I S1A je prekinuo treninge, a zadnji trening je bio u srijedu. Stoga je cijeli tim na zasluženom godišnjem odmoru. S1A i J1A sa treninzima kreće 12.8, a ostatak tima 3.9.
Curke, dobro mi se odmorite!
Audicije za Zagrebačke mažoretkinje su u četvrtak 12.9. u 20 sati i subotu 14.9. u 11 sati. Dobrodošli!
- srijeda 10.7. u 8:30 Palmotićeva 30 (Dan Nikole Tesle, ugao Preradovićeve i Tesline), o/o Tinana
- subota 27.7. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Šahtar), o/o ????
- četvrtak 1.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????
- subota 3.8. u 17:00 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????
- nedjelja 4.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????
NEMA POSTOVA DO 3.9.
Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.
I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.
LJETNI KAMP
Ljetne kampove radimo svake godine:
- do sada smo imali 10 ljetnih kampova (prvi 2014.)
- prije smo odlazili u Crivenicu, no zadnji 8 godina smo u Posedarju
- 446 mažoretkinja je do sada bilo u Ljetnom kampu
Svake godine u ljetnom kampu potrošimo 314 kg hrane:
- 70 kg mesa
- 35 kg priloga
- 30 kg kruha
- 20 kg salate
- 15 kg deserta
- 15 kg voća
- 10 kg kompota
- 14 kg mussla i žitarica
- 100 bureka
- 60 pizza
- 60 jogurta
- 1 kg kave
- 50 litara različitih pića
- 350 listova papira
- 1200 novčanica "mažoret kuna"
- sa sobom donesemo oko 30 kubičinih metara opreme
NAŠE UNIFORME
Uniforme Zagrebačkih mažoretkinja mijenjale su se više puta u 28 godina tima
1993-1994
Dizajn i izrada su bili "home made", tj. doslovce su mažoretkinje i roditelji šivali uniforme na zajedničkim "radnim akcijama". Kombinacija je bila tamno-plavo / svijetlo plavo / žuta, još nije bilo razlike između predvodnice i ostatka formacije. Cizme su crne samo zato sto nismo imali novaca pa su djevojke nosile svoje vlastite čizme od velura koje su tada bile jako moderne i svaka djevojka ih je imala.
>
1994-1995
Uniforme su dobile akselbendere (ukrasne gajtane), predvodnica je imala obrnutu kombinaciju boja, a oznake činova vidjele su se na suknji i rukavima (broj linija), te na reverima (broj pletova). Štapovi su i dalje bili drveni i to u žuto / tamno-plavoj kombinaciji, no dobil su žute trakice po štapu, te su trakice visjele pokraj kugli, te su time opisivale kruznicu. Tada su se samo radile osmica i kuhanje pa te trakice koje su visjele nisu smetale pri tehniciranju.
1995-1999
Potpuni redizajn uniforme su doživjele 1995. godine kada je Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) tražila da, zbog popularnosti tima, dobijemo prepoznatljive uniforme. TZGZ je sama isfinancirala unifome, a angžirala je i profesionalnu dizajnericu. Uniforme su bile rađene od vrhunskog materijala, kombinacija je bila kao i današnja (tamno-plavo / svijetlo plavo / bijele), pletovi su bili profesionalno napravljeni (habsburški plet, a koji imamo i danas), na ramenima smo imali admiralske epolete, čizme su bila sa uniforme bana Jalačića i nisu imale pete, a kapa je bila čako (popularni "lonci"). Razlika u činovima se i dalje razlikovala prema broju traka na suknjama (ne i na rukavima).
1999-2004
Još jedna korjenita promjena desila se pred Europsko 1999. Pred nekoliko dizajnerica stavio se zadatak: boje se moraju zadržati, brend mora ostati prepoznatljiv, a uniforma se mora osuvremeniti i poženstveniti. Na natjecaju je pobjedila Matea Novosel iz Samobora, naša bivša dugogodišnja mažoretkinja, koja je diplomirala dizajn na visokoj talijanskoj školi za dizajn. Interesantno je da je Matea pobjedila najpoznatije hrvatske dizajnerice koje su se javile na natječaj. Oznake činova bila su vidljive samo na rukavu (broj pletova), čizme su dobile 6 cm pete, a kape su dobile metalne znakove. Izgubljeni su svi ukrasi koji su smetali tehniciranju (epolete, čako kapa, reveri, reljefni pletovi...), uniforma je poženstvenjena (linije figure, strukirani sako, diskretan otvor dekoltea, dizajnerska rješenja, visoke čizme, kapa, kosa pod kapom...), boje su bile vidno izraženije, a izrada uniforme bila je kvalitetnija (hidrofobnost, kvalitetniji materijali).
2004-2011
Nova uniforma djelomično je poženstvenila postojeću (linije figure, oblik kragne i dekoltea posebno na ljetnim uniformama), izgubila je oznake činova na reverima i dobila zvjezdice na kragni, no prvi puta smo izradili ljetne (kratki rukav, bitno tanji materijal od samo 210 gr) i zimske uniforme (320 gr. materijal, pelerina, hlače i marama). Samim time i rok trajanja uniforme se produljio sa 5 na 8 godina.
