Upisi za Drum line (bubnjare) su u ponedjeljak 10.12. u 20:30 sati u 1. gimnaziji, Avenija Dubrovnik 26.
Odlična ekipa - ispucajte sav višak energiju kroz bubnjeve!!!!
Pošaljite svoje
- dečke i cure
- braću i sestre
- prijetelje
- rođake
- susjede
- školske kolege
- bivše mažoretkinje
- roditelje
ZA BUBNJEVE svi imaju SMISLA. Lako je i zabavno. Talent nije potreban. Već nakon 2 probe svi ćete prosvirati!
Do sada smo imali 30 turneja i 150 nastupa. Putujte sa Zagrebačkim mažoretkinjama kao njihova bubnjarska pratnja.
Za povećanje stisnite na letak:
NOVOGODIŠNJA AKCIJA PRODAJE SUVENIRA TIMA
Odličan novogodišnji poklon!
OTKAZANA PROBA VETERANKI RADI UTAKMICE
U utorak se neće desiti prva proba VETERANKI radi utakmice Hrvatska-Argentina. Stoga ćemo se naći prvi puta nakon praznika u I. mjesecu.
Krenule su prijave za Ljetni kamp. Više detalja u flajeru (pritisnite na njega da se poveća):
- subota 10.12. u 18:00 Klinča Sela (božićni koncert), o/o Šef
- ponedjeljak 12.12. u 18:00 Palmotićeva 30 (Domjenak GNK Dinamo), o/o Šef
- petak 16.12. u 18:00 Pisaroviana (Božićni koncert), o/o Šef
# Juniorski 1A sastav
- nedjelja 18.12. u 9:00 OŠ Ivana Filipovića (Božićni koncert za djelatnika OŠ), o/o Šef
- nedjelja 18.12. u 14:00 OŠ Ivana Filipovića (Božićni koncert Zagrebačkih mažoretkinja), o/o Šef
ŠEF NAM IMAO OPERACIJU ZUBA
Šef nam je imao vrlo ozbiljnu višesatnu operaciju zuba. Čupali su mu zub i korijen, rekonstruirali i napravili novu kost. Sada čeka implantant. Ima privermeni zub, ali ga nosi samo na sastanke. U ostalo vrijeme nam je malo krezub.
ZAŠTO JE 8.12. DAN ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA
Zagrebačke mažoretkinje su sa radom krenule u rujnu 1993. sa par djevojaka koje su plesale u Mađarcu. Prve audicije smo imali od 6. do 11.10. u Zagrebu, Velikoj Gorici, Sesvetama i Zaprešiću.
A prvi nastup je bio 8.12.1993. na Zagrebfestu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. I upravo zato taj datum slavimo kao Dan Zagrebačkih mažoretkinja. Još noć prije 7. na 8.12, te 8.12. do pred sam nastup smo nas desetak našivavali ukrase na uniforme (epolete, razvodničke i predvodniče činove, improvizirane širite i gajtane), grbove na rukave i kape, gumbe i ostale detalje. Bili smo prava mala manufaktura. No, 8.12. smo „zabljesnuli“ u punom sjaju.
PREDAVANJE DJECE
Na treninzima Zagrebačkih mažoretkinja djeca starija od 10 godina mogu ići kući sama. No, ona stara 10 godina i mlađi predaju se isključivo u ruke roditelja.
Trener ne smije ostaviti mažoretkinju mlađu od 10 godina samu, te mora sa njom čekati roditelje, bez obzira koliko to trajalo. Bilo je slučajeva gdje su treneri sa mažoretkinjom čekali i više od jednog sata.
Jednako tako na svim koncertima i drugim aktivnostima djeca stara 10 godina i mlađi se predaju isključivo roditeljima u ruke i to po načelu jedno po jedno. Bez obzira koliko ovaj postupak trajao i ljutili se roditelji na dužinu trajanja postupka, isto se mora provoditi isključivo na ovaj način radi sigurnosti naših članova.
