Zbog praznika do 8.1. će postovi biti jednom tjedno, petkom.
NOVOGODIŠNJA AKCIJA PRODAJE SUVENIRA TIMA
Odličan novogodišnji poklon!
PRIJAVE ZA LJETNI KAMP
Za ljetni kamp možete se prijaviti do kraja I. mjeseca. Treba dvije prve rate platiti odjednom.
- srijeda 28.12. u 14:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Kutija šibica), o/o Šef
- četvrtak 29.12. u 15:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Kutija šibiva), o/o Šef
- četvrtak 29.12. u 16:00 h, OŠ Granešina, Granešina 1 (Međunarodni turir u košarci), o/o Šef
VOKIĆ BILA NA OPERACIJI
Vokić je bila prije dočeka Vatrenih u bolnici, no na svoju odgovoronost je inzistirala ići na doček. To se zove predanost! Nakon toga je odmah tu većer otišla na operaciju. Sve je prošlo dobro i sada se oporavlja.
STANICE
Zagrebačke mažoretkinje imaju profesionalne vrlo vrijedne komunikacijske stanice Kenwood i to tri komada. Uz njih imamo i dodanu opremu mikrofone koji se spajaju direktno na grlo čime se anulira okolna buka, slušalice za uši, punjače...
Uz to imamo i četiri male amaterske komunikacijske stanice.
TRENER UVIJEK U DVORANI
Trener nikada ne smije izaći iz dvorane i prepustiti trening asistentu (osim u slučaju više sile).
Trener ne može otići iz dvorane ako nije došao trener slijedećeg sastava sve do momenta dok ne dođe.
Trener ne smije slati asistenta da mu ode obaviti neku privatnu stvar tijekom treninga (trgovinu, kafić, mjenjačnicu, banku…).
Trener ne smije ostaviti mažoretkinju mlađu od 10 godina samu.
ZAGREBAČKO STOČARSTVO
Kao i sa poljoprivredom, Zagreb na svojim rubnim prostorima ima i uzgoj stoke i to:
- 8403 svinja
- 2614 goveda
- 2212 ovaca
- 667 konja
- 430 koza
-23.130 pčela
Zagrebački stočari isporučili su 1,5 milijuna litara mlijeka.
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE
- Prve predstave od 16. stoljeća u samostanima
- Prvo javno kazalište u Zagrebu 1797. Pejačević-Amadeovo Kazalište (današnji Hrvatski prirodoslovni muzej)
- 1834. zagrebački trgovac Kristof Stanković dobio glavni zgoditak bečke lutrije i otvorio privatno kazalište (današnja Skupština grada Zagreba) sa čak 750 sjedalica
- 1840. prva predstava HNK u Stankovićevom kazalištu "Turci kod Siska" (Ivan Kukuljević Sukcinski)
- 1860. osniva se stalna Drama HNK (ravnatelj Dimitrije Dematar)
- 1870. osniva se opera HNK (dirigent postaje Ivan Zajc)
- 1876. osniva se balet HNK
- 1895. otvara se zgrada HNK na današnjoj lokaciji prema nacrtima bečkih arhitekata Helmer i Fellner za vrijeme indentanta Stjepana Miletića
- 1912. postavlja se Meštrovićev "Zdenac života" ispred HNK
- danas HNK ima dramu, operu i balet
- najmanje 220 predstava na godinu od čega 12 premijera
- najveći umjetnici zaposleni u HNK: Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac, Branko Gavella, Mija Č. Slavenska...
- najveći umjetnici koji su nastupali u HNK: Franz Liszt, Richard Strauss, Laurence Olivier, José Carreras...
