KONCERT ZA KRAJ ŠKOLSKE GODINE 12.6.



KRAJ SEZONE I ZADNJI TRENINZI
Treninzi traju do subote 11. lipnja (osim za 1A seniorski sastav koji treninge ima do 7. srpnja i juniorski 1A sastav do 30. lipnja).


POČETAK SEZONE I PRVI TRENINZI
Sezona počinje po početku školske godine u tjednu od ponedjeljka 5. rujna do subote 10. rujna (osim za 1A sastave kojima sezona počinje 16. kolovoza). Tako sastavi počinju sa treninzima prema ustaljenom rasporedu (treninzi će u rujnu biti prema istom rasporedu kao i u lipnju) i to za:
• Sve dječje i juniorske sastave (izuzev 1A juniorskog) u subotu 10. rujna na Maksimirskom stadionu
• 1B seniorski sastav u utorak 6. rujna u 20.00 sati na Maksimirskom stadionu
• 1A juniorski u ponedjeljak 16. kolovoza u 17 sati na Maksimirskom stadionu
• 1A seniorski sastav u ponedjeljak 16. kolovoza u 19:30 sati na Maksimirskom stadionu
Već na drugom treningu jesenske sezone održati ćemo i prebacivanja u više sastave – stoga je izuzetno važno da se sve mažoretkinje pojave na prvom treningu!


ZAVRŠNI ZAJEDNIČKI NASTUP SVIH SASTAVA

u nedjelju 12. lipnja u 19.00 sati
na igralištu Prve gimnazije, Avenija Dubrovnik 36

Dolazak svih mažoretkinja u Prvu gimnaziju je u 17.00 sati kada ćemo održati generalnu probu (tko kasni neće moći nastupati na koncertu). Koncert počinje u 19.00 sati, a ulaz je besplatan.

Tko ne dođe na trening 11. lipnja ili ne dođe na generalnu probu u nedjelju 12. lipnja u 17.00 sati neće ići na nastup, jer je nemoguće postaviti formacije bez prisustva svih mažoretkinja. Isto tako na nastup ne mogu ići one mažoretkinje koje nisu naručile uniforme, jer nemaju u čemu nastupati.
Djevojke ne moraju imati najlon čarape, ali moraju sa sobom imati bijele tenisice, dok seniorke moraju imati vlastitu šminku. Dječji sastav mora imati bijele soknice i bijele tenisice. DJEČJI SASTAV JEDINI DOLAZI U 18:00 SATI NA GENERAL-NU PROBU (ostali dolaze u 17:00h).
Napominjemo da za privatne stvari nismo odgovorni, t.j. molimo roditelje i mažoretkinje da na nastup ne uzimaju novac, mobitele, nakit, i ostale vrijednosti koje bi mogle nestati iz garderobe za vrijeme nastupa.






Treninzi su prema uobičajnom rasporedu:

S1A ponedjeljak na Maksimiru od 19:30 od 22:30 i srijeda u OŠ Filipović od 19:30 do 22:30
S2 utorak i četvrtak na Maksimirskom stadionu od 20:00 do 22:00 (iznimno ovaj četvrtak u Javnoj vatrogasnoj postojbi Novi Zagreb, Cimmermanova 84)
J1A utorak i četvrtak na Maksimirskom stadionu od 20:00 do 22:00 (iznimno ovaj četvrtak u Javnoj vatrogasnoj postojbi Novi Zagreb, Cimmermanova 84)
J2 subota na Maksimirskom stadionu od 10:30 do 13:00
J3 subota na Maksimirskom stadionu od 9:00 do 11:00
D1 subota na Maksimirskom stadionu od 9:30 od 10:30
D2 subota na Maksimirskom stadionu od 10:45-11:45
Drum line ponedjeljkom na Maksimirskom stadionu od 20:30 do 22:00





- utorak 7.6. u 9:30 u Palmotićevoj 30 (Festival jednakih mogućnosti, Trg bana Jelačića u 10:20), o/o Šef

- subota 11.6. na Trgu dr. Franje Tuđmana (Večernjakova biciklijada), o/o Šef





ŠEF GOSTOVAO NA VELIKOM BROJU MEDIJA

Šef nam je gostovao na N1, a na RTL-u je bio gost njihovog dnevnika RTL Danas. Istovremeno, njegove izjave su prenijeli Večernji list, Jutarnji list, 24 sata te niz drugih tiskanih medija i portala.