GRADSKA JAVNA PODUZEĆA
14 podružnica Zagrebačkog holdinga
- 7809 zaposlenih
- promet 3,9 milijardi kuna, rashodi 4,2 milijarde kuna, gubitak nakon oporezivanja 305,4 milijuna kuna
8 poduzeća sa 100% udjela grada
1 poduzeće sa 51% udjela grada
LEGENDA O IMENU ZAGREBA
Postoje dvije legende o Mandi po kojoj je Manduševac, vrelo na istočnoj strani Trga bana Jelačića dobio ime.
Po prvoj je ispod Medvednice prolazio ban s vojskom koja je klonula od žeđi. Naišli su na Mandu koja je upravo sa izvora uzimala vodu i ban reče „Zagrebi mi Mando vode“. Ban se zaljubio u prekrasnu Mandu, te je osnovao grad ponad Mandina izvora kojeg nazove Zagreb po prvoj riječi „Zagrabi“, a izvor Manduševac po Mandi. Ban je oženio Mandu, no njihova sreća je bila kratkog vijeka jer je bana ubio ljubomoran brat koji je također bio zaljubljen u prekrasnu Mandu. Brat je tada prisilio Mandu da bude sa njime, no ona je umrla od tuge za svojim ubijenim izbornikom. Kažu da još danas možete vidjeti duh tužne Mande kako lebdi iznad kule Lotršćak i traži duh svog ubijenog bana.
Po drugoj legendi kćer kralja Krešimira, koja se zvala Manduša je bila zaljubljena u bana Dobromira. No, ruku Manduše je zaprosio mađarski kraljević Emerik, kojem Krešimir odluči dati Mandušu radi mira. Manduša je tri dana gorko plakala. Krešimir, da bi si malo smirio savjest odluči da ban Dobromir prati Mandušu na putu do budućeg muža. No, na samoj granici Mađarske kod rijeke Drave, par dozna da je Emirik mrtav, pa krenuše kući. No, kako je te godine vladala ogromna suša radi koje su presušile čak i rijeke, Dobromir zamoli Mandu da pronađe izvor, jer je bila poznata po tome da to uspijeva rašljama. Manduša je uzela rašlje i iste su se nakon duže potrage zatresle. Manuša uzvikne „Zagrabite“, a vojnici Dobromira vrlo brzo iskopaše izvor hladne i čiste vode. Dobromir te večer sretan radi toga što mu se izabranica neće udati za Emerika i što mu vojska neće izginuti od žeđi kaže Manduši: „Tu gdje Panonska ravnica utječe u zapadne brda, treba podići grad“. Dobromir pritom odluči da će se izvor zvati Manduševac, a grad će nazvati prema prvoj riječi koji je Manduša rekla kada je pronašla izvor „Zagrabite“.
Manduševac je originalno bio malo više od današnjeg vrela, pri kraju Bakačeve, no 1852. je potok zakopan, a cijevima je vrelo pomaknuto na današnju lokaciju da bi služilo za napajanje konje putnika namjernika u grad Zagreb i trgovaca koji su prodavali na tržnici na Trgu bana Jelačića. Potom je vrelo okruženo željeznom ogradom, a u sredini je postavljen kandelaber sa pet svjetiljki. 1878. izvor je usmjeren prema kanalizaciji, a 1895. je i zatrpan. 1898. Trg bana Jelačića je rekonstruiran i popločen pa je i samo vrelo potpuno zatvoreno, a zagrepčani su zaboravili da isto postoji.
1986. rekonstruktori Trga bana Jelačića nemalo su se iznenadili kad su otkrili zdenac. Odmah su se povjesničari prisjetili starog zdenca i legendi, pa su arhitekti na inzistiranje javnosti promijenili planove obnove Trga i ponovo sagradili Manduševac.
Postoji i vjerovanje da tko baci novčić u Manduševac sigurno će ponovo doći u Zagreb. U sam zdenac maturanti skaču na svojoj Norijadi, kada razuzdano obilaze grad nakon dovršetka posljednjeg razreda srednje škole.
