Upravni odbor HMS-a ima Brean storming u Ivancu ovog vikenda, od petka 10. do nedjelje 12.2. Brean storming je godišnje okupljanje Upravnog odbora na kome se definiraju ciljevi saveza, te postave smjernice daljeg rada za iduću godinu. Naš Šef sudjeluje u radu na Brain stormingu kao predsjednik HMS-a.
Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00
- petak 10.2. u 15:00, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Šef
- srijeda 15.2. u 11:00 uprava Groblja Mirogoj (sprovod Ćiri Blaževiću), o/o Šef
- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea
UZETI SVI BUBNJEVI
Kako nam se broj ljudi u drum lineu povećao na 25, morali smo iz dugoročnog skladišta uzeti i prastare bubnjeve koje nismo koristili već 4-5 godina, a kako bi članovi imali na čemu vježbati. Ovo znači da sada koristimao 100%, odnosno sve bubnjeve.
KOLIKO HUMANITARNIH NASTUPA SMO ODRADILI
Od prosinca 1993. do danas. odradili smo 345 humanitarnih nastupa. Naš prvi humanitarni nastup bio je podjela poklona djeci palih hrvatskih vojnika na Božićnom sajmu Zagrebačkog velesajma, 22.12.1993.
NAŠE UNIFORME
Uniforme Zagrebačkih mažoretkinja mijenjale su se više puta u 28 godina tima
1993-1994
Dizajn i izrada su bili "home made", tj. doslovce su mažoretkinje i roditelji šivali uniforme na zajedničkim "radnim akcijama". Kombinacija je bila tamno-plavo / svijetlo plavo / žuta, još nije bilo razlike između predvodnice i ostatka formacije. Cizme su crne samo zato sto nismo imali novaca pa su djevojke nosile svoje vlastite čizme od velura koje su tada bile jako moderne i svaka djevojka ih je imala.
>
1994-1995
Uniforme su dobile akselbendere (ukrasne gajtane), predvodnica je imala obrnutu kombinaciju boja, a oznake činova vidjele su se na suknji i rukavima (broj linija), te na reverima (broj pletova). Štapovi su i dalje bili drveni i to u žuto / tamno-plavoj kombinaciji, no dobil su žute trakice po štapu, te su trakice visjele pokraj kugli, te su time opisivale kruznicu. Tada su se samo radile osmica i kuhanje pa te trakice koje su visjele nisu smetale pri tehniciranju.
1995-1999
Potpuni redizajn uniforme su doživjele 1995. godine kada je Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) tražila da, zbog popularnosti tima, dobijemo prepoznatljive uniforme. TZGZ je sama isfinancirala unifome, a angžirala je i profesionalnu dizajnericu. Uniforme su bile rađene od vrhunskog materijala, kombinacija je bila kao i današnja (tamno-plavo / svijetlo plavo / bijele), pletovi su bili profesionalno napravljeni (habsburški plet, a koji imamo i danas), na ramenima smo imali admiralske epolete, čizme su bila sa uniforme bana Jalačića i nisu imale pete, a kapa je bila čako (popularni "lonci"). Razlika u činovima se i dalje razlikovala prema broju traka na suknjama (ne i na rukavima).
1999-2004
Još jedna korjenita promjena desila se pred Europsko 1999. Pred nekoliko dizajnerica stavio se zadatak: boje se moraju zadržati, brend mora ostati prepoznatljiv, a uniforma se mora osuvremeniti i poženstveniti. Na natjecaju je pobjedila Matea Novosel iz Samobora, naša bivša dugogodišnja mažoretkinja, koja je diplomirala dizajn na visokoj talijanskoj školi za dizajn. Interesantno je da je Matea pobjedila najpoznatije hrvatske dizajnerice koje su se javile na natječaj. Oznake činova bila su vidljive samo na rukavu (broj pletova), čizme su dobile 6 cm pete, a kape su dobile metalne znakove. Izgubljeni su svi ukrasi koji su smetali tehniciranju (epolete, čako kapa, reveri, reljefni pletovi...), uniforma je poženstvenjena (linije figure, strukirani sako, diskretan otvor dekoltea, dizajnerska rješenja, visoke čizme, kapa, kosa pod kapom...), boje su bile vidno izraženije, a izrada uniforme bila je kvalitetnija (hidrofobnost, kvalitetniji materijali).
2004-2011
Nova uniforma djelomično je poženstvenila postojeću (linije figure, oblik kragne i dekoltea posebno na ljetnim uniformama), izgubila je oznake činova na reverima i dobila zvjezdice na kragni, no prvi puta smo izradili ljetne (kratki rukav, bitno tanji materijal od samo 210 gr) i zimske uniforme (320 gr. materijal, pelerina, hlače i marama). Samim time i rok trajanja uniforme se produljio sa 5 na 8 godina.
2011-danas
Za Europsko prvenstvo 2011. Matea Novosel je dobila zadatak da još jednom redizajnira uniforme, ali da iste ostanu prepoznatljive. Boja je bitno potamljena čime se dobilo na elegantnosti, te suknjom koja postaje tamnoplava umjesto svjetloplave. No zato se stavljaju svjetloplavi detalji oko struka koji istiću struk, večim brojem paspula, razdiobom ramena u dvije boje i atraktivnijim izgledom kragne. Predvodnica više nema obrnute boje uniforme, što je prvenstveno napravljeno radi protokola gdje je inverzna boja previše odstupala, no razlikuje se po svjetloplavoj suknji i inverznom rasporedu boja na kapi.
juniorske uniforme 1996-1999
koje su kasnije bila kadetske uniforme 1999-2004
Uniformice su bile vrlo jednostavne, ali i funkcionalne, na nogama su imale tenisice, a na glavama beretke. Kasnije uniforme juniorki i kadetkinja pratile su linije seniorskih uniformi
ZRAČNA LUKA ZAGREB
MZL Zagreb je u 2020. imala:
• 924.823 putnika i to radi Covida-19 (2019. MZL Zagreb je imala 3,4, a 2022. 3,1 milijun putnika)
• od toga 171.654 domaćih putnika
• 21.510 otpremljenih zrakoplova
• 9.848 tona carga
I. (NAJSTARIJA) GIMNAZIJA U ZAGREBU
Najstarija gimnazija u Zagrebu je iz 1607. godine, a organizirali su je Isusovci. No, najstarija zagrebačka javna gimnazija je I. gimnazija, koja je radom započela 20. runa 1854. godine, tada pod nazivom "Realna gimnazija".
Prva lokacija škole bila je Vrazovo šetalište. Dvije godine kasnije gimnazija se seli na Strossmayerovo šetalište, da bi 1895. godine preselila na Rooseveltov trg, zgradu dizajniranu za gimnaziju. Iz te zgrade seli se 1986. godine zbog zbirke Ante Topić Mimare, da bi na koncu svoju zgradu dobila 1992. u Novom Zagrebu.
Danas škola ima 50 profesora i preko 600 učenika.
Najpoznatiji učenici I. gimnazije:
- August Cesarec, književnik
- Dobroslav Cesarić, akademik i pjesnik
- Vladimir Devidé, akademik, istaknuti matematičar i japanolog
- Villim Feller, istaknuti matematičar i sveučilišni profesor u Kielu, Stockholmu, Kopenhagenu, Lundu, Princetonu i Providenceu.
- Oton Gliha, akademski slikar
- Dragutin Gorjanović-Kramberger, paleontolog, arheolog i geolog, otkrivač krapinskog pračovjeka
- Ivo Josipović, skladatelj, sveučilišni profesor i bivši predsjednik Republike Hrvatske
- Boris Magaš, akademik i arhitekt, projektirao Poljudski stadion u Splitu
- Vatroslav Mimica, filmski redatelj, scenarist i producent
- Vladimir Prelog, znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
- Vjekoslav Šutej, dirigent
I. gimnaziju je završio i naš Šef (još na Rooseveltovom trgu)
Zgrada I. gimnazije na Rooseveltovom trgu (danas Muzej Mimara)
DUGE
duge = karte kupljene na crno
tapkaroš = preprodavač karata
na crnjaka = kupiti nešto nelegalno
„A kupil sam duhan od kumice na crnjaka“ = kupio sam duhan nelegalno na tržnici
„Tapkaroš mi je prodal duge“ = preprodvač karata mi je prodao karte na crno
AUTOMATIK
A onda smo malo odrasli, ušli u 16. godinu i tata nas je razveselil mopedom. Ja sam osobno imao automatika, kao i velika većina. Automatik je bio Tomosov motor koji je imao dvije automatske brzine, mogao voziti do 50 km/h, iza ste mogli vozit još jednu osobu, ali najviše do pola sata onda se pregrijao cilindar pa ste morali stati na 15 minuta da se ohladi. Ja sam na svog automatika stavio dva ogledala, mrežicu na prednje svjetlo i dodatne držače za noge za suputnika. Facaaaa!
Oni koji su imali više love kupovali su APN-ca. APN-ac je bio malo veći Tomosov motor od Automatika, i imao je manualni mjenjač od pet brzina, pa je i postizao nešto veće brzine (70 km/h). Ipak na desetak Automatika desio se jedan APN-ac.
E a oni koji su bili superbaje su imali češku Yawu (130 km/h) ili MG. No, to su već bile ozbiljne face.
SA NASTUPA ZA AUTO HRVATSKU -
SA UTAKMICE LIGE PRVAKA: DINAMO-SALZBURG
SA UTAKMICE LIGE PRVAKA: DINAMO-MILAN
SA ŠEFOVOG ROĐENDANA
SA PROMOCIJE MERCEDESA NA DINAMU
SA PLAVO-BIJELOG TRENINGA
|