KOLIKO OCJENA SE IZRAČUNA NA KLASIFIKACIJI

Na klasifikaciji ocjenjuju četiri osobe, trenerica tog tima, Šef, prva predvodnica i zamjenica predvodnice. Svaka osoba daje 4 ocjene, osim trenerice koja daje i 5. ocjenu (zalaganje). To znači da svaka mažoretkinja dobije 17 ocjena. Za S1A sva četiri ocjenjivaća ocjenjuju svih 5 ocjena. Sve te ocjene se stavljaju u kompjuter koji izračunava prosječnu ocjenu sa klasifikacije. Uz to ocjenjivaći daju i svoj rejting (poziciju u timu) sa S1A na koji se dodaje ocjena klasifikacije i ponovo kompjuter izračuna procječnu ocjenu za rejting.

Rejting S1A računa se dva puta godišnje, a za sve ostale timove jednom godišnje.

Na prošloj klasifikaciji:
7.114 ocjena je upisano u kompjuter
53 papira ocjenjivačkih lista su ispisana
52 radna sata se potroši na klasifikacije i izračunavanje istih





DUBRAVKO KEKELJ

Naš kondicioni trener Dubravko Kekelj rođen je 18.4.1975. Radi kao dočasnik Hrvatske vojske, po činu narednika. Posljednjih par godina je raspoređen u Počasno-zaštitnoj bojni Hrvatske vojske u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku. Kondicioni je trener predsjednika Republike Hrvatske, a trenira i ministra obrane.





NAJVEĆI POTRESI U ZAGREBU

Najveći potres u posljednjih 150 godina u Zagrebu bio je onaj 9.11.1880, koji je bio jačine 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom na Madvednici, koji je srušio grad i ubio 2 ljudi. Zbog potresa je umro i August Šenoa koji je po zimskom vremenu, kao gradski senator, pomagao građanima u obnovi, pa je pritom dobio upalu pluća i umro 1881. Šteta koja je pritom nastala bila je u visini polovice državnog proračuna Hrvatske.

Ostali najjači potresi u Zagrebu
- 6,7 kod Pokuplja, 8.10.1909.
- 6,5 kod Bilogore, 27.3.1930.
- 6,4 kod Petrinje, 29.12.2020.
- 6,3 kod Čučerja 17.12.1905.
- 6,3 kod Brežica 25.8.1928.
- 6,2 kod Brežica 19.1.1917.
- 6,1 kod Kraljevog Vrha 3.9.1990.

Ovaj posljednji potres 22.3.2020. je bio jačine 5,5 i imao epicentar kod Kašine, dok je onaj 29.12.2020. bio jačine 6,4 sa epicentrom kod Petrinje.

Najveći broj potresa u jednoj godini:
- 6525 u 2020. godini
- 1621 u 2015.
- 1243 u 2016.
- 857 u 2014.
- 826 u 2019.





STROGRADSKA VIJEĆNICA

Strogradska vijećnica je kompleks na zagrebačkom Gradecu koji se sastoji od tri različita objekta koji su krajem 19. stoljeća spojeni u jedan kompleks za djelatnost gradske uprave. Danas je u njoj Gradska skupština Grada Zagreba.

Prvi spomen Vijećnice je iz 1439. kada se spominje kuća vijeća Gradeca zagrebačkoga. 1614. gradski sudac Jakov Gasparini ju je pregrado i preuredio u vijećnicu. 1787. vijećnica je imala osam soba, kuhinju, tri zatvora, dvije trgovine i podrum. 1803. Grad je kupio od grofa Adama Oršića susjednu gradu te širi vijećnicu.

1832. trgovac Kristofor Stanković je dobio na bečkoj lutriji glavni zgoditak i ulaže ga u gradsko kazalište, dočim grad nadograđuje kuću od Oršića drugi kat, ruši staru vijećnicu, kupuje dvije parcele u Freuenreichovoj ulici, te postavlja kamen temeljac za kazališnu zgradu. Na prvom katu kazališta bila je plesna dvorana sa galerijom, koja je danas dvorana za zasjedanja gradske skupštine. U kazalištu je prvi puta i izvedena „Još Hrvatska ni propala“ budnica Ljudevita Gaja. 1840. izvedena je i prva predstava na hrvatskom jeziku „Turci kod Siska“ (Ivan pl. Kukuljević), te 1846. i prva hrvatska opera „Ljubav i zloba“ (Vatroslav Lisinski). 1847. ovdje je hrvatski jezik proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj. U ovoj dvorani je 1848. zajedao i prvi hrvatski Narodni sabor pod predsjedanjem Josipa grofa Jelačića, na kojem je donio povijesne odluke za Hrvatsku.

