skladišta od kojih je dio i na dvije etaže ispod zemlji, te veliku rampu za dostavu scene i rekvizita
- HNK ima veliki broj vrlo vrijednih umjetničkih dijela (bista, spomenika, slika, zastora, lustera…)

OBLIZEKI
Oblizeki = kulinarski specijaliteti
Trajbana jajca = kajgana
Griz na mleku = krupica na mlijeku
Župa = juha
Prežgana ili amprem župa = juha od prženog brašna
Ajgemahtec = juha od povrća
Zemlknedle = okruglice od kruha sa dodacima
Leberknedli = okruglice sa jetricama
Šufnudl = valjušci od krumpirova tijesta
Kramfrekrli ili kramfrekrleki = krpice sa zeljem (dinstano slatko)
Čušpajz = varivo
Bažulj z ričetom = grah sa ječmom
Pašta fažol = grah sa tijestom
Špek-fileki = tripice sa slaninom
Temfani grah = zapečeni pire od graha (grafče na tafče)
Tenfani krumpir = pire od krumpira
Sekeli gulaš, sekelić fanač = varivo od mesa i kiselog zelja
Apšmalcane mahune = mahune sa poprženim mrvicama
Filana paprika = punjena paprika
Buncek = svinjska koljenica
Pilav = pileći rižoto
Faširanci = popečci od mljevenog mesa i kruha
Pljeska = pljeskavica
Čevosi = ćavapčići
Pohani šnicl = odrezan na bečki ili pariški način
Pohani picek = komadi piletine na bečki
Prisiljeno zelje = dinstano zelje sa rajčicom
Rizi-bizi = rižoto sa graškom
Pomfri = prženi krumpirići

„Buš mi strajbala jajca?“ = hoćeš li mi napraviti kajganu

TRAUBISODA
Svi se sjećamo reklame „Nije vino, nije voda, to je traubisoda“. Jedan od glavnih napitaka starih zagrepčana uz Cocktu, Pipi, Jupi i Inku. Traubisoda je bila gazirani sok od grožđa, koji se kopovao u litrenim zelenim bocama.

Cockta je bila sok od šipka, tj. jugoslavenski pandan Coca-coli. Jupi i Pipi su bili gazirani sokovi od naranče (kao današnja Fanta), a Inka je bila tonk, Yu inačica Schwappesa. Bila je vrlo poznata reklama manekenke Ane Saso za Pipi u kojoj pokazuje svoje rakošne obline izlaskom iz vode, što je bilo na krajnjoj granici socrealističkog morala i čudoređa.

Cockta i Pipi se mogu kupiti još i danas, dok se traubisoda može kupiti u Austriji, a tek u rijekom prodavaonicama u Hrvatskoj.

SA LJETNOG KAMPA - 2. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

Ponedjeljak - 3. dan






















































...nastavak u idućem postu...

Uprava Zagrebačkih mažoretkinja je bila na službenom putu u Banja Luci (BiH) gdje smo u subotu i nedjelju održali više važnih sastanaka, te prisustvovali domjenku Aerodroma Banja Luka.

- petak 12.12. u 15:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

- nedjelja 21.12. u 09:00 HVU (koncert za djecu djelatnika HVU), o/o Tinana

- nedjelja 21.12. u 16:00 HVU (Božićni koncert Zagrebačkih mažoretkinja), o/o Tinama

SLIKE ZA NAJMAŽORETKINJU

Zagrebačke mažoretkinje na svom godišnjem koncertu najboljoj mažoretkinji godine daju umjetničku sliku poznatih slikara koja uvijek ima temu Zagreba. Slike su vrlo vrijedne.

Ove slike uvijek nabavljamo u serijama, pa ih u skladištu uvijek imamo 2-4. Koji puta ove slike poklanjamo i prijateljskim timovima kada im idemo u goste.

I ostale mažoretkinje (najbolje tehniciranje, najveće napredovanje, najprofesionalniji stav na nastupu, najmarljivija mažoretkinja, najbolji trener) dobivaju plakete i razne nagrade, najčešće novi mažoret štap. Mažoretkinje koje su 5 godina u 1. formaciji dobivaju pravi zlatni štap, a one koje su 20 godina u timu štap sa Swarovski kristalima.

Ljetna stanka

Zagrebačke mažoretkinje imaju redovne treninge većinu godine, tj. svo vrijeme osim tijekom praznika i državnih blagdana. 1A sastavi imaju i intenzivne treninge tijekom svih praznika (zimskih, ljetnih i jesenskih).