Kapacitet HNK
- 715 sjedala na parketu, ložama na dva kata i balkonu
- pozornica 18x30 metara
- otvor porala 11 metara, džepovi sa obije strane 3,5 metara
- visina 9,5 metara
- jedno veliko i dva mala propadališta
- 46 uzvlaka
- 80 glazbenika u prostoru za orkestar
- uz glavnu dvoranu HNK ima još dvije veće dvorane, jednu za prijeme koja može primiti oko 200 uzvanika u središnjem dijelu iz koje se izlazi na veliku terasu, te jednu manju koja služi za probe, ali i manje predstave
- uz to HNK ima četiri stubišta, tri garderobe, dva velika predvorja i pet širokih hodnika, dvije terase, dva kafića (jedan za javnost i jedan za zaposlenike koji je i restoran), blagajnu, te niz tehničkih prostorija (rasvjeta, razglas, inspicijent, balkoni za tehniku…),
- HNK ima više od 10 velikih i malih garderoba, velik broj manjih dvorana za probe, te vrlo velik broj ureda, radionica i skladišta od kojih je dio i na dvije etaže ispod zemlji, te veliku rampu za dostavu scene i rekvizita
- HNK ima veliki broj vrlo vrijednih umjetničkih dijela (bista, spomenika, slika, zastora, lustera…)
NUSPROSTORIJE
Nusprostorije = prostorije u kući koje nisu sobe ili kuhinja
Forcimer = predvorje, prostor koji je bio između svih ostalih prostorija u kući često kada je bio bez prozora, a iz koje se bila vrata za sve prostorije (sobe, kuhinju, špajzu, badicimer…); forcimer treba razlikovati od hodnika jer je isti bio bitno širi, te od verande koja je ulazni prostor obično ispred forcimera; forcimer je služio za gledanje televizije (kasnije se televizija preselila u kuhinju ili dnevni boravak), telefoniranje (tamo je stajao telefon sa kojeg se razgovaralo stojeći) ili svečane ručkove i večere kada se okupila cijela obitelj, a u njemu je obično bio stol na kojem se posluživala hrana za takve događaje sa udobnijim stolicama, a obavezni ukras forcimera je bio preparirani fazan, gobleni poput posljednje večere, pokoja slika ili reprodukcija, te tabletići (ispod telefona, na stolu i na televizoru); naš ured je prije bio stan šefovog djeda i bake, a forcimer je danas pretvoren u dolazni ured iz kojeg se ide u sve urede, skladišta i toalet, dok je ispred forcimera veranda koja sada služi kao arhiva
Špajza = ostava, dio kuće u kojoj se čuva zimnica i drugo odlagalište hrane, te u kojoj je bio frižider i duboko smrzavanje
Frižider = hladnjak
Duboko smrzavanje = ledenica
Badecimer = kupaonica, koja je često kada u sebi imala i šekret (v. dolje), a u njoj se čuvala i kahlica ili noćna posuda (u koju se vršila nužda da se ne mora u hladan badicimer)
Šekret, WC = zahod, toalet, često kada dio kupaonice
Šekret kefa = četka za zahod
Lavabo = umivaonik
Špigl = ogledalo
Tariguz = toaletni papir
Kahlica = noćna posuda
„Daj si obleči šuze vu forcimeru“ = obuci cipele u predvorju
„Donesi grifik brašno s police vu špajzi“ = donesi oštro brašno sa police u ostavi
„Šekret ti je v badicimeru tam levo“ = toalet ti je u kupaonici tamo lijevo
„Fali mi tariguza“ = nedostaje toaletnog papira
KLINCI SPIKA
Klinci su uvijek imali neke svoje riječi jer nisu mogli izgovoriti ove naše „komplicirane“ riječi za odrasle, a nama su uvijek bile simpatične. Tako su klinci izvrtali riječi, a dobar koriste i danas: Zabreg (Zagreb), tratkor (traktor), trajvan (tramvaj), nančoale (naočale), lopatica (opatica), dotkor (doktor), papati (jesti), kokrodil (krokodil) a jedna riječ se danas više ne koristi jer ne postoji, a mi smo je masovno koristili: Samoideborček (Samoborček).
SA LJETNOG KAMPA - 6. dan
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
fotografije danas ne možemo objaviti iz tehničkih razloga. Biti će objavljene u idućem postu!
...nastvak u idućem postu...
|