SVAKODNEVNI NASTUPI



Usred smo svakodnevnih nastupa na Međunarodnom turniru u hrvanju. Nevjerojatna organizacija i nivo natjecanja. Među najboljim natjecanjima u povijesti Zagreba.






Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00

Obzirom na prealazak na EUR, cijene članarina su:
- S1A: do XII. mjeseca 8,50 EUR, od I. mjeseca 15,00 EUR
- S2 (bivši S1B): do XII. mjeseca 12,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- J1A: do XII. mjeseca 11,50 EUR, od I. mjeseca 17,00 EUR
- J2 (bivši J1B): do XII. mjeseca 12,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- J3: do XII. mjeseca 13,50 EUR, od I. mjeseca 20,00 EUR
- D1: do XII. mjeseca 13,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- D2: do XII. mjeseca 13,50 EUR, od I. mjeseca 20,00 EUR
- Veteranke: od I. mjeseca 19,00 EUR
- Drum line nema članarina






- subota 4.2. u 17:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- nedjelja 5.2. u 17:00, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- petak 10.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Šef

- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea





SPRIJATELJILI SE SA IRANSKOM DELEGACIJOM

Tijekom Međunarodnog turnira u hrvanju, sprijateljili smo se sa Iranskom delegacijom. Tamo je to nacionalni sport i njihovi glavni hrvaći imaju po 3 milijuna pratitelja na instagramu. Iranci su pristupili nama na jednoj kavi i baš smo se ozbiljno sprijeteljili. Čak je naš Šef jednu borbu na njihov poziv promatrao sa trenerske stolice Irana uz samo borilište. Nevjerojatan doživljaj. U nedjelju sa Irancima pijemo kavu prije turnira.






NAŠA KAMPERSKA OPREMA

Opremu za van koristi navijačko pleme na natjecanjima, ali nam koristi i za roštiljade, team buildinge i druge aktivnosti na otvorenom. U opremi su:

- tri šatora koji zajedno imaju 27 m2
- dva stola sa četiri klupe za 20 osoba
- još jedan manji stol za 6 osoba
- 3 aluminijska mobilna stola
- ukupno 10 stolica
- mobilni razglas
- agregat za struju
- ledomat
- dva mobilna frižidera i jedan manji fiksni frižider
- mobilne trake za odvajanje zona
- stativi za zastave
- veliki roštilj na plin na kojem se odjednom može pripremiti 4 kg mesa
- veliki roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 5 kg mesa
- manji roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 3 kg mesa
- veliki kotao za kotlovinu na kojem se odjednom može pripremiti 10 kg mesa
- kotao za čobanac
- veliku banju za podgrijavanje hrane za 20 kg mesa
- niz velikih plastičnih i drvenih posuda i košara za hranu
- velik broj mobilnih panoa za uređenje

Uz to od poslovnih partnera (vatrogasci, vojska, policija) koji puta posuđujemo:
- velike šatore od više desetaka kvadrata
- stolove, klupe i stolice
- opremu za kuhanje hrane






KAKO SE PROIZVODE ŠTAPOVI

Zagrebačke mažoretkinje nikada nisu uvozile štapove. Uvijek smo ih proizvodili sami, a nakon 28 godine proizveli smo preko 110.000 štapova.

DRVENI ŠTAPOVI
Prve štapove proizveli smo prije više od 28 godine, davne 1993. godine. Bio je to doslovce štap iz kućne radinosti. Imao je plavu palicu i žutu nepravilnu kuglu, te žute resice iz kugle. Nikako nam nije bilo jasno zašto „trokira“ prilikom vrtnje, t.j. nepravilno se okreće. Morate znati da u to vrijeme nije bilo interneta, a da je u Hrvatskoj bilo tek tri mažoret tima, koji ili nisu imali štapove ili su imali štap sa jednom kuglom. Dok nam jedan tata, profesor fizike, nije rekao da je to zato što je kugla teža na jednoj strani. Stoga smo pokušali sa dvije kugle i ostali totalno pozitivno šokirani. Plavo-žuti štapovi su kasnije promijenjene u plave štapove sa bijelim kuglama, koji su krajem devedesetih godina postali bijeli štapovi sa plavim kuglama. No, kako su plave kugle ostavljale tragove po zidu, a bijele su i bolje opisivale kružnicu što daje bolji efekt kod bacanja i rotacija, nekoliko godina kasnije ponovno smo se vratili na plave palice i bijele kugle, što imamo i do danas.