Stanke u sezoni za 1A timove:
- od Nove Godine do kraja zimskih praznika (obično 8.1.) + 24. i 25.12.
- od Uskrsne subote do Uskrsnog ponedjeljka
- obično od 7.7. do 15.8. za S1A i od 26.6. do 15.8. za J1A, no moguće je da se isto pomakne tjedan ili čak dva ako je prvenstvo ranije ili kasnije

Crkva Sv. Marka

- jedna od najstarijih zagrebačkih građevina
- župa osnovana 1261. temeljem Zlatne bule Bele IV (1242.)
- sama crkva napravljena sredinom 13. stoljeća (prvi dokument 1256.)
- vjerojatno je i prije na tom prostoru postojala crkva jer su arheolozi otkrili groblje iz 11. stoljeća
- poznata po šarenom krovu kojeg su dizajnirali Macetti i Machiedo, a na kojem su stari grbovi Zagreba (crveni) i Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
- ispred same crkve bio je stup srama, gdje su vezali ljude i izvršavali kazne po nalogu gradskog suda
- i Matija Ambroz Gubec je okrunjen užarenom krunom kod stupa srama
- na trgu ispred crkve stoljećima je bio sajam
- crkva je obnavljana 1876-1882. (bečki restaurator gotičkih crkava arhitekt Friedrich von Schmidt u suradnji sa Hermannom Bolleom), a kada je napravljen i znameniti krov, nakon čega je ponovno obnovljena 1923-24. i 1984-2009
- unutar crkve su poznate skulpture Ivana Meštrovića „Razapeti Krist“ i „Madona s Isusom“
- freske u crkvi naslikao je Jozo Kljaković, a ulja na platnu Ljubo Babić
- orgulje datiraju iz 1359. i prve su poznate orgulje na području Zagreba, ali su nekoliko puta mijenjane i obnavljane, a nove orgulje na starom kućištu postavljene su 2011.

SASTOJKI ZA KUHANJE

Sastojki = namirnice
Špeceraj = živežne namirnice
Prezli = krušne mrvice
Griz = krupica
Grifik brašno = oštro brašno (T400)
Glat brašno = glatko brašno (T550)
Cukor, cukar = šećer
Štaub šećer, štaubcuker = šećer u prahu (mljeveni)
Špinani šećer = karamelizirani šećer
Cvebe = grožđice
Himper = maline
Hruška = kruška
Karfiol = cvjetača
Vugorki = krastavci
Buče = tikve
Paradajz = rajčica
Grincajg = miješano povrće (mrkva, celer i peršin)
Bažulj = grah
Ričet = ječam
Puter, putar = maslac
Šnicl = odrezak
Faširano meso = mljeveno meso
Fileki = tripice
Špek = slanina
Žganci = palenta
Ficlek = mali komadi
Zafrig, ajmprem = prženo brašno, zaprška
Apšmalcano, abšmalcano = kuhano, pa potom poprženo sa mrvicama
Našpikati = zarezati meso i ubaciti u prorez slaninu, češnjak isl.
Dinstati = pirjati
Saft = umak, sok
Soc, zoc = talog od kave

„Na placu sam kupil grincjg za juhu“ = Na tržnici sam kupio miješano povrće za juhu
„Daj napravi šnicle na saft“ = Možeš li skuhati odrezak u umaku
„Bum skukal špek-fileke“ = skuhat ću tripice sa slaninom
„Nareži meso na ficleke pa ga zdinstaj“ = Popirjaj meso narezano na komadiće
„Zdinstaš luk na masti“ = pirjaš luk na masti

CORSO
1907. je arhitektonski atelijer Hönigsberg i Deutsch projektirao, a ugledna tvornica pokućstva Bothe i Ehrmann namjestila jednu od najboljih zagrebačkih kavana "Corso" na uglu Ilice i Gundulićeve. U Corso su odlazili Matoš, Marinković, Krleža i drugi umjetnici.

U Corso se odlazilo prvenstvno na kavu, ali i pizzu za van koja se prodavala u prizemlju prema Iličkoj strani, a jedini su u Zagrebu prodavali pizzu na šnite. Kultna zagrebačka kavana nakon 113 godina mogla bi postati trgovina. Još jedno svetogrđe barbara koji uništavaju duh Zagreba. Svetogrđe koji vapi do neba.

SA LJETNOG KAMPA - 2. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

Nedjelja - 2. dan


























































...nastavak u idućem postu...

Uprava Zagrebačkih mažoretkinja je bila na službenom putu u Podgorici i Budvi od ponedjeljka 1. do srijede 3.12. Tamo su imali niz vrlo uspješnih sastanaka.