2011-danas
Za Europsko prvenstvo 2011. Matea Novosel je dobila zadatak da još jednom redizajnira uniforme, ali da iste ostanu prepoznatljive. Boja je bitno potamljena čime se dobilo na elegantnosti, te suknjom koja postaje tamnoplava umjesto svjetloplave. No zato se stavljaju svjetloplavi detalji oko struka koji istiću struk, večim brojem paspula, razdiobom ramena u dvije boje i atraktivnijim izgledom kragne. Predvodnica više nema obrnute boje uniforme, što je prvenstveno napravljeno radi protokola gdje je inverzna boja previše odstupala, no razlikuje se po svjetloplavoj suknji i inverznom rasporedu boja na kapi.
juniorske uniforme 1996-1999
koje su kasnije bila kadetske uniforme 1999-2004
Uniformice su bile vrlo jednostavne, ali i funkcionalne, na nogama su imale tenisice, a na glavama beretke. Kasnije uniforme juniorki i kadetkinja pratile su linije seniorskih uniformi
JARUN
Najveća zagrebačko jezero Jarun se spominje još prije 800 godina. Oko njega su živjeli kaptolski kmetovi koji su ga zvali „Jaruga“ (rupa puna vode) od čega je i dobio ime. On je ostatak savskog toka koji je promijenio smjer pa je ostalo jezero.
Jarun je uređen 1987. godine za Univerzijadu. Ukupna površina centra je 235 ha. Od 1988. Jarun je kupalište sa 5 plaža od koje je jedna i nudistička, te jedna prilagođena za invalide i osobe sa posebnim potrebama. Godišnje oko 170.000 kupaća pliva na Jarunu. Za njihovu sigurnost brine se ekipa spasioca po čitavom parku koji godišnje imaju preko 300 intervencija. Mulj otklanja poseban stroj koji stalno usisava jezero. Krug oko jezera dug je 6,5 km, a jezero ima 6 otoka, od kojih je 4 povezano mostovima.
Na Jarunu živi 29 vrsta riba i 130 vrsta ptica. Labudovi na Jarunu ostaju cijelu godinu. Postoji legenda o somu Juri koji navodno ima preko 3 metra. Kod Divljeg otoka ostavaljeno je prirodno okružje gdje je zabranjena gradnja i razvijaju se autohtone biljne vrste i gnjezde ptice, posebno patke, kormorani i čaplje.
Jarun ima regatnu stazu, veliko jezero služi za treninge jedriličara, ima konjički klub sa hipodromom i jahanjem za djecu, dva terena odbojke na pjesku, jedan rukometa na pjesku, polivalentno igralište, softbol teren, bočalište, veliki park za ekstremne sporove (skate park), terene za mini golf, stolni tenis, na jezeru treniraju koturaljkaši, biciklisti, trkači, plivači, ronioci, sportski i rekreativni ribolovci, ukupno na jezeru ima 26 sportskih klubova. Po regatnoj stazi je izgrađena i staza za Olimpijske igre 2004. u Ateni. Jarun ima i Aleju velikana hrvatskih sportova sa 140 memorabilnih ploća.
Jarun godišnje posjeti preko 800.000 posjetitelja. Prostor ima velik broj parkirališnih površina, uređenih mjesta za roštiljadu, dječje parkove, trim staze, noćnih klubova, 4 restorana, velik broj barova, a navečer je mjesto izlaska. 2/3 vozila dolazi noću radi provoda.
Osim Jaruna Zagreb ima još jezera: Bundek, 5 jezera u Maksimirskom parku, te Rakitje.
ŠNAJDERAJ
Šnajder, šnajderica = krojač, krojačica
Šnajderaj = krojački salon
Zingerica, singerica, šivaća mašina = stroj za šivanje
Pegla = glačalo
Ziherica = sigurnosna igla
Poštopati = zakrpati
Zaflekati = zaprljati
Canjek = krpa
Coflek = okrugli ukras na kapi ili odjeći od vune, dlake ili drugog materijala
„Poštopal sam ti taj canjek“ = Zakrpao sam ti te stare krpe
DJUTIĆI
Ako si mogao kupovati u djutiću, kako smo popularno zvali duty fee shopove, onda te bog pomazio. Naime, u djutiću se kupovalo sve ono što se nije moglo kupiti u običnom dućanu, čak i u posredniku, sva najluksuznija i najkvalitetnija roba, posebno alkohol, slatkiši i parfemi, i to bez poreza. Djutića je bilo u gradu (npr. autobusni kolodvor), ali su na njima mogli kupovati samo oni koji su imali strane putovnice. Kako su naši gasterbajteri često kada imali njemačke i ine putovnice obično smo ih koristili da za nas kupe neki video rekorder ili nešto drugo iz djutića.
Oni koji su imali tu sreću da idu van često su kupovali u djetićima koji su bili na graničnim prijelazima (između dvije carinske kontrole, te prije carine na aerodromima, lukama idr.), i to zato što je tamo bilo nešto jeftinije nego u inozemnim trgovinama. No, tu ste morali jako paziti da vas carinici ne ubiru kako dolazite iz djutića sa brdom vrećica. Pa ste poskrivečki zaklonjeni od carinika, vadili sve iz vrećica i preslagivali po automobilu „da se ne vidi“.
Danas djutića još ima samo na aerodromima, a i tamo ne možete plaćati bez poreza i carina ako letite u Europsku Uniju. No, čak i kada plaćate bez carina i poreza često kada su cijene u djutićima veće nego u trgovinama sa porezima, jer nas trgovci u djutićima na ovaj način varaju, znaju da vam je to zadnji čas da nešto kupite, i da se više nećete moći vratiti „van“, pa vas oderu više nego trgovci izvan zračne luke koji plaćaju poreze i carine. Stoga sve više iskusnih putnika ne kupuje u djutićima na aerodromima, nego prije nego što dođu na aerodrom.
SA UEFA UTAKMICE DINAMO-PAOK -
foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf) i Alen Šćuric
sa MEĐUNARODNOG PRVENSTVA U BOĆANJU ZA INVALIDE
always sunny free online
loading gif png
tab images download
free picture album
star outline png
pic size
free forum logo
|