Prvi seriju manufakturnih štapova napravili smo 1994, njih stotinjak. Štapove smo radili tako da smo kupovali dva metara dugačke palice koje smo rezali na 60 cm, dok smo kugle dali tokariti. Sami smo lakirali štapove i spajali ih. I danas slično proizvodimo drvene štapove. Kugle i dalje dajemo tokariti našem stalnom proizvođaču, samo što palice dajemo strojno rezati i baždariti. Potom se kugle i palica lakiraju prvo temeljnim lakom, a potom sa dvije boje koje zahtjeva naručilac. Ovo lakiranje se obavlja u posebno izrađenom gnijezdu za lakiranje, te se suše na visokim temperaturama na posebnim kalupima. Nakon toga se štap spaja posebnim ljepilom. Godišnje proizvedemo oko 300 drvenih štapova za nekoliko mažoret-timova.

1995. godine naša nova trenerica Virginie Cathelain iz Francuske je sa sobom donijela metalne štapove iz SAD-a. Ovi štapovi su nas očarali, a sa njima smo mogli daleko više. Stoga smo krenuli sa intenzivnim istraživanjem kako materijala, tako i zakonitosti štapa. Za tu svrhu angažirali smo niz vrhunskih stručnjaka koji su ustanovili kakav omjer težine same palice i utega treba biti, kakav treba biti oblik utega, koje materijale trebamo napraviti, te na koji način spajati komponente. U tu svrhu je izrađen i elaborat. Nakon toga smo izradili nekoliko protutipa i dali ih mažoretkinjama na testiranje. Temeljem tih proučavanja i testiranja smo se odlučili za slijedeće:

1. Štapovi će imati zvjezdaste stožaste nastavke (okrugli se kod pada otkotrljaju nekoliko metara, a zvjezdasti se zaustave već nakon pola metra)
2. Štapovi će imati stožaste nastavka različitih veličina (manju i veću)
3. Pod manjim stošcem će biti teži i duži uteg, pod većim lakši i kraći. Težina većeg stošca + manjeg utaga = težini manjeg stošca + većeg utega
4. Definirali smo težine utega i stožaca radi centripetalne sile
5. Definirali smo težinu i debljinu palica
6. Definirali smo materijale i debljinu stjenki palice
7. Definirali smo da štap mora biti balansiran na +/- 1 mm

Potom smo u svibnju 1997. napravili gnijezda za vulkanizaciju gumenih stožaca i prvu seriju metalnih štapova, te jedini imali metalne štapove na prvom državnom prvenstvu mažoretkinja RH. Istime smo štapove počeli prodavati i drugim timovima u Hrvatskoj. Nažalost trebalo nam je dvije godine i stotine reklamiranih štapova da proizvedemo dovoljno dobar proizvod. Glavni problemi su bili savijanje palice nakon malog broja padova na pod, pucanje gume stošca, brzo mijenjanje bolje gume iz bijele u smeđu, posebno na suncu, odvajanje glave stošca od tijela, pretvrda guma stošca, pucanje prokroma na palici zbog čega se od istog moglo porezati, ispadanje utega iz tijela palice. Nekoliko puta smo mijenjali načine učvršćivanja utega, ako i oblike istih. U prvoj godini 80% štapova je reklamirano, a potom su po cijele serije bile vraćene. Za reklamiranje štapova (mi smo preuzimali sve troškove poštarine i reklamacija) smo potrošili ogroman iznos novaca, nekoliko tisuća EUR. No, na kraju smo dobili odličan i konkurentan proizvod, tako da smo u prošloj godini imali tak jedan jedini reklamirani štap. Konkurentnost se očituje i u tome da je naš štap za 5% jeftiniji od najjeftinijeg mađarskog, te oko 30% od najjeftinijeg američkog štapa.