1897. grad adaptira kazališnu zgradu za potrebe Gradske uprave. Vijećnica i kazališna zgrada su spojene, a plesna dvorana se adaptira za sjednice Gradske skupštine. Godinama zgrada se još nadograđuje i preuređuje, a zadnji puta 1941. kada se tavanski prostori preuređuju u urede.
1958. Gradsko poglavarstvo seli u novu zgradu na Trnju, a prostor ostaje na korištenje isključivo Skupštini grada.






OBLIZEKI
Oblizeki = kulinarski specijaliteti
Trajbana jajca = kajgana
Griz na mleku = krupica na mlijeku
Župa = juha
Prežgana ili amprem župa = juha od prženog brašna
Ajgemahtec = juha od povrća
Zemlknedle = okruglice od kruha sa dodacima
Leberknedli = okruglice sa jetricama
Šufnudl = valjušci od krumpirova tijesta
Kramfrekrli ili kramfrekrleki = krpice sa zeljem (dinstano slatko)
Čušpajz = varivo
Bažulj z ričetom = grah sa ječmom
Pašta fažol = grah sa tjestom
Špek-fileki = tripice sa slaninom
Temfani grah = zapečeni pire od graha (grafče na tafče)
Tenfani krumpir = pire od krumpira
Sekeli gulaš = varivo od mesa i kiselog zelja
Apšmalcane mahune = mahune sa poprženim mrvicama
Filana paprika = punjena paprika
Buncek = svinjska koljenica
Pilav = pileći rižoto
Faširanci = popečci od mljevenog mesa i kruha
Pljeska = pljeskavica
Čevosi = ćavapčići
Pohani šnicl = odrezan na bečki ili pariški način
Pohani picek = komadi piletine na bečki
Prisiljeno zelje = dinstano zelje sa rajčicom
Rizi-bizi = rižoto sa graškom
Pomfri = prženi krumpirići

„Buš mi strajbala jajca?“ = hoćeš li mi napraviti kajganu





PAJZLI
Pajzl je bio jednostavno uređen restoran u kome se jelo jako fino i jeftino. U pajzlima nije jela samo zagrebačka sirotinja, nego je i srednji stalež dolazio na gablece, usputnu klopicu, čak i na pokoji brži sastanak sa poluprijateljskim parnerima, tamo se odlazilo na klopu sa prijateljima, na opijanje... U pajzle se nisu izvodile cure, niti ozbiljniji poslovni partneri jer ni ambijent, ni klijantela, ali ni izbor hrane (gableci) nije bio primjeren za tako što. U pajzlima su nemalo puta bili i pijanci koji bi zaspali, a koji puta je bilo i tučnjave, iako ne često, jer pajzl je služio za hranu, a ne za opijanja, za to su bile birtijetine.

U pajzlima su najčešće bili stolovi bez stolnjaka ili sa plastičnim stolnjacima, pepeljare su bile metalne, u nekima i zabijene čavlom za stol da ih netko ne ukrade, konobarice su imale borolete, a na šankovima je obavezno bio frižider sa standardnom opremom: mesni narezak, čokoladice Braco i Seka, Samo Ti i Volim te. Šank je obavezno imao i mirogojčeke svih vrsta (Badelov Brandy, Pelinkovac, Lozovača, Cezar ili Zrinjski isl.).

Najpoznatije zagrebačke birtijetine i pajzli su bili Gumica, Sifilis, Kod lažnog svjedoka, Momo, Tomislav, K veselom pokojniku, Kod Masnog. Tri prava pajzla koji je još uvijek preživio je Tomislav u podrumu Trga kralja Tomislava 18 (zapadna strana trga uz tramvajske šine), te dva na bivšem kolodvoru Samoborčeka (ulica Božidara Adžije 4): Buffet Dobar Tek i Bistro Samoborski Kolodvor. To morate probati dok još postoji!





DINAMO FEST - 1. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja








































...nastavak u idućem postu...
(objavljeno: utorak, 31.05.2022. u 23:58) komentiraj (0)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.