Zagrebačke mažoretkinje 22.8. idu na devetodnevnu turneju u Grčku i Makedoniju. Na turneji ćemo imati nastupe u Agriniu i Patrasu u Grčkoj, te u Štipu u Makedoniji.
Ukupno ćemo napraviti 3104 kilometara, a proči ćemo Srbiju, Makedoniju i Grčku.
Sezona za S1A i J1A mažoretkinje koje idu u Grčku počinje 16.8, za sve ostale mažoretkinje S1A počinje 31.8, a za sve ostale 5.9.
- utorak 15.8. u 18:00 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-AEK), o/o Šef
- utorak 19.8. u 17:00 službeni ulaz Maksimirskog stadoina (Dinamo-Varaždin) o/o Šef
- utorak 22.8. u 8:00 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turneja u Grčku), o/o Šef
- subota 26.8. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Rijeka), o/o ????
LUKA RADI
Naš bubnjar drum linea Luka Žigun je vrlo vrijedan i radi u Zatonu kod Nina kao bartender. Ljudi koje taj koktele radi. Probali smo par njegovih koktela i vrh su. Najjači mu je Hawaii. A mali će i zaraditi opak novac. Nekih 1500 EUR u mjesec dana. Bravo Luka!
KOLIKO ČLANOVA DO SADA
Prije Covida-19 Zagrebačke mažoretkinje su imale 610 članova. Sada je broj članova pao na 330. Naravno broj je veći na početku godine, manji na kraju.
Na audicijama godišnje upištemo 140 do 220 novih članica, osim u Covidu-19 kada se upisivalo manje novih članova
Do sada je sveukupno kroz Zagrebačke mažoretkinje prošlo preko 5.300 članova. 99% članova su žene, 98% starosti 3 do 25 godina.
TRENERI TIMA
KAKO POSTATI TRENEROM ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA
Da bi netko mogao postati trenericom Zagrebačkih mažoretkinja mora biti među najboljim mažoretkinjama, te treba proći selekciju Trenerskog kolegija. Nakon što Trenerski kolegij odabere kandidatkinje uprava obavi preliminarno ispitivanje i razgovor te probrane djevojke pripremi za asistencije. Asistencije traju godinu dana (koji puta i više) i na istima kandidatkinje uče od trenerica tako što im pomažu u treninzima i što ih treneri kao mentori uvode u "tajne zanata".
Paralelno sa asistencijama probrane kandidatkinje odlaze u Trenersku školu gdje slušaju 10 predmeta (Osnove pedagogije, Osnove anatomije i sportskih povreda, Teoriju i metodologiju treninga, Standardne i latino-američke plesove, Komparativne plesne oblike u kojima slušaju balet, folklor i jazz dance, Povijest mažoret plesa, Sudačko pravo i metodologija u mažoret plesu, Elemente mažoret plesa, Tehniciranje sa štapom, te Neplesne djelatnosti mažoretkinja). Školovanje ukupno traje 100 sati sa skriptama od preko 300 stranica.
Potom kandidatkinje imaju 8 pismenih ispita, 1 usmeni i 2 praktična, te na kraju završni ispit koji polažu na nekom sastavu mažoretkinja gdje vrše pokazni trening i koriste svo stečeno znanje Trenerske škole. Po dobivenoj licenci Saveza još moraju proći i posebno testiranje Zagrebačkih mažoretkinja. Do sada je bilo 5 slučajeva gdje trenerice koje su dobile trenersku licencu Saveza nisu prošle završno testiranje Zagrebačkih mažoretkinja i nisu trenirale grupe.
NAPREDOVANJE TRENERA
Neovisno o trenerskoj licenci u Zagrebačkim mažoretkinjama treneri su podijeljeni u tri kategorije. III kategorije su treneri početnici, II kategorije su stariji treneri, a I kategorije su instruktori tima. Napredovanje se vrši prema rezultatima i analizama, te pravilima tima.
PLAN I PROGRAM RADA
Treneri imaju detaljan Plan i program rada, te Trenerski kolegij, no o tome u idućim postovima
TRENERI VIŠIH SASTAVA
Bolji treneri treniraju više sastave (1B juniorski, 2. i 1B seniorski). Iako je za očekivati da je ove timove lakše trenirati jer su u njima djevojke članice već više godine, zapravo to je daleko teže. Ne radi se ovdje samo o daleko težim programima, koreografijama i standardima tehniciranja, već o osobama koje su pozicionirane u time što je često više prepreka nego motivacija. Ovi treneri prvenstveni cilj imaju spremiti djevojke za dolazak u 1A. timove, ali i za povremene nastupe ovih timova kada su 1. timovi zauzeti.
TRENERI VANJSKIH GRUPA
Naši treneri treniraju i neke druge grupe mažoretkinja sa kojima Zagrebačke mažoretkinje imaju ugovore. Do sada smo trenirali preko 50 mažoret sastava iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Austrije. Naši treneri redovno vode i seminare za mažoretkinje u Francuskoj, BiH, Crnoj Gori, Češkoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Slovačkoj.
TRENERI 1A SASTAVA
No, daleko najveći i najodgovorniji posao imaju treneri 1A sastava. Oni se potpuno predaju timu, žive sa njim 24 sata, potpuno poznaju svaku svoju članicu, sve njene probleme, dobre i loše strane, imaju sa njima gotovo svakodnevni kontakt. Ove trenerice bave se i glazbom, i daleko većom administracijom, istovremeno su i "mame" svojih mažoretkinja, treninzi su daleko kompliciraniji, ima ih daleko više, odlaze na pripreme, nastupe, turneje... Tijekom zimskih, proljetnih i ljetnih praznika, te pred natjecanja treninge imaju svaki dan. One su angažirane i u pripremama nastupa, turneja, zdravstvenim problemima, nabavi opreme, izradi glazbe, pripremi natjecanja...