KAKO DANAS PROIZVODIMO ŠTAPOVE
Štapovi se danas proizvode manufakturno. Iz Italije uvozimo tijelo štapa i to u serijama od po 5 kilometara. Tijelo se reže na potrebne dimenzije od 45, 50, 55, 60, 65, 70 i 75 cm, a moguće su i dimenzije po narudžbi. Sve ostalo proizvodi se u Hrvatskoj. Utezi se strojno tokare na propisane dužine i dimenzije te se posebnim hladnim, pa potom vrućim postupkom ubacuju u tijelo štapa i tamo lijepi. Gumi se dodaju svi aditivi po posebnoj tajnoj recepturi koja je produkt naših istraživanja, a potom se isti vulkaniziraju u posebnim gnijezdima koje smo sami proizveli i nekoliko puta usavršavali. Ovako vulkanizirana guma se termički obrađuje. Zadnja faza izrade štapa je poliranje palice i spajanje stožaca i palice, te kontrola finalnog proizvoda. Štap je originalan hrvatski proizvod i kao takav ima oznaku „EU“.

KOJE ŠTAPOVE PROIZVODIMO
Danas proizvodimo nekoliko različitih štapova:
- Beginner (drveni) za početnike
- Economic (prokrom) - on je 90% naše proizvodnje
- Adriatic (mesing) – za Pakoštane no i još neke timove
- Gold (zlatni), sa certifikatom zlata (suvenir)
- Toy (igračku od 30 cm bez utega koja je samo suvenir)
- Par kugli koji se mogu posebno naručiti

Do danas smo proizveli preko 110.000 štapova. Štapove prodajemo u 132 tima iz Velike Britanije, Francuske, Češke, Slovačke, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, BiH, Crne Gore, Srbije, Poljske, Mađarske, Austrije, Italije, a pregovaramo oko prodaje u Mađarskoj, Rusiji, Ukrajini, Makedoniji, Irskoj, Njemačkoj i Martiniku. U Francuskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori imamo prodajnog zastupnika. Najviše štapova prodaje se u posljednjem kvartalu godine (zbog audicija i novoupisanih članova).

NOVI ŠTAP „PROFESSIONAL“
Već šest godine testiramo daleko kompliciraniji i kvalitetniji štap „Professional“ koji će biti daleko otporniji na padove, nešto lakši, imat će utore na trećinama palice i aktivnu jezgru za ublažavanje udarca kod hvatanja, te kvalitetniju gumu stožaca. Obzirom na istraživanja, ulaganja i testiranja tog štapa biti će to superiorni proizvod i kruna naše proizvodnje.






AUTOBUSNI KOLODVOR

468.490 prodanih karata
94.390 autobusa u odlasku
44 perona

Autobusni kolodvor ima poštu, 8 bankomata, 8 trgovina i trafika, 2 kockarnice, niz ugostiteljskih objekata, ured Turističke zajednice Zagreba, parkiralište za automobile i za autobuse, taxi stajalište, garderobu, prodaju karata, te terminal Pleso prijevoza za liniju prema Zračnoj luci Zagreb.





JARUN

Najveća zagrebačko jezero Jarun se spominje još prije 800 godina. Oko njega su živjeli kaptolski kmetovi koji su ga zvali „Jaruga“ (rupa puna vode) od čega je i dobio ime. On je ostatak savskog toka koji je promijenio smjer pa je ostalo jezero.

Jarun je uređen 1987. godine za Univerzijadu. Ukupna površina centra je 235 ha. Od 1988. Jarun je kupalište sa 5 plaža od koje je jedna i nudistička, te jedna prilagođena za invalide i osobe sa posebnim potrebama. Godišnje oko 170.000 kupaća pliva na Jarunu. Za njihovu sigurnost brine se ekipa spasioca po čitavom parku koji godišnje imaju preko 300 intervencija. Mulj otklanja poseban stroj koji stalno usisava jezero. Krug oko jezera dug je 6,5 km, a jezero ima 6 otoka, od kojih je 4 povezano mostovima.