ŠPORT
Šport = sport
Nogač = nogomet
Aut = izvan terena
Penal = jedanaesterac
Opsajd = zaleđe
Faul = prekršaj
Rezerva = zamjenski igrač
Šica = košarka
Slobodnjaci = slobodna (kaznena) bacanja
Zicer = pozicije sa koje moraš pogoditi koš (gol)
Tekma = utakmica
Špilati = 1. igrati nogomet ili neku drugu sportsku igru; 2. kartati
Hakl = rekreativna utakmica nogometa (najčešće malog ili na dva mala gola) ili košarke
Haklati = rekreativno igrati nogomet ili košarku
Hiti = baci
Sklizati = klizati
Sklizanje = klizanje
Sličuhe = klizaljke
Fiskulutura = tjelovježba
Fizički = tjelesni odgoj
Cibosi = Cibona
Drukati = navijati
Drukeri = navijači
"Zgubili smo danas hakl" = Izgubili smo danas rekreativnu utakmicu
"Baš bi mogli malo haklati danas" = Mogli bi danas igrati nogomet
"Bumo haklali na jedan koš?" = Hoćemo li odigrati jednu košarkašku utakmicu na pola igrališta
„Fulal je zicera“ = Promašio je siguran koš
"Celu noć smo špelali pref" = Cijelu noć smo kartali preferans
"Bumo danas kaj špilali belu?" = Hoćemo li danas kartali belu
"Kak to špilaš, mulec jedan?" = Kako si to odigrao, budaletino
CUGA NEKAD
Prije su se pila pića koja se danas više ne piju, a bila su vrlo popularna. Klinci su pili himpersaft ili malinovac, sok od malina. Svi su pili malinovac, puno rjeđe sok od jabuka (aplsaft), a ostali sokovi nisu postojali. Klinci su između dva svjetska rata pili i šabeso, potpuno umjetno piće od mliječne kiseline, šećera, boja i soda-vode. Nakon fermentacije šabeso je imao i vrlo mali postotak alkohola.
U kolovozu i rujnu pila se jabučnica, napitak relativno niske količine alkohola koji se dobio prešanjem zrelih jabuka. Jabučnica je bila supstitut za vino, jel bi u to vrijeme u kućanstvima nestalo vina, pa su ljudi morali koristiti ta slabija alkoholna pića da se snađu do novog vina. Kako je jabučnica imala relativno mali postotak alkohola (nešto manje od piva) davali su i klincima da ju piju, a ako ste popili litru ili više jabučnice, a imali 10 godina, fino ste se nacvrcali (napili). Danas se jabučnica počela industrijski proizvoditi, a zove se cider (Somersby idr.), no cider je gaziran što jabučnica nije bila.
Gvirc ili medovina je vino od meda, jedno je od najstarijih napitaka koje čovjek konzumira. Gvirc se dobije fermentacijom otopine prirodnog meda. Gvirc može imati 13-14% alkohola, ali može biti i bezalkoholan. Gvirc je sastavni dio proštenja, pa se kaže „Nisi bil na proščenju, ak nisi gvirc probal“.
Musolini je pio sve do sedamdesetih, a bio je mješavina sirupa od maline (malinovca), bijelog vina i soda vode.
U osamdesetima smo pili traubisodu, gazirani sok od grožđa koji je imao reklamu „Nije vino, nije voda, to je traubisoda“. U to vrijeme najpopularniji napitci su bili Cockta, Nara, Pipi i Inka.
Osamdesetih smo bili i gusti sa šlagom. U gusti sok (najčešće od marelice) stavljala se porcija šlaga. Bila je to energetska bomba, ali opako fino.
Od alkohola u to vrijeme stalno smo pili Vekiju (Vekia Romana), žestica koja je danas potpuno nepoznata, a radila se na jugu Italije. Vekija je bila konjak sa 38% alkohola. Pio se još i Stock, Zrinski, Cezar, badelovi mirogojčeki, a pravi frajeri su pili betoniranu pivu (piva sa rakijom).
SA LJETNOG KAMPA - 4. dan
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
...nastvak u idućem postu...
|