RAZLIKA IZMEĐU TRENERA I KOREOGRAFA
Koji puta je trener i koreograf ista osoba, no to nije uvijek slučaj. Koreografu je posao postaviti koreografiju i postaviti je u timu, dok ju trener izvježbava, isplesava i čisti.
ANGAŽIRANJE TRENERA IZVAN TIMA
Zagrebačke mažoretkinje povremeno angažiraju trenere za specifične plesne oblike kao i za pojedine elemente mažoret-plesa. Osim domaćih stručnjaka angažiramo i strance. Do sada smo imali različite klasove od klasičnog baleta, preko suvremenog plesa, jazz dance i aerobika, do standardnih i latino-američkih plesova. Imali smo i klasove tehniciranja sa štapom, držanja, kondicijskih treninga, zagrijavanja, ali i specifične sate šminke, zdravstvene zaštite...
HONORARNI I STALNO ZAPOSLENI TRENERI
Zagrebačke mažoretkinje uvijek imaju barem jednog trenera koji je stalno zaposlen u timu (u ovom momentu imaju dva) i koji profesionalno trenira dobar dio sastava, te grupe izvan Zagreba. Ostali treneri kod nas rade honorarno.
AUTOBUSNI KOLODVOR
Prije otvaranja autobusnog kolodvora Zagreb linijske konjskih zaprega sredinom 19. stoljeću za Beč, Varaždin, Karlovac i Budimpeštu, a kasnije i Rijeku su kretale ispred hotela K Caru Austrijskome (od 1840. za Beč i Varaždin) i hotela K kruni Ugarskoj (od 1844. za Budimpeštu i Karlovac) koji su bili jedan do drugoga. Početkom 20. stoljeća su se autobusi okretali na Trgu bana Jelačića, a još kasnije na Cvjetnom trgu gdje je bio i prvi kolodvor. 1961. otvara se Autobusni kolodvor na prostoru današnjeg Langovog trga, da bi se već 1962. preselio na prostor sadašnjeg parkirališta za autobuse sjeverno od sadašnjeg terminala. Sam tadašnji kolodvor je bio istinska sklepana montažna šupetina koja je bila velika sramota za Zagreb. Na ovom prostoru je tijekom II. svjetskog rata bio vojni logor.
Današnji autobusni kolodvor je sagrađen 1987. zbog Univerzijade. Središnji autobusni kolodvor Zagreb je jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga. Kolodvor je daleko najveći u Hrvatskoj, najveći u regiji i jedan od najvećih u široj regiji. Kolodvor ima u ponudi 2.200 destinacija u cijeloj Europi.
Autobusni kolodvor ima 44 perona koji imaju direktan pristup sa 1. kata zgrade. Invalidi imaju nesmetan prolaz na sve etaže i perone kolodvora. Kolodvor ima 15 prodajnih šaltera na kojima se karte mogu kupiti 24 sata 7 dana u tjednu. Kao dio kolodvora je i poseban terminal Croatie Airlines sa kojeg autobusi polaze svakih pola sata prema Zračnoj luci Zagreb. Sjeverno od kolodvora je i veliko parkiralište za autobuse koji čekaju polaske. Kolodvor ima velik broj ugostiteljski i trgovačkih objekata unutar sebe, te veliko taxi stajalište i parkiralište za automobile, kao i ugibalište za kratko zaustavljanje (do 5 minuta) i iskrcaj putnika.
NAPRAVITI SE
Napraviti se (pod sebe) = nužditi u gače, unerediti se
Scat, pošorat, popišat = mokriti
Kakati, kenjati, srati = obaviti veliku nuždu, pričati gluposti
Zdriskati = imati proljev
Zasrati = unerediti, zamazati
Šekret, WC = toalet
Riga, bljuje = povraća
„Isusek, napravil sam se pod sebe“ = O bože pobjeglo mi je u gače
„Fejst sam se zdriskal“ = Imam jaki proljev
„Zasral sam si majcu“ = Zamazao sam si majcu
„Komarci su mi zasrali šajbu“ = Komarci su mi umazali vjetrobransko staklo
„Idem scat na šekret“ = Idem mokriti na toalet
„Bemti kaj se zbljuval“ = Čovječe, što je jako povraćao
PEĆICA NA ULJE
Nije se onda grijalo ko danas. Centralno i to. Imali smo jednu pećicu u dnevnom boravku. I ta se gasila navečer. A ujutro tko se prvi digel, umrl bi od zime, i zapalil bi ju. Sjećam se ko klinac da bi se ujutro digel oko 8 i sklupćal se uz tu pećicu, sjel odmah do nje i tam učil ili od tam gledal TV.
Neki su tu pećicu imali na ulje (naftu), neki na bocu sa plinom. Ovo drugo mi je uvijek djelovalo preopasno. Mi koji smo imali na ulje, jednom na dan smo morali napumpati sa posebnom pumpom 10 litara nafte i to uliti u peć. Baš sam volio iz tih ogromnih 200 litarnih bačvi pretakati naftu, jer nije bilo taško, a baš je bilo zabavno.
U kuhinjama su bake uz to imale peć na drva i ugljen, na kojima se kuhalo, grijala voda (stalno i uvijek), ali su one i služile za grijanje kuhinje u kojoj se boravilo skoro cijeli dan. Mi nismo imali takvu peć, al baka je imala.
Kasnije se uveo gradski plin, pa centralna grijanja… Ma nije to to. Pećica je uvijek bila pećica.
SA VEČERNJAKOVE BICIKLIJADE -
foto: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačih mažoretkinja i Suzana Proroković
|