- subota 6.12. u 13:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

- petak 12.12. u 17:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

- nedjelja 21.12. u 09:00 HVU (koncert za djecu djelatnika HVU), o/o Tinana

- nedjelja 21.12. u 16:00 HVU (Božićni koncert Zagrebačkih mažoretkinja), o/o Tinama

BIPSEVI

Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju dvije vrste bipseva. Žutih bipseva „press“ imamo 20 komeada, a narančastih „redar“ imamo 15 komada.

Tim još ima i kape „Support“, te akreditacije za tehničke službe tima na natjecanjima.

SHEMA DVORANA

U svakoj od dvorana posebno je propisana pozicija stolica i stolova, te ostale opreme kako bi maksimalno iskoristili prostor i omogućili mažoretkinjama treniranje i preskidanje.

Treneri prije početka treninga moraju srediti dvoranu prema priloženim shemama.

U Covidu-19 ova shema je to bitnija jer smo morali postaviti sve na razmake od 2 metra.

FRANCUSKI PAVILJON

Izložbeni paviljon Republike Francuske izgrađen je 1936/1937. godine na lokaciji u Savskoj cesti 25, u Zagrebu, u sklopu sajamske priredbe Zagrebački zbor, prema projektu francuskih arhitekata Roberta Camelota i Jacquesa & Paula Herbéa te građevinskog inženjera Bernarda Lafaillea, projektanta konstrukcije. Francuski paviljon predstavlja jedinstvenu inženjersku inovaciju na kojoj je prvi puta primijenjena tankostijena vitoperna konstrukcija za nosivu strukturu u visokogradnji pa time govorimo o građevini iznimne kulturnopovijesne i tehničkotehnološke vrijednosti, koja prelazi okvire lokalnog značenja. Francuski paviljon je zaštičeno kulturno dobro. Paviljon je bio u vrlo lošem stanju, no nedavno je potpuno obnovljen.

KLOPA
Klopa = jelo
Klopati, njupati, hasati = jesti
Fruštuk, frištik = doručak
Gablec = užina
Obed = ručak
Večerja = večera
Žderonja, požderuh = osoba koja se prežderava
Zahliknuti = zagrcnuti
Reš = zapečeno, prepečeno
Podsmuditi = zagoriti
Žbrčki = ostaci hrane
Žuhko = gorko

„Kakva ti je to klopa“ = ovo ti je loša hrana
„Nemoj klopat kak živina“ = nemoj jesti kao životinja
„Ajmo nekaj ponjupat“ = idemo nešto pojesti
„Nebum se zdigel na fruštuk“ = neću ustati za doručak
„Idemo na gablec“ = hoćemo li zajedno na užinu
„Kaj ima za obed“ = što je za ručak
„Joj kakav je on požderuh“ = on se stalno prežderava
„Daj speci te šnicle reš“ = hajde zapeci ove odreske
„Kaj jedeš te žbrčke“ = zašto jedeš ostatke hrane

VIKI GLOVACKI
Viki Glovacki iako jedna od najvećih zagrebačkih legendi, rođen je u Rijeci 11.9.1919. Bio je zabavljač, pjevač, pjesnik, redatelj i glumac.

Kako je tijekom 2. svjetskog rata bio pripadnik Prosvjetne bojne, preuzeo je vođenje radio emisije „Hrvat u borbi“. Emisija je bila najslušanija emisija tog doba. Istodobno je po zagrebačkim klubovima bio zabavljač, a imao je vrlo originalne skečeve koji su nasmijavali ratom pogođeni Zagreb. Zbog svega toga je nakon rata osuđen kao „narodni neprijatelj“ i odležao 6 godina u staroj Gradišci (1945-1951.). Nakon robije je imao zabranu javnog nastupanja, no pisao je pod pseudonimom za Zagrebački varijete (preteča Kerempuha). Na taj način su mu zagrebački umjetnici, koji su znali da on stoji iza tih tekstova, a uz prešutno odobravanje zagrebačke UDBE, omogućili da doslovce ne umre od gladi.

Viki je pisao i pjesme, a najpoznatije zagrebačke pjesme su mu „Posljednji fijaker“ i „Dobro mi došel prijatel“. Viki Glovacki je bio dobri duh Zagreba koji je zagrepčancima i u najtmurnijim danima izvlačio smiješak na usta. Umro je 1976. u Zagrebu.

Vikijeva pjesma "Posljednji fijaker", meni najljepša pjesma o Zagrebu (Popevali si bumo za tebe i za naš dragi Zagreb):

SA LJETNOG KAMPA - 1. dio

na par dana ćemo prekinuti objavu fotografija sa Europskog prvenstva da objavimo fotke sa Ljetnog kampa, pa ćemo se ponovo vratiti na Europsko.

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

Subota - 1. dan
























































...nastavak u idućem postu...