U subotu smo imali generalnu probu. Likovi su prezakon, proba je bila odlična. Bajka je bolja nego ikad. Ekipa istinski ćete uživati.
Još jednom podsječamo da karte za koncert možete kupiti do subote 18.3. na treninzima ili u uredu.
Krenula je prodaja karate za našu veliku MAŽORET BAJKU. Nakon stanke od 3 godine radi Covida-19 ponovo krećemo sa mažoret bajkom, ovaj puta
MAŽORETKINJE U ZEMLJI BAJKI
19.3.2023. U STUDENTSKOM CENTRU U 19:00 SATI
Imat ćemo puno kostima, profesionalnu produkciju, svjetla, razglas, scenu, inspicijenta... Nastupa če svi sastavi!
Cijena ulaznice je 10 EUR i ulaznice se mogu kupiti od ove subote do 11.3. na svim treninzima ili u uredu (radnim danom od 9:00 do 16:30 sati).
za povećanje pritisnite na plakat
- nedjelja 19.3. u 19:00 Mažoret bajka "Mažoretkinje u zemlji bajki"
* generalna proba u 9:00 sati
SNIMILI SMO BAJKU
Naša mala ekipa (Tinana, Suzana i Šef) je snimila bajku u studiju u Tugojnici, kod Marije Bistrice. Snimali smo punih 6 i pol sati. No ispalo je prezakon. I bilo je prezabavno.
OSTALI ALAT TIMA
Osim 58 velikih i 15 malih alata za vrt ured ima:
- 53 veliki alat (bušilice, brusilice, cirkular, električni odvijač, ubodnu pilu...)
- multifunkcionalni radni stol
- 224 malih alata (klješta, odvijače, labele, lopatice...)
- 8 kutija za alat i 3 velika ormara za alat
- 10 velikih kutija matica, čavala, tipli idr.
- troje lojtre
- zaštitnu opremu
MONTIRANJE GLAZBE
Zagrebačke mažoretkinje rade muziku alatom WaveLab koji ima odlične montažerske mogućnosti. No, osim dobroga alata i kvalitetnog kompjutera sa velikim ekranom na kojem se dovoljno kvalitetno raspoznaje glazbeni broj, potrebna je i kvalitetna audio oprema. Tako je na kompjuter spojeno vrhunsko JVC pojačalo, imamo najkvalitetnije Infiniti zvučnike, te AKG slušalice. Bez svega toga ne bi mogli kvalitetno preslušavati muziku i nebi čuli svaki ton, i najmanji šum, nekvalitetu…
Prvo se ispati trener koji traži glazbene brojeve koji ga „pale“. Koji puta i Šef predloži brojeve, ali i drugi treneri, pa i same mažoretkinje. Od brojeva koji se prezentiraju 90% otpada kako radi toga što nisu ispravni, tako radi toga što ih je nemoguće montirati ili što ne odgovaraju strategiji Zagrebačkih mažoretkinja. Ovo je mnogo puta vrlo stresno za trenera.
Potom se posluša koreografska zamisao, te se predloži osnovna strategija montaže (koja je zapravo ideja broja). Nakon toga krene se „graditi muzički broj“ na način da se postavi prvi glazbeni broj, izreže se, premontira, pojača ili smanji glasnoća pojedinog djela, umaskiraju se stvari koje nisu dobre, ubace se bubnjevi, spoje neki dijelovi, eventualno se neki dio ponovi, spojevi se umaskiraju reversnim fazama… Broj se doslovce izmasakrira do neprepoznatljivosti. Alat naime glazbu pretvara u grafiku i prepoznaje 10.000-ti dio sekunde, iako realno radimo sa tisućinkama. Sve se to ponovi sa idućim brojem koji se spaja na prethodni, pa sa trećim, četvrtim, petim itd. I tu frustracija prelazi sa koreografa na montažera. Em je teško spojiti neke nespojive dijelove (često kada to je i nemoguće), em se koji puta ne može doslovce pratiti koreografska ideja, em je frustrirajuće kako je teško neke stvari umontirati. Posebno kada se radi o auftaktovima i glazbenim brojevima koji imaju pozadinsko muziciranje.
U sve to potrebno je još i ujednačiti tempo (osim ako koreograf ne želi drugačije), izjednačiti nivoe (glasnoću), te cjelokupan broj kroz remastering profiltrirati da se svi dijelovi uklapaju. Na kraju potrebno je ubaciti fade in (lagano ublendavanje) i fade out (mekano izblendavanje).
I onda se sve to ne svidi koreografu iako je sa vama sudjelovao cijelo vrijeme u izradi. Pa premontirate neki dio glazbe, što je daleko teže nego raditi cijeli glazbeni broj iz početka. Nemalo puta su deseci sati bačeni u vjetar jer koreograf na kraju nije htio glazbeni broj, tj. isti ga nije palio. Tada padate u tešku depresiju.
Kad je sve gotovo, zagasimo svjetlo i preslušavamo glazbeni broj najmanje tri puta u cijelosti. Prvo izmjerimo tempo i slaže li se isti tijekom cijele pjesme. Drugi puta koncentriramo se na prijelaze i perkusije u pozadini. Treći puta koncentriramo se samo i isključivo na to paše li sve zajedno kao cjelina ili ne. Tek ako ova tri testa prođu onda imate kvalitetan glazbeni broj
I tu nije kraj. Ako ste prošli sva tri testa, koreograf vam je rekao da ga broj „pali“ onda morate još proći i najteži test: sviđa li se broj mažoretkinjama ili ne. I to je nešto što ja ne mogu podnijeti, nego najčešće odem iz dvorane.
No, ni tu nije kraj. Ako ste prošli ovaj test, koreograf krene raditi koreografiju na ovu muziku i kada je sve napravljeno ili je zbog koreografije tražio neke izmjene, odlazite u profesionalni studio gdje se napravi remastering, izmjene nedostaci, ubace bubnjevi i činele, te se glazba filtrira alatima koji su daleko moćniji i sa bitno većim mogućnostima. To traje nekih 4-5 sati i košta oko 1.000,00 kn.
Još vam je samo preostalo da broj konvertirate, pohranite u arhivi na hardu, te napravite 3 kopije CD-a za treninge, back up i master za natjecanje.
Za kvalitetan glazbeni broj od 2 minute od preslušavanja do dovršetka montaže utrošimo od 20 do 40 sati rada, a bilo je slučajeva gdje smo potrošili i preko 100 sati rada.
ILIRSKA DVORANA
Narodni dom palača je na Gornjem Gradu u Opatičkoj 18. Na tom prostoru je bio samostan Klarisa, koji je raspušten 1782. Grof Karlo Drašković zemlju je otkupio 1835. i tamo 1838. izgradio palaču za obitelj Drašković. 1846. pod povoljnim uvjetima grof Drašković palaču prodaje Hrvatskom narodnom preporodu koji je nazivaju Narodni dom.
Središnja prostorija Doma nazvana je Ilirska dvorana (Preporodna, Narodana i Zagrebačka dvorana), gdje Ilirci organiziraju proslave, političke skupove, balove, predavanja, koncerte i predstave. Ilirska dvorana tako postaje središnje mjesto života Zagreba i Hrvatske. U Domu je bio smješten Narodni muzej, Gospodarsko društvo, Čitaonica i Kazino. 1868. Dom postaje sjedište JAZU. Od 1878. Dom je otkupila država i tamo smjestila Stol sedmorice, tj. visoki sud. Tu funkciju je imao do kraja II. svjetskog rata kada se vraća Akademiji.
ZELENJAVA
Zelenjava = biljke
Drevo = drvo
Listrine, lestina* = lišče
Fiolica* = cijetić
Rojža = ruža
Rojžice = ružice
Pušlek = kita cvijeća, buketić
Paradajz = rajčica
Kuruza = kukuruz
Bažul, bažulj = grah
Šalata = salata
Karfiol = cvjetača
Grincajg, grincek = mrkva, peršin i celer za juhu
Hruška = kruška
Kostanji = kesteni
*arhaično (od prije tri generacije), više se ne koristi
„Daj se naj penjati na drevo“ = Nemoj se penjati na drvo
„Mi napraviš pušlek od rožicah“ = Napraviš mi buketić od ružica
„Bum si napravil paradajz šalatu“ = Napravi ću si salatu od rajčice
MUPPET SHOW
Muppet Show je bila popularna komična tv zabavna serija iz kasnih 1970-tih (1976-1981). Iako je bila lutkarska animacija, postala je svjetski kulturni fenomen koji se ismijavao sa politikom, običajima, dnevnim događajima, civilizacijskim postulatima i moralom. Show je imao niz skečeva, glumljenih dijelova i stalnih rubrika. U svakoj epizodi gostovao je neki slavni umjetnik. Glavni likovi su bili: Kermit (žabac, ravnatelj kazališta), Miss Piggy (kazališna diva i Kermitova cura), Annie Sue (zvijezda u usponu), Medonja Fozzie (prilično neuspješan komičar), Gonzo Veliki (neuspješna kvazizvijezda), Zvjerko (Animal – divljak), štakor Rizzo, Švedski kuhar, Statler i Waldorf (dva penzionera koji komentiraju sa balkona) i mnogo drugi.
Muppeti su se emitirali u više od 100 zemalja i imali su 235 milijuna gledatelja. Napravljeno je 120 epizoda u 5 godina emitiranja. A mi smo doslovce bili prikovani uz televizore. I mali (radi animacije) i veliki radi satire.
SA DOČEKA BRONČANIH NOGOMETAŠA - 2. dio
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja i Suzana Proroković
...nastavak u idućem postu...
|