|
Od danas kreću praznici i timovi više nemaju treninga, osim Seniorskog 1A koji ima treninge do 5.7.
Treninzi ponovo kreću nakon početka školske godine
Sutra krećemo na Ljetni kamp idućih 7 dana. U Ljetnom kampu imamo 45 polaznika i trenera.
- subota 22.6. u 8:00 Zapadni ulaz Zagrebačkog velesajma (odlazak u Ljetni kamp), o/o Šef
- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Šef
NEMA POSTOVA DO 3.9.
Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.
I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.
KOLIKO IMAMO BANERA I PANOA
- 1 veliki samostojeći pano 3x4 metra
- 3 samostojeća "pingvina" 1x2 metra
- 6 banera koji pokazuju dvije turneje u Kini, te Tajvanu i tri na Martiniku
- 15 različitih navijačih banera i transparenata
- 20 zastava Zagreba i Zagrebačkih mažoretkinja 1x2
- 1 zastava Zagreba 1,5x3
- 2 ploće za autobus
- 4 magnetna natpisa za vozila
- 10 različitih ploća za najave tima na raznim jezicima
- natpise na cassa bubnjevima
KAKO SE PROIZVODE ŠTAPOVI
Zagrebačke mažoretkinje nikada nisu uvozile štapove. Uvijek smo ih proizvodili sami, a nakon 30 godine proizveli smo preko 110.000 štapova.
DRVENI ŠTAPOVI
Prve štapove proizveli smo prije više od 28 godine, davne 1993. godine. Bio je to doslovce štap iz kućne radinosti. Imao je plavu palicu i žutu nepravilnu kuglu, te žute resice iz kugle. Nikako nam nije bilo jasno zašto „trokira“ prilikom vrtnje, t.j. nepravilno se okreće. Morate znati da u to vrijeme nije bilo interneta, a da je u Hrvatskoj bilo tek tri mažoret tima, koji ili nisu imali štapove ili su imali štap sa jednom kuglom. Dok nam jedan tata, profesor fizike, nije rekao da je to zato što je kugla teža na jednoj strani. Stoga smo pokušali sa dvije kugle i ostali totalno pozitivno šokirani. Plavo-žuti štapovi su kasnije promijenjene u plave štapove sa bijelim kuglama, koji su krajem devedesetih godina postali bijeli štapovi sa plavim kuglama. No, kako su plave kugle ostavljale tragove po zidu, a bijele su i bolje opisivale kružnicu što daje bolji efekt kod bacanja i rotacija, nekoliko godina kasnije ponovno smo se vratili na plave palice i bijele kugle, što imamo i do danas.
Prvi seriju manufakturnih štapova napravili smo 1994, njih stotinjak. Štapove smo radili tako da smo kupovali dva metara dugačke palice koje smo rezali na 60 cm, dok smo kugle dali tokariti. Sami smo lakirali štapove i spajali ih. I danas slično proizvodimo drvene štapove. Kugle i dalje dajemo tokariti našem stalnom proizvođaču, samo što palice dajemo strojno rezati i baždariti. Potom se kugle i palica lakiraju prvo temeljnim lakom, a potom sa dvije boje koje zahtjeva naručilac. Ovo lakiranje se obavlja u posebno izrađenom gnijezdu za lakiranje, te se suše na visokim temperaturama na posebnim kalupima. Nakon toga se štap spaja posebnim ljepilom. Godišnje proizvedemo oko 300 drvenih štapova za nekoliko mažoret-timova.
1995. godine naša nova trenerica Virginie Cathelain iz Francuske je sa sobom donijela metalne štapove iz SAD-a. Ovi štapovi su nas očarali, a sa njima smo mogli daleko više. Stoga smo krenuli sa intenzivnim istraživanjem kako materijala, tako i zakonitosti štapa. Za tu svrhu angažirali smo niz vrhunskih stručnjaka koji su ustanovili kakav omjer težine same palice i utega treba biti, kakav treba biti oblik utega, koje materijale trebamo napraviti, te na koji način spajati komponente. U tu svrhu je izrađen i elaborat. Nakon toga smo izradili nekoliko protutipa i dali ih mažoretkinjama na testiranje. Temeljem tih proučavanja i testiranja smo se odlučili za slijedeće:
1. Štapovi će imati zvjezdaste stožaste nastavke (okrugli se kod pada otkotrljaju nekoliko metara, a zvjezdasti se zaustave već nakon pola metra)
2. Štapovi će imati stožaste nastavka različitih veličina (manju i veću)
3. Pod manjim stošcem će biti teži i duži uteg, pod većim lakši i kraći. Težina većeg stošca + manjeg utaga = težini manjeg stošca + većeg utega
4. Definirali smo težine utega i stožaca radi centripetalne sile
5. Definirali smo težinu i debljinu palica
6. Definirali smo materijale i debljinu stjenki palice
7. Definirali smo da štap mora biti balansiran na +/- 1 mm
Potom smo u svibnju 1997. napravili gnijezda za vulkanizaciju gumenih stožaca i prvu seriju metalnih štapova, te jedini imali metalne štapove na prvom državnom prvenstvu mažoretkinja RH. Istime smo štapove počeli prodavati i drugim timovima u Hrvatskoj. Nažalost trebalo nam je dvije godine i stotine reklamiranih štapova da proizvedemo dovoljno dobar proizvod. Glavni problemi su bili savijanje palice nakon malog broja padova na pod, pucanje gume stošca, brzo mijenjanje bolje gume iz bijele u smeđu, posebno na suncu, odvajanje glave stošca od tijela, pretvrda guma stošca, pucanje prokroma na palici zbog čega se od istog moglo porezati, ispadanje utega iz tijela palice. Nekoliko puta smo mijenjali načine učvršćivanja utega, ako i oblike istih. U prvoj godini 80% štapova je reklamirano, a potom su po cijele serije bile vraćene. Za reklamiranje štapova (mi smo preuzimali sve troškove poštarine i reklamacija) smo potrošili ogroman iznos novaca, nekoliko tisuća EUR. No, na kraju smo dobili odličan i konkurentan proizvod, tako da smo u prošloj godini imali tak jedan jedini reklamirani štap. Konkurentnost se očituje i u tome da je naš štap za 5% jeftiniji od najjeftinijeg mađarskog, te oko 30% od najjeftinijeg američkog štapa.
KAKO DANAS PROIZVODIMO ŠTAPOVE
Štapovi se danas proizvode manufakturno. Iz Italije uvozimo tijelo štapa i to u serijama od po 5 kilometara. Tijelo se reže na potrebne dimenzije od 45, 50, 55, 60, 65, 70 i 75 cm, a moguće su i dimenzije po narudžbi. Sve ostalo proizvodi se u Hrvatskoj. Utezi se strojno tokare na propisane dužine i dimenzije te se posebnim hladnim, pa potom vrućim postupkom ubacuju u tijelo štapa i tamo lijepi. Gumi se dodaju svi aditivi po posebnoj tajnoj recepturi koja je produkt naših istraživanja, a potom se isti vulkaniziraju u posebnim gnijezdima koje smo sami proizveli i nekoliko puta usavršavali. Ovako vulkanizirana guma se termički obrađuje. Zadnja faza izrade štapa je poliranje palice i spajanje stožaca i palice, te kontrola finalnog proizvoda. Štap je originalan hrvatski proizvod i kao takav ima oznaku „EU“.
KOJE ŠTAPOVE PROIZVODIMO
Danas proizvodimo nekoliko različitih štapova:
- Beginner (drveni) za početnike
- Economic (prokrom) - on je 90% naše proizvodnje
- Adriatic (mesing) – za Pakoštane no i još neke timove
- Gold (zlatni), sa certifikatom zlata (suvenir)
- Toy (igračku od 30 cm bez utega koja je samo suvenir)
- Par kugli koji se mogu posebno naručiti
Do danas smo proizveli preko 110.000 štapova. Štapove prodajemo u 132 tima iz Velike Britanije, Francuske, Češke, Slovačke, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, BiH, Crne Gore, Srbije, Poljske, Mađarske, Austrije, Italije, a pregovaramo oko prodaje u Mađarskoj, Rusiji, Ukrajini, Makedoniji, Irskoj, Njemačkoj i Martiniku. U Francuskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori imamo prodajnog zastupnika. Najviše štapova prodaje se u posljednjem kvartalu godine (zbog audicija i novoupisanih članova).
NOVI ŠTAP „PROFESSIONAL“
Već šest godine testiramo daleko kompliciraniji i kvalitetniji štap „Professional“ koji će biti daleko otporniji na padove, nešto lakši, imat će utore na trećinama palice i aktivnu jezgru za ublažavanje udarca kod hvatanja, te kvalitetniju gumu stožaca. Obzirom na istraživanja, ulaganja i testiranja tog štapa biti će to superiorni proizvod i kruna naše proizvodnje.
ZAGREBAČKE ZIDINE I VRATA
Dok je ugarski kralj Bela IV bježao pred Tatarima kratkotrajni spas je pronašao i u Zagrebu (Gradecu). Stoga je kao zahvalnost gradu 1242. dodijelio "Zlatnu bulu", status slobodnog kraljevskog grada koji je bio pod osobnom zaštitom kralja, nije ga smio napasti ni jedan vlastelin ili plemenitaš, a grad je smio organizirati sajmove i obrtnike, imao je slobodnu trgovinu, svog suca i direktno je potpadao pod kralja. No, grad je imao obvezu da se opaše zidinama, kulama i drugim fortifikacijskim objektima. Ipak prvi gradski zidovi datiraju još iz 7. stoljeća, a ostaci se nalaze ispod Muzeja grada Zagreba gdje se mogu i razgledati.
Gradec se za ono vrijeme utvrdio vrlo brzo, za samo 15 godina. Gradski bedemi su bili debeli 2 metra i visoki 5 do 6 metara. Grad je imao 13 kula, no o njima u idućem nastavku ovog serijala.
Kroz gradske zidine se moglo ući na petora velika vrata i jedna mala vrata (Mesnička vrata, Gradec, Nova vrata Frauentor, Surovo dverce, Kamenita vrata i Poljska vratašca ili Dverce). Frauentor ili "ženska vrata" tako su se zvala jer je uz njih bio samostan Klarisa. Vrata su čuvali čuvari koje je na godinu dana odabirala gradska četvrt. Sva vrata i sam grad za vrijeme opsade su branili gradski stražari na čijem je čelu bio kapetan.
Kod Dverci ili Poljskih vratašca bilo je zvonce koje je pozivalo građanstvo da se vrati sa polja u grad jer se vrata zatvaraju. Vrata su se ljeti zatvarala u 22 sata, a zimi u 21 sat. To zvonce zvalo se Campana Latronculorum ili zvono pljačkaša, iskrivljeno zagrebački "lotrijaša", a po njemu je i kula Lotrščak dobila ime.
Nakon što su se zatvorila gradska vrata, a do jutra, kroz grad je hodao noćobdija, gradski redarstvenik koji je pazio da na ulicama nema lopova i pljačkaša dok građani spavaju, te da nečija vatra u peći ili svijeća nije izazvala požar dok spava. Noćobdija je u 22 sata vikao ulicama "Deset je sati, pošteni ljudi ideju spati, a ne cesti ostaju samo tati (lopovi)".
Tijekom kuge u Zagrebu otvorena su bila samo Kamenita vrata jer se tamo jedino moglo kontrolirati ulazak u grad i spriječiti ulazak onima koji su imali simptome. Kamenita vrata su i najšira gradska vrata.
Kaptol je imao bitno slabije zidine, a jedino su oko Katedrale bile ozbiljne zidine i kule koji je dio sačuvan i danas. Dio zidina oko Gradeca također je sačuvan, no veći dio je pretvoren u gradske palače nakon što je minula opasnost od Turaka.
POSEL
Posel = posao
Šofer = vozač
Šloser = bravar
Šuster, šušter = obučar, cipelar
Šnajder = krajač
Švaser = zavarivač
Švasati = zavarivati
Cimerman = tesar
Vasermajstor = vodoinstelater
Vaserlajtung = vodovod
Drajer = tokar
Vurmaher = urar
Cukerpeker = slastičar
Ober, kelner = konobar
Pilko = grobar
Oberpilko = nadgrobar, voditelj pogrebne svečanosti (onaj koji nosi križ)
Briftreger = poštar
Kartodrapec = kondukter
Murjak, drot, pajkan, pandur = policajac
Fiškal, advokat = odvjetnik
Sekretarica = tajnica
Cimerfrajla = sobarica
Bedinerica = kućna pomoćnica
„Šofer nas je pelal kak stekli“ = vozač nas je vozio kao lud
„Si zdelal taj šloseraj“ = jesi li napravio bravariju
„Si to zašvasal“ = jesi li to zavario
„Drot me zbajukaril“ = policajac me zatvorio u zatvor
„Nek ide vrit i taj fiškal“ = neka taj odvjetnik ide do vraga
„Ta sekretarica ti je fejst zus“ = tajnica ti je jako simpatična
ZAGREBAČKI VELESAJAM
Zagrebački velesajam je bio prije nešto drugo nego ovo danas. On je bio istinska veličina, ovo danas je tek ostatak ostataka, blijeda slika. I dok su nekad najveće velesajamske priredbe okupirale sve paviljone, čak štoviše, izlagači su se „tukli“ za atraktivniji prostor ili bili na listi čekanja jer su bili manje važni i za njih nije bilo mjesta, danas je većina paviljona iznajmljena komercijalnim projektima (tenis, karting, zabavne igre, dječji centri…).
Najveća godišnja priredba je bila Jesenski Velesajam na kome su se okupili izlagači sa kapitalističkog zapada i komunističkog istoka, pa je to bilo jedna od rijetkih destinacija gdje su mogli doći bez problema i razgovarati, te ugovarati poslove. Stoga je na Jesenskom Velesajmu bilo nekoliko tisuća izlagača i stotine tisuća posjetitelja (samo Jesenski Velesajam je imao više posjetitelja nego danas svi sajmovi zajedno). Dva tjedna oko Jesenskog Velesajma u Zagrebu i okolici nije bilo hotelske sobe, taxija, karte za vlak, autobus ili avion, mjesta u restoranu, ni jedan prevoditelj ili vodič nije bio slobodan, a tisuće ljudi su honorarno radili za izlagače ili Velesajam.
Ostale velike priredbe su bile Proljetni sajam i novogodišnji sajam koji je bio niz štandova, sadržaja, igraonica, pozornica, lunaparkova i zabave u novogodišnjem duhu. Svi zagrepčani su bili svake godine na novogodišnjem sajmu.
SA TURNEJE NA MARTINIKU - 12. dio
foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric
Put kući - Gaudeloupe
image hosting site
Paris Orly
photo hosting
Paris CDG
photo hosting
...KRAJ!
|