Na Jarunu živi 29 vrsta riba i 130 vrsta ptica. Labudovi na Jarunu ostaju cijelu godinu. Postoji legenda o somu Juri koji navodno ima preko 3 metra. Kod Divljeg otoka ostavaljeno je prirodno okružje gdje je zabranjena gradnja i razvijaju se autohtone biljne vrste i gnjezde ptice, posebno patke, kormorani i čaplje.

Jarun ima regatnu stazu, veliko jezero služi za treninge jedriličara, ima konjički klub sa hipodromom i jahanjem za djecu, dva terena odbojke na pjesku, jedan rukometa na pjesku, polivalentno igralište, softbol teren, bočalište, veliki park za ekstremne sporove (skate park), terene za mini golf, stolni tenis, na jezeru treniraju koturaljkaši, biciklisti, trkači, plivači, ronioci, sportski i rekreativni ribolovci, ukupno na jezeru ima 26 sportskih klubova. Po regatnoj stazi je izgrađena i staza za Olimpijske igre 2004. u Ateni. Jarun ima i Aleju velikana hrvatskih sportova sa 140 memorabilnih ploća.

Jarun godišnje posjeti preko 800.000 posjetitelja. Prostor ima velik broj parkirališnih površina, uređenih mjesta za roštiljadu, dječje parkove, trim staze, noćnih klubova, 4 restorana, velik broj barova, a navečer je mjesto izlaska. 2/3 vozila dolazi noću radi provoda.

Osim Jaruna Zagreb ima još jezera: Bundek, 5 jezera u Maksimirskom parku, te Rakitje.









ŽICANJE
Žicat = molit uslugu, novac ili robu (posebno sendviče, cugu, kaugume isl.)
Bezec = zatražiti griz sendviča, pizze ili nekog drugog brzog jela ili pića
Bogec = siromah
Bokci = siromasi
Bogečija = sirotinja
Bogec bistički = veliki siromah
Prositi = moliti
Vrnul, vrnut = vratio, vratiti

"Sorry, kaj te žicam, ali fakat mi treba lova" = oprosti što te molim posudbu, ali stvarno mi treba novac
"Stari daj bezec" = prijatelju pokloni mi griz sendviča
„Bemti on je fakat bogec bistrički“ = Bože moj, on je stvarno velika sirotinja
„Prosim te daj mi posudi lovu, bum ti vrnul za keden“ = molim te daj mi posudi novac, vratit ću ti za tjedan dana





WALKMAN

Walkman je bio minijaturni kazić na baterije koji je bio tek nešto veći od kazete, mjera 12x8x3 cm. Walkmen je imao slušalice, iako su se kasnije mogli kupiti i minijaturni zvučnici na koje su i drugi slušali glazbu. Walkmen je bio teška plastičnjača i služio je da možemo slušati kazete dok smo u busu, na putu, u školi, na trčanju… Svi smo imali walkmene i to je bio jako važan dio naše kulture i osobnosti.

Walkmen je bio revolucija. Kad su se pojavili doslovce su u godinu dana poharali Zagreb. Svaka mlada osoba morala je imati walkmen, on se dobivao za rođendane i kad ste ga dobili bili ste ono faca. Kako su bili od najjeftinije plastike bili su vrlo nekvalitetni pa su se kvarili. Nosili ste ga svugdje i svaki dan, na kiši, snjegu, hladnoći, suncu, pa im je rok trajanja bio 2-3 godine. Kasnije su pojeftinili pa smo si ih mogli kupiti od malo uštede na džeparcu, tako da smo svi imali 3-4 walkmena, novi (za van i u školu), stari (za po doma) i bar 2-3 neispravna. Bilo ih je brendiranih (Sony, Panasonic, JVC, Sanio, Philips…), a bilo je i onih noname koji su bili teško smeće. Kako je tko imao love tako je kupovao ove bolje ili noname.

Vrlo brzo po dolasku CD-ova (rane 1990-te) pojavili su se i CD-walk, to je imao tu i tamo netko, ali isti nisu saživjeli.





SA HANĆEKOVIĆEVOG MEMORIALA - 2. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
3. dan


































































...kraj!

(objavljeno: subota, 04.02.2023. u 21:05) komentiraj (